Povežite se sa nama

OKO NAS

DRI O TOME KAKO ČUVAMO ŠUME OD POŽARA: Naprtnjačama i mlatilicama protiv stihije

Objavljeno prije

na

Državana revizorska institucija (DRI, u Reviziji  uspješnosti sprovodjenju politike zaštite od šumskih  požara,  konstatovala je da naša država još nema  uspostavljen dovoljno efikasan sistem zaštite u toj oblasti. Zaključak DRI je i da je zaštita šuma na nedovoljnom nivou

 

Požari predstavljaju najveću prijetnju šumskim ekosistemima u Crnoj Gori. U  u periodu 2012-2018. godine, bilo ih je  532. Na 34. 626  hektara opožarene  površine, procijijenjena je  šteta od skoro 6, 5 milona eura.  Oko 95 odsto požara izazvao je posredno ili nposredno ljudskim fraktorom.

„Najviše su ugrožene šume u primorskom i središnjem dijelu…Naročito kritičan period zanastanak požara u našim uslovima su jul i avgust, kada je intenzitet padavina veoma nizak, kao i februar i mart u uslovima suvih i toplijih zima. Poražavajuća činjenica je prisutnost namjernog izazivanja požara zbog povećanja proizvodnje nedrvnihšumskih proizvoda kao što su šipurak, vrijesak, različite vrste pečurki, malina, kupina…- piše u izvještaju Uprave za šume.

Iako, „uspostavljeni strateško-pravni okvir predstavlja dobru osnovu za efikasnu borbu sašumskim požarima“, Državna revizorska institucija (DRI) u  Reviziji  uspješnosti sprovodjenju politike zaštite od šumskih  požara, objavljenoj u oktobru prošle godine,  zaključuje  da primjena u praksi ima mogo falinki.

„U sistemu organizacije za zaštitu šuma od požara, koji nije podržan odgovarajućim informacijskim servisom i bazom podataka, u kojem nije izvršena odgovarajuća procjena rizika, mapiranje opasnosti i zoniranje, u kojem nemaadekvatnog nadzora nad izvršavanjem zadataka, svake se sezone kreće gotovo od početka“-piše u tom dokumentu.

Nedostaci u koordinaciji, neadekvatna i nedovoljna oprema i posebno nedovoljno poznavanje i procjena vjerovatnoće i posljedica potencijalne opasnosti, zaključuju u DRI, ograničavaju kapacitet protivpožarnog sistema.

Iako je Vlada, nakon usvajanja Informacije o Četvrtoj konferenciji Nacionalne platforme za smanjenje rizika od katastrofa, zaključcima obavezala Upravu za šume i JP Nacionalni parkovi CG  da relizuju brojne aktivnosti, to je učinjeno samo djelimičn. Tako, konstatuju revizori, nije završena nabavku potrebne opreme i sredstava za gašenje požara na prostorima kojima upravljaju  te preduzeća. Nije okončana izrada preduzetne planove zaštite i spašavanja od požara, te stručno osposobljavanje i usavršavanje pripadnika preduzetnih jedinica.

„Ministarstvo unutrašjih poslova(MUP), odnosno, Direktorat za vanredne situacije (DVS) izradio je nacrt Pravilnika o mjerama za sprječavanje i suzbijanje šumskih požara. Pravilnik nije  usvojen zbog jasno definisanih obaveza Ministarstva poljoprivrede u dijelu opremanja službi za detekciju i početno gašenje šumskih požara, sa opremom i vozilima za gašenje, za koje bi bila potrebna značajna budžetska sredstva, koja nijesu obezbijeđena“- piše u Reviziji.

Jedina funkcionalna operativna jedinica formirana na državnom nivou, kako je ocijenjeno,  je jedinica za gašenje požara iz vazduha.  Brojni podaci iz revizije pokazuju da, recimo Upravi za šume, nije među prioritetima zaštita od požara.

„Upravi za šume od 2015. do 2018. godinedodijeljeno 111.380 eura  za zaštitu šuma od požara, od čega je samo 33 odsto utrošeno u tu svrhu. Dakle iznos od74.421 eura  preusmjeren je i utrošen je za druge namjene.Šume od požara, uglavnom,  čuvaju lugari i lica zaposlena na određeno vrijeme, koja imaju osmočasovno radno vrijeme “ ocjenjuju revizori.

Prema podacima od prije nekoliko sedmica,  ukupan dug korisnika šuma po osnovu koncesione naknade Upravi za šume iznosi 7,6 miliona eura.  Istovremeno, revizori tvrde da   koncesionari mahom  ne izvršavaju obaveze utvrđene ugovorima  o koncesijama, pa njesu ni tehnički ni kadrovski osposobljeni  za mjere zaštite šume od požara.

„Ugovorom o koncesijama na period od 30 godina koncesionar DOO “Vektra Jakić” iz Pljevalja, kada jeu pitanju zaštita šuma od požara, ima obavezu organizovanja zaštite šuma od požara. Dosadašnjaiskustva pokazuju da koncesionar DOO “Vektra Jakić” nije u potpunosti kadrovski ni tehnički  osposobljen da izvršava navedene poslove, naročito kada je obim požara ogroman kao tokom 2012.Godine…“- piše i u nedavnom  izvještaju Uprave za šume.

Zakon propisuje da će se novčanom kaznom u iznosuod 500 eura do 10.000 eura kazniti za prekršaj pravno lice, ako ne izradi preduzetni plan. Nije poznato da li je iko od koncesionara sankcionisa  na taj način.

Iz tog izvještaja vidi se da su osovna sredstva za borbu sa vatrenom stihijom zaposlenima u Upravi  naprtnjače i mlatilice. Tvrde  da ih imaju dovoljno – svaki lugar po jednu naprtnjaču, a u svakoj područnoj jedinici po 10 mlatilica.

„ Kroz javne nabavkeu prethodnoj godini nabavljeno je i 90 novih naprtnjača i to po potrebi za svaku od područnih jedinica Uprave za šume. Trošak nabavke naprtnjača iznosio je oko 8.869 eura…“- obavijestili su Vladu iz preduzeća koje gazduje crnogorsim šumama.

Prema Reviziji  uspješnosti sprovodjenju politike zaštite od šumskih  požara, i službe zaštite i spasavanja po opštinama, sudeći prema opremljeosti i kadru, prilično su  nemoćne u borbi s vatroma. U  Nikšiću, Plavu, Šavniku, Andrijevici, Petnjici, Kolašinu i Rožajama nedostaje lična i kolektivna oprema zakvalitetan odgovor na nepogode. Revizijom je utvrđeno da pojedine opštine imaju problem prilikomzapošljavanja edukovanih kadrova.

„U Službi zaštite i spašavanja Nikšić evidentan je problem nedostatka idotrajalosti opreme, te je neophodan veći iznos sredstava za opremanjepripadnika službi zaštite i spašavanja ličnom i kolektivnom opremom zagašenje šumskih požara. Iz ove službe ukazuju na neophodnost formiranjadobrovoljnih vatrogasnih društava na terenima koji su udaljeniji odgradskih službi i njihovo istovremeno opremanje vozilima, ličnom ikolektivnom opremom, kao i obučavanje za gašenje šumskih požara-„- navodi se u Reviziji.

Revizori zamjeraju i što nije napravljena analiza potreba  materijalno-tehničke opreme za požare, kao i da nijesu utvrđeniprioriteti nabavke. Zbog toga se, navode primjer „nabavljen je  avion i vatrogasna vozila, a većina vatrogasaca nema maske sa kiseonikom i protivpožarna odijela, terizikuju život samim pristupom vatri“.

Planove za zaštitu i spašavanje nije izradilo petopština, a pojedine opštine neredovno ažuriraju planove, iako jeobaveza da se najmanje jednom godišnje dopunjavaju novim podacima irješenjima koji svojim sadržajem unapređuju nivo efikasnosti sistema zaštitei spašavanja. Takođe, utvrđeno je nijesu izrađene lokalne procjene rizika odkatastrofa.

Naša država nema ne praktikuje sprovođenja detaljnih analiza nakonsvake krizne situacije , a konstatovano je nepostojanje jedinstvene metodologije za procjenu štete odelementarnih nepogoda. Nemamo ni propise  koji regulišuprocjenu štete na šumi,a relizacija planva sanacije šuma  je upitna. Rezultatipošumljavanja opožarenih površina nijesu zadovoljavajući, tvrde u DRI.

                                                                                    Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo