Povežite se sa nama

OKO NAS

ŠVERC DROGE: Putevi isti, igrači novi

Objavljeno prije

na

Avganistanska transverzala ponovo je u fukusu.  A da se putevi heroina i kokaina ukrštaju na sjeveru Crne Gore, odnosno da vode preko zemalja Balkana, govore i posljednje velike zapljene kokaina koji je iz Italije prošao Luku Bar i zaplijenjenog u Sjevernoj Makedoniji, i heroina zaplijenjenog na graničnom prelazu Kula kod Rožaja

 

Crnogorska i makedonska policija su ovih dana u akciji na graničnom prelazu Kula presjekle kanal krijumčarenja heroina i zaplijenile oko dvanaest kilograma te droge. Uhapšeni su makedonski državljani iz Skoplja A. A. i I. S., stari dvadeset osam, odnosno dvadeset i tri godine.

“Tokom pregleda vozila, u dobro skrivenom, specijalno izrađenom bunkeru, smještenom iza zadnjih štop svjetala vozila, pronađena su 24 pakovanja sa ukupnom količinom od oko 12 kilograma heroina. U aktivnosti na graničnom prelazu Kula učestvovali su i carinici” saopšteno je iz crnogorske policije.

A.A. i I.S. su uhapšeni u Crnoj Gori i oni će uz krivičnu prijavu biti privedeni nadležnom tužiocu  u Bijelom Polju.

Ovom akcijom, saopštili su iz  policije, presječen je krijumčarski kanal kojim je heroin sa Kosova iz Republike Sjeverne Makedonije preko  Crne Gore distribuiran ka zemljama Zapadne Evrope, a u ovom konkretnom slučaju, kako se sumnja, planirano je krijumčarenje prema Italiji.

Saopšteno je da su u Sjevernoj Makedoniji u toku pretresi na više lokacija. Radi se na identifikovanju, lociranju i procesuiranju ostalih učesnika koji su umiješani u organizovano krijumčarenje heroina ovom Balkanskom rutom, odnosno takozvanom avganistanskom transverzalom.

Samo nekoliko dana ranije makedonska policija je presjekla švercerski kanal kojim je 1,3 tone kokaina trebalo da bude prebačeno  u Sloveniju, pa dalje u Zapadnu Evropu. Kokain je stigao u Luku Bar direktno iz Kolumbije. Crnogorske bezbjednosne službe su dobile informaciju od partnerskih službi da je u barskoj luci pošiljka sa više od tone kokaina. Kako bi bili identifikovani svi akteri šverca, pošiljka je propuštena, pa je kokain iz luke Bar prebačen prvo u Albaniju, a zatim u selo Krušopek, nedaleko od Skoplja. Informaciju o švercu kokaina dobila je italijanska policija, koja je potom tražila pomoć od službi iz regiona kao bi nadzirali pošiljku.

Banjalučke Nezavisne novine su prenijele da je najveći dio kokaina vrijednog oko 50 miliona eura, trebalo je da završi na tržištu Bosne i Hercegovine. Dvije osobe u okviru ove akcije uhapsila je Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) u BiH, a velikom međunarodnom akcijom obuhvaćen je veći broj ljudi iz Italije, Crne Gore, Makedonije i BiH.

Akcija je započeta u  jednoj luci u Italiji. Kako je Nezavisnim novinama potvrđeno, policija je iz kontejnera izvadila 970 paketa narkotika teških 1.128 kilograma, a lažnu pošiljku s oko kilogram droge zapečatila je zajedno sa sistemom za praćenje, kako bi utvrdila kome je namijenjena tako velika količina narkotika.

Tako se saznalo da je u Bar po pošiljku stiglo šest kamiona, od kojih su četiri iz Makedonije stigla po zapečaćene kontejnere ne znajući da ih policija prati, a umjesto narkotika u njima je bio samo kilogram kokaina koji su ostavili istražitelji.Druga dva kamiona otišla su u BiH ne znajući da voze prazne kontejnere te da istražitelji prate njihovu putanju.

Svi ovi podaci nijesu novi, niti su od juče. Još prije dvije decenije međuenarodne agencije za borbu protiv droge su ucrtale na mapama avganistansku transverzalu, na kojoj je Kosovo označeno kao veliko skladište heroina i distributivni centar za Evropu, pa i ostatak svijeta.

Mađarski mediji su još tada  pisali da sa Kosova samo u toku jednog dana izađe oko stotinu kilograma heroina. Jedan zapadni diplomata na službi na Balkanu iznio je procjene obavještajnih izvora da se na području Kosova, Albanije i zapadne Makedonije u svakom trenutku nalazi „bar sedam tona heroina“ spremnog za put na Zapad.

U analizi koju je Centar za mir na Balkanu uradio te dvijehiljadite godine, podsjeća se na podatak njemačke policije koja tvrdi da kosovski Albanci uvoze 80 odsto evropskog heroina. U ovoj analizi se navodi da je herion vrijedan 12 puta svoje težine u zlatu.

Kilogram heroina vrijedan na Tajlandu hiljadu američkih dolara, u Kanadi ima veleprodajnu vrijednost 110 hiljada USD, dok mu ulična vrijednost dostiže čak 800 hiljada američkih dolara. Vrijednost heroina koji kroz Tursku, Makedoniju, Kosovo i Albaniju putuje na zapadnoevropsko tržište još tada je procijenjena na oko 400 milijardi američkih dolara godišnje.

Kada su pali prvi kilogrami kokaina na putu od Luke u Baru, pa  preko Berana i Rožaja, postalo je jasno da su se u ovim gradovima ukrstili putevi droge. Heroina, koji je dolazio sa Istoka, i kokaina iz Južne Amerike, odnosno sa druge strane svijeta. Takođe je postalo jasno da su se ukrstili i kriminalni krugovi u ovom regionu, i da veoma dobro međusobno sarađuju.

Već tada je sjever Crne Gore po svijetu više  proslavljali narkodileri i kriminalci međunarodnog kalibra, nego mnoge druge znamenite ličnosti. Internet stranice postajale su sve punije imenima kriminalaca, i umnožavale se proporcionalno sa povećanjem težine njihovih policijskih dosijea.

Dok su, u tranzicionim procesima državni tajkuni i stečajna mafija jeli fabrike, ostavljajući za sobom gomilu nezaposlenih radnika, narkobiznis je  postajao najjača privredna grana, i tu je otvoreno najveće tržište rada za dokonu omladinu željnu brze zarade.

Na ukrštenim putevima droge regrutovana je čitava armija mladeži iz sjevernih gradova Crne Gore, a iz posljednjih akcija i hapšenja može se vidjeti da se i u zemljama regiona takođe u taj posao upustaju uglavnom mladi ljudi.

Na sjeveru države kroz nekretnine se peru ogromne količine para, a da niko vrlo poznate kriminalce nikada nije pitao odakle im pare. Sve je po starom na putevima droge na Balkanu, samo su igrači možda novi.

                                                                                                                               Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREDUG PUT IZMEĐU HAPŠENJA I PRESUDE: Pritvor pretvoren u kaznu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok licitiramo imenima sledećih sa lisicama na rukama, gotovo neopaženo je prošlo nedavno saopštenje Tužilačkog savjeta čiji članovi upozoravaju da treba povesti računa o pritvorenim osobama i njihovim pravima

 

Sve više je onih koji smatraju kako su suđenje u razumnom roku i poštovanje pretpostavke nevinosti, kao osnovni postulati primjene zakona, postali upitni u Crnoj Gori. To se, kažu, može vidjeti na sve više primjera.

Bivši prvi čovjek Budve Milo Božović u pritvoru se nalazi skoro 13 mjeseci.Suđenje mu nije ni počelo jer je optužnica kojom je obuhvaćen bila „nejasna i nerazumna“, zbog čega je iz suda Specijalnom državnom tužilaštvu vraćena na doradu. Na razmatranje ispravljenog optužnog akta još se čeka. U međuvremenu, sudovi su odbili prijedlog Božovićevih advokata koji su ponudili jemstvo u iznosu od 1,3 miliona eura, kako bi se njihov klijent u daljem postupku branio sa slobode.

Da sudovi svojim odlukama stvaraju utisak kako je pritvor pretvoren u kaznu,  svjedoči i slučaj bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, kojem suđenje još nije počelo. On se u pritvoru nalazi skoro godinu i po dana, od decembra 2022. Istovremeno, još nije donijeta ni odluka o jemstvu koje je predloženo prije više od mjesec.

Sličan prizvuk ima i slučaj Miloša Medenice sina nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. On se u pritvoru nalazi skoro dvije godine, i pored jasnih stavova koje su iznijele sudije Apelacionog i Ustavnog suda prema kojima se tom okrivljenom krše prava koja su mu zagarantovana Ustavom Crne Gore. Prije svega pravo na slobodu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDSKI PROCESI PROTIV BIVŠE MINISTARKE PROSVJETE VESNE BRATIĆ: Nezakonite i skupe smjene direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Centar za građansko obrazovanje prozvao je institucije za nerad u slučaju smjene direktora škola od strane Vesne Bratić. Bivša ministarka odgovorila je da će kad vrijeme prođe ,,mnogi imati štošta da objašnjavaju”.  Građani će na osnovu sudskih presuda, morati da plate više stotina hiljada eura zbog nezakonitog rada bivše ministarke

 

 

Od 140 pokrenutih postupaka zbog smjena direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u vrijeme mandata Vesne Bratić, bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta, do sada je 130 okončano pravosnažnim presudama koje utvrđuju nezakonitost tih smjena i administracije kojom je rukovodila Bratić. U toku je 10 postupaka.

Ministarstvo prosvjete iz  Budžeta Crne Gore mora da isplati  102 hiljade eura samo na račun sudskih troškova. Iznos će biti višestruko veći jer traju i paralelni postupci za naknadu štete.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je nedavno podsjetio da su zbog ovog slučaja u novembru 2022. predali krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu koje, po dostupnim informacijama, do danas po njoj nije postupilo. Takođe, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa najavljivala je tokom 2022. regresnu tužbu protiv Bratić koja, po dostupnim informacijama, još nije pokrenuta.

CGO ukazuje da ni nadležno Ministarstvo prosvjete nije iskoristilo mogućnost sudskog poravnanja kroz mirno rješavanja sporova pred Agencijom za mirno rešavanje radnih sporova u ovim predmetima , koji je bio najefikasniji mehanizam za smanjenje troškova koji padaju na teret države, odnosno građana i građanki, a što predstavlja dodatni vid odgovornosti onih koji su na ovo morali paziti po službenoj dužnosti. Pozvali su tužilaštvo i zaštitnicu imovinskopravnih interesa u Crnoj Gori da pokrenu postupke iz domena svoje nadležnosti u vezi sa ovim pitanjem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠIN NAKON OTVARANJA TUNELA KLISURA: Novi put, nove muke  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otvaranje rekonstruisanog puta Jezerine -Lubnice, još je jedan od projekata za koji kolašinska infrastruktura nije bila spremna. Ulice tog grada sada su tranzit, to jest,  veza između auto puta i tunela Klisura. Lokalna vlast tek treba da nađe način  da gradske ulice postanu bezbjednije za pješake

 

Stanje na kolašinskim ulicama, nakon otvaranja puta Jezerine-Lubnice i tunela Klisura, mještani  opisuju kao haotično i nebezbjedno.  Lokalne vlasti za sedam godina, koliko je trajala rekonstrukcija puta ka Beranama, gotovo ništa nijesu učinile da spremnije dočekaju okončanje tog projekta, pa se djelimična rješenja tek sada  traže.

Nekoliko saobraćajnica u centru grada sada služe kao tranzit ka auto putu, odnosno, novom putu ka Beranama. Vozači vrlo često ne poštuju propise, pa gradske ulice tretiraju kao magistralu. Zbog toga, kako je nedavno kazao  predsjednik Opštine Petko Bakić, dnevno stigne i po 30  pritužbi Kolašinaca koji smatraju da su nebezbjedni na ulicama. Iako iz lokalne uprave  najavljuju rješavanje problema, još nije jasno na koji način namjeravaju to da učine, a dosadašnji trud sveo se  na  postavljanje „usporivača“ u nekim ,i  početak gradnje trotoara u jednoj  saobraćajnici. Izostalo je, čak, i  postavljanje adekvatane vertikalne signalizacije, nedostaju putokazi…

Početak ljetnje sezone, jasno je,  značajno će  pogoršati  takvo stanje, naročito u ulicama Boška Rašovića, Milivoja Bulatovića, Željezničkoj i Zaobilaznici. Nekoliko desetina Kolašinca na tim adresama nedavno su, u otvorenom pismu Opštini, kazali da su im čak i životi ugroženi zbog neprospisne vožnje i nepostojanja signalizacije. Ponovo je i aktelizovano pitanje gradnje obilaznice, kao veze puta od Mateševa i skijališta u blizini kojih je i početak tunela Klisura.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo