Nakon brojnih pritisaka, iz Glavnog grada Podgorice uputili su inicijativu Ministarstvu održivog razvoja i turizma da se brdo Gorica zaštiti kao prirodno dobro. Predloženo je i da se do daljnjeg zabrani sva gradnja na ovom području. Dosadašnje upravljanje zelenim površinama glavnog grada ne uliva nadu da se ne radi o još jednom pukom obećanju uoči izbora

Iz Glavnog grada Podgorice su tokom minule nedjelje uputili inicijativu Ministarstvu održivog razvoja i turizma za izmjenu Prostorno-urbanističkog plana koji se odnosi na brdo Gorica. Predloženo je da se do daljnjeg zabrani sva gradnja na ovom području koje bi uskoro moglo da postane zaštićeno prirodno dobro.

Ova odluka gradske uprave uslijedila je nakon što su iz Građanskog pokreta Ujedinjena reformska akcija (URA) ukazali na novo rasparčavanje Gorice i na to da bi ovom parku-šumi trebalo dodijeliti veći stepen zaštite. U njoj ništa ne bi bilo sporno, da ko zna koliko puta nadležni nisu rekli, pa porekli.

Iz Glavnog grada su prvobitno saopštili da na Gorici nema ni govora o devastaciji, već da se sporni radovi, na koje su iz URE skrenuli pažnju, izvode za potrebe komunalnog opremanja objekata. Riječ je o rekonstrukciji Ulice Veliše Mugoše, izgradnji Ulice Nova 1 sa upravnim parkingom, Ulice Nova 2 i dijelu saobraćajnice Ulica Nova 3, pored objekata u podnožju Gorice. Realizacija ovih saobraćajnica, kako navode, predstavlja jednu od većih investicija u saobraćajnu infrastrukturu na području Glavnog grada u ovoj godini, a vrijednost ugovorenih radova iznosi preko million eura sa PDV-om. ,,To je ugovorena obaveza Glavnog grada Podgorice, a vrši se na osnovu usvojene projektne dokumentacije. Izgradnja, odnosno rekonstrukcija ovih saobraćajnica, predviđena je Detaljnim urbanističkim planom (DUP) Zagorič 1 – dio Zone A, sa izmjenama i dopunama iz 2013. godine. Saobraćajnice će imati javnu rasvjetu, atmosfersku, fekalnu kanalizaciju i vodovod, kao i semafor na raskrsnici Ulice II Crnogorskog bataljona i Nove 1. Uz saobraćajnice je predviđen i trotoar”, tvrdili su iz Glavnog grada.

Tek nakon što su ovu inicijativu URE podržali kopredsjedavajući pokreta Evropskih zelenih i poslanik u Evropskom Parlamentu (EP) Tomas Vajc i šef kancelarije Fondacije Hajnrih Bel za Balkan Simon Ilse, dio opozicije i građani, iz Glavnog grada saopštili su da su pristupili novoj analizi prostora u podnožju Gorice s akcentom na definisanje planskih dokumenata DUP Nova Varoš, Gorica C, Zagorič 1 dio Zone A, Zagorič 1 i  Zagorič 2. Gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković, ovog puta je priznao da bi realizacijom važećih planskih rješenja bila značajno narušena vrijednost brda Gorica kao park šume. ,,U zahvatu pomenutih planskih dokumenata planirani su objekti koji gabaritima i planiranim kapacitetima mogu narušiti vrijednost prostora parka kao jedinstvene cjeline. Pored toga, za obezbjeđenje normalnog funkcionisanja ovih objekata potrebno bi bilo obezbijediti odgovarajuću infrastrukturu”, rekao je on.

Nameću se pitanja – kakvi to odgovorni stručnjaci tek naknadno shvataju da bi gradnja novih objekata mogla još više devastirati Goricu? Zbog čega su potrebna reagovanja sa strane da bi iz Glavnog grada konačno nešto preduzeli po pitanju jedne od posljednjih zelenih površina Podgorice?

Odbornik URE Luka Rakčević, na pitanje kako komentariše naglu promjenu odluke Glavnog grada, za Monitor kaže: ,,Činjenica da je Grad zabranio svaku gradnju, svega par mjeseci nakon što je usvojio plansku dokumentaciju koja tu gradnju planira, ohrabruje i dozvoljava, najbolji je pokazatelj koliko je gradonačelnik Vuković svojevoljno i samoinicijativno došao do ove odluke. Jasno da je ova zabrana gradnje plod snažnog političkog pritiska, zabrinutih građana i dijela opozicije, koji su se izborili da naša Gorica – kao pluća i simbol Podgorice – krene drugačijim stazama”.

Pomoćnik sekretara Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj Dragutin Đeković je govoreći o planovima i budućim aktivnostima novoosnovane Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice, istakao: ,,Donijeli smo odluku da je potrebno uraditi sve analize kako bi se brdo Gorica na adekvatan način zaštitilo, a u prilog tome ide i činjenica da je Glavni grad kroz finansiranje Akcionog plana biodiverziteta, u kome se eksplicitno pominje zaštita brda Gorice, u budžetu opredijelio sredstva i uputio zahtjev Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine za zaštitu brda Gorica”. Najavio je da će na narednoj sjednici Skupštine Glavnog grada biti usvojen Statut koji će omogućiti dalji rad Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice.

Valja ukazati na to da iz istog sekretarijata nemaju evidenciju o broju nelegalnih građevina na Gorici, koju ubuće planiraju da štite.

Podgorica je nekada bila jedan od glavnih gradova Evrope sa najviše zelenila, ali se posljednjih decenija pretvorila u carstvo betoniziranih površina. Trenutno, prema postojećim podacima, Podgorica ima oko 644.661 metara kvadratnih javnih zelenih površina od čega 122.361 gradskih parkova, 160.616 linearnog zelenila i 361.684 blokovskog zelenila.

Centar za agrikulturu u njemačkom Minhebergu je krajem 2017. godine objavio listu najzelenijih glavnih gradova u Evropi. Na toj listi, na kojoj se nalaze 42 evropska glavna grada, Podgorica je zauzela 31. mjesto. Sarajevo je najzeleniji glavni grad u Evropi, a od ostalih gradova susjednih zemalja Ljubljana se našla na trećem, Zagreb na 12, Priština na 20, Skoplje na 22, a Beograd na 23. mjestu.

Vlada je krajem prošle godine donijela odluku o izradi Detaljnog urbanističkog plana za prostor Sadina. Kako najavljuju, Sadinama će dominirati rekreativno-parkovsko uređenje, šumski park, sportsko-rekreativni sadržaji, zdravstvo, trgovina, urbani park sa trgom i ekskluzivni stambeni prostori. Podgorička vlast još od 2016. godine zelene oaze obećava i na području City kvarta. Od njih još uvijek – ništa. Za to vrijeme, radovi na brdu Ljubović napreduju.

,,Podgorica će, prema zvaničnim podacima Gradskog Generalnog urbanističkog plana, u periodu od 2012. do 2025. godine ostati bez preko milion i po kvadrata zelenih površina. Ukoliko to nije dovoljan alarm da se način planiranja i raspolaganja prostorom mora radikalno mijenjati, onda ništa nikada neće ni biti. Svi znamo da je takva praksa sebična, loša i neodgovorna, a naša građanska obaveza je da protiv nje podignemo glas”, kaže Luka Rakčević.

Umjesto da ih ovakvo stanje zabrine, nadležni su se prepustili političkom prepucavanju, optužujući jedni druge za skupljanje jeftinih političkih poena. Uoči izborne godine, svako se hvata za svoju slamku spasa.

                                                                                                                                                                 Andrea JELIĆ