OKO NAS
INICIJATIVA DA GORICA POSTANE ZAŠTIĆENO PRIRODNO DOBRO: Vapaj posljednje oaze mira Podgorice
Nakon brojnih pritisaka, iz Glavnog grada Podgorice uputili su inicijativu Ministarstvu održivog razvoja i turizma da se brdo Gorica zaštiti kao prirodno dobro. Predloženo je i da se do daljnjeg zabrani sva gradnja na ovom području. Dosadašnje upravljanje zelenim površinama glavnog grada ne uliva nadu da se ne radi o još jednom pukom obećanju uoči izbora
Iz Glavnog grada Podgorice su tokom minule nedjelje uputili inicijativu Ministarstvu održivog razvoja i turizma za izmjenu Prostorno-urbanističkog plana koji se odnosi na brdo Gorica. Predloženo je da se do daljnjeg zabrani sva gradnja na ovom području koje bi uskoro moglo da postane zaštićeno prirodno dobro.
Ova odluka gradske uprave uslijedila je nakon što su iz Građanskog pokreta Ujedinjena reformska akcija (URA) ukazali na novo rasparčavanje Gorice i na to da bi ovom parku-šumi trebalo dodijeliti veći stepen zaštite. U njoj ništa ne bi bilo sporno, da ko zna koliko puta nadležni nisu rekli, pa porekli.
Iz Glavnog grada su prvobitno saopštili da na Gorici nema ni govora o devastaciji, već da se sporni radovi, na koje su iz URE skrenuli pažnju, izvode za potrebe komunalnog opremanja objekata. Riječ je o rekonstrukciji Ulice Veliše Mugoše, izgradnji Ulice Nova 1 sa upravnim parkingom, Ulice Nova 2 i dijelu saobraćajnice Ulica Nova 3, pored objekata u podnožju Gorice. Realizacija ovih saobraćajnica, kako navode, predstavlja jednu od većih investicija u saobraćajnu infrastrukturu na području Glavnog grada u ovoj godini, a vrijednost ugovorenih radova iznosi preko million eura sa PDV-om. ,,To je ugovorena obaveza Glavnog grada Podgorice, a vrši se na osnovu usvojene projektne dokumentacije. Izgradnja, odnosno rekonstrukcija ovih saobraćajnica, predviđena je Detaljnim urbanističkim planom (DUP) Zagorič 1 – dio Zone A, sa izmjenama i dopunama iz 2013. godine. Saobraćajnice će imati javnu rasvjetu, atmosfersku, fekalnu kanalizaciju i vodovod, kao i semafor na raskrsnici Ulice II Crnogorskog bataljona i Nove 1. Uz saobraćajnice je predviđen i trotoar”, tvrdili su iz Glavnog grada.
Tek nakon što su ovu inicijativu URE podržali kopredsjedavajući pokreta Evropskih zelenih i poslanik u Evropskom Parlamentu (EP) Tomas Vajc i šef kancelarije Fondacije Hajnrih Bel za Balkan Simon Ilse, dio opozicije i građani, iz Glavnog grada saopštili su da su pristupili novoj analizi prostora u podnožju Gorice s akcentom na definisanje planskih dokumenata DUP Nova Varoš, Gorica C, Zagorič 1 dio Zone A, Zagorič 1 i Zagorič 2. Gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković, ovog puta je priznao da bi realizacijom važećih planskih rješenja bila značajno narušena vrijednost brda Gorica kao park šume. ,,U zahvatu pomenutih planskih dokumenata planirani su objekti koji gabaritima i planiranim kapacitetima mogu narušiti vrijednost prostora parka kao jedinstvene cjeline. Pored toga, za obezbjeđenje normalnog funkcionisanja ovih objekata potrebno bi bilo obezbijediti odgovarajuću infrastrukturu”, rekao je on.
Nameću se pitanja – kakvi to odgovorni stručnjaci tek naknadno shvataju da bi gradnja novih objekata mogla još više devastirati Goricu? Zbog čega su potrebna reagovanja sa strane da bi iz Glavnog grada konačno nešto preduzeli po pitanju jedne od posljednjih zelenih površina Podgorice?
Odbornik URE Luka Rakčević, na pitanje kako komentariše naglu promjenu odluke Glavnog grada, za Monitor kaže: ,,Činjenica da je Grad zabranio svaku gradnju, svega par mjeseci nakon što je usvojio plansku dokumentaciju koja tu gradnju planira, ohrabruje i dozvoljava, najbolji je pokazatelj koliko je gradonačelnik Vuković svojevoljno i samoinicijativno došao do ove odluke. Jasno da je ova zabrana gradnje plod snažnog političkog pritiska, zabrinutih građana i dijela opozicije, koji su se izborili da naša Gorica – kao pluća i simbol Podgorice – krene drugačijim stazama”.
Pomoćnik sekretara Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj Dragutin Đeković je govoreći o planovima i budućim aktivnostima novoosnovane Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice, istakao: ,,Donijeli smo odluku da je potrebno uraditi sve analize kako bi se brdo Gorica na adekvatan način zaštitilo, a u prilog tome ide i činjenica da je Glavni grad kroz finansiranje Akcionog plana biodiverziteta, u kome se eksplicitno pominje zaštita brda Gorice, u budžetu opredijelio sredstva i uputio zahtjev Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine za zaštitu brda Gorica”. Najavio je da će na narednoj sjednici Skupštine Glavnog grada biti usvojen Statut koji će omogućiti dalji rad Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice.
Valja ukazati na to da iz istog sekretarijata nemaju evidenciju o broju nelegalnih građevina na Gorici, koju ubuće planiraju da štite.
Podgorica je nekada bila jedan od glavnih gradova Evrope sa najviše zelenila, ali se posljednjih decenija pretvorila u carstvo betoniziranih površina. Trenutno, prema postojećim podacima, Podgorica ima oko 644.661 metara kvadratnih javnih zelenih površina od čega 122.361 gradskih parkova, 160.616 linearnog zelenila i 361.684 blokovskog zelenila.
Centar za agrikulturu u njemačkom Minhebergu je krajem 2017. godine objavio listu najzelenijih glavnih gradova u Evropi. Na toj listi, na kojoj se nalaze 42 evropska glavna grada, Podgorica je zauzela 31. mjesto. Sarajevo je najzeleniji glavni grad u Evropi, a od ostalih gradova susjednih zemalja Ljubljana se našla na trećem, Zagreb na 12, Priština na 20, Skoplje na 22, a Beograd na 23. mjestu.
Vlada je krajem prošle godine donijela odluku o izradi Detaljnog urbanističkog plana za prostor Sadina. Kako najavljuju, Sadinama će dominirati rekreativno-parkovsko uređenje, šumski park, sportsko-rekreativni sadržaji, zdravstvo, trgovina, urbani park sa trgom i ekskluzivni stambeni prostori. Podgorička vlast još od 2016. godine zelene oaze obećava i na području City kvarta. Od njih još uvijek – ništa. Za to vrijeme, radovi na brdu Ljubović napreduju.
,,Podgorica će, prema zvaničnim podacima Gradskog Generalnog urbanističkog plana, u periodu od 2012. do 2025. godine ostati bez preko milion i po kvadrata zelenih površina. Ukoliko to nije dovoljan alarm da se način planiranja i raspolaganja prostorom mora radikalno mijenjati, onda ništa nikada neće ni biti. Svi znamo da je takva praksa sebična, loša i neodgovorna, a naša građanska obaveza je da protiv nje podignemo glas”, kaže Luka Rakčević.
Umjesto da ih ovakvo stanje zabrine, nadležni su se prepustili političkom prepucavanju, optužujući jedni druge za skupljanje jeftinih političkih poena. Uoči izborne godine, svako se hvata za svoju slamku spasa.
Andrea JELIĆ
Komentari
Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno
Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.
Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.
Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura
Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.
Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.
Ovi podaci nijesu cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu, doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu. Na kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani
Iako je u Kolašinu između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine, kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.
Broj nezaposlenih lani, u odnosu na 2022. godinu, smanjen je za 8,7 odsto. U kvalifikacionoj strukturi dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.
“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje
UDRUŽENI PODUHVAT VUČIĆEVIH POLITIČARA, UDBE I EPISKOPA SPC: Nemoć u UN iskaljuju na Crnu Goru
APELACIONI SUD SILOVATELJU MALOLJETNICE DUPLO SMANJIO KAZNU: Nasilje u produženom trajanju
-
DRUŠTVO4 sedmiceAKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu
-
FOKUS4 sedmiceHAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema
-
DRUŠTVO4 sedmiceKRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi
-
INTERVJU4 sedmiceSLAVO KUKIĆ, AKADEMIK AKADEMIJE BiH: RS s Dodikovim konceptom ne može ekonomski opstati
-
DRUŠTVO4 sedmiceI DIREKTORICA ASK-A JELENA PEROVIĆ NA POPISU UHAPŠENIH DRŽAVNIH FUNKCIONERA: Duge vožnje dovele u pritvor?
-
DRUŠTVO4 sedmicePREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi
-
FOKUS3 sedmiceMILO ĐUKANOVIĆ – ZNACI NERVOZE: Sam na slobodi
-
INTERVJU4 sedmiceSERGEJ SEKULOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR, BIVŠI MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA: Istina kao preduslov za pravdu