Povežite se sa nama

FOKUS

DRŽAVNI DUGOVI – POLITIČARI, POPOVI, BIZNISMENI: Razduži bližnjega svog

Objavljeno prije

na

Poreska uprava godinama toleriše dugove probranim tajkunima koji imaju zaštitu vrha DPS.  Svoj nerad kriju iza institute poreske tajne. Kad vlastima zatrebe pravila se promijene. Bilo da ste Duško Knežević ili MCP

 

Još jedan je postupio po naređenju Mila Đukanovića i stao na branik vladajuće partije i njenog predsjednika. Na mejl adrese više crnogorskih medija u subotu je, ničim izazvan, stigao video uredak u kome jedinu ulogu ima Miomir M. Mugoša, direktor Poreske uprave (PU).

On je,  saznali smo, ovlašćen da aopšti kako je kod Mitropolije crnogorsko-primorske, “najveće vjerske organizacije u Crnoj Gori zabilježen nizak stepen poštovanja poreskih propisa, kako sa aspekta prijavljivanja, tako i sa aspekta plaćanja poreskih obaveza”.

Da potkrijepi svojke  tvrdnje, Mugoša je –  neki kažu: nije on nego njegovi scenirasti – predočio podatak da je poreski dug za 38 sveštenika MPC, po onovu neplaćenih dažbina za njihove plate, premašio 300 hiljada eura. Zaključno sa 2010. godinom. “Nakon toga, punih devet godina, nije predata ni jedna prijava za poresko zaduženje”, požalio se direktor PU, navodeći kako im zbog toga državni organ kojim rukovodi od decembra 2015. nije mogao ni obračunati poresku obavezu. Nijesu se, može biti, sjetili da pođu u kontrolu. Ili im je  nedostajao blagoslov iz vrha vladajuće partije.

To Miomiru M. Mugoši nije smetalo da obznani kako MCP ima više privrednih društava čiji je osnivač, više otvorenih žiro računa u poslovnim bankama “preko kojih je u proteklih nekoliko godina prometovano više desetina miliona eura”. Ostala je tajna da li je PU u pomenuta društva ubrojala, recimo,Čovjekoljublje  – dobrotvorni fond MPC preko kojeg se finansira i organizuje rad narodnih kuhinja u Podgorici, Cetinju, Beranama i Bijelom Polju, a preko kojih su osiromašenim i gladnim građanima Crne Gore podijeljene na stotine hiljada besplatnih obroka. Ili tim podacima, sada, nema mjesta?

Kao što nema objašnjenja zašto se MPC, ako  državi duguje višemilionske iznose na ime neplaćenog poreza, ne nalazi ni na jednoj od crnih lista poreskih dužnika koje PU objavljuje tri puta godišnje, kao svoju zakonom propisanu obavezu. Čak i pod uslovom da ne duguje milione, već samo 300 hiljada eura iz prošle decenije, MCP bi bila visoko plasirana na tim listama.

Na listi 200 najvećih poreskih dužnika koju, godinama,  vode kompanije iz Vektra Grupe Dragana Brkovića (njihov ukupan dug prema državi, po osnovu neplaćenih poreza, doprinosa, carina i koncesija kreće se oko 20 miliona) Mitropolija bi se našla u prvih 50. Možda odmah iza državnih Plantaža 13. jul koje su, pod komandom Veselina Vukotića i Verice Maraš (predsjednik borda i izvršna direktorica kompanije) reprogramirale poreski dug veći od 350 hiljada eura.

Na kraćoj ali dugovima bogatijoj listi 100 najvećih dužnika po osnovu neplaćenih poreza i doprinosa na lična primanja Mitropolija bi sa registrovanim dugom od 300 hiljada takođe bila u prvoj polovini, preciznije, negdje oko 25 mjesta. Da bi izbila na čelo ove dužničke kolone Amfilohije Radović i njegovi uposlenici morali bi državi dugovati više od 21 miliona, koliko se lani u novembru potraživalo od prvoplasiranog Montenegroerlajnsa. Višemilionski dug čije nam je eventualno postojanje najavio direktor PU bio bi dovoljan za, recimo, četvrto mjesto gdje se, sa reprogramiranim dugom od 2,2 nalaze Plantaže. Za dužnički podijum državi valja dugovati makar  4,3 miliona. Toliko su, krajem prošle godine, iznosile preostale poreske obaveze pljevaljskog Rudnika uglja. Tom su kompanijom, naizmjenično ili udruženim snagama, donedavno gazdovali italijanska A2A i Aco Đukanović. Dok je poreski dug bio oko 15 miliona. Onda je država, novcem EPCG,  kavaljerski otkupila praktično bankrotiralu kompaniju. Preuzimajući njene dugove.

Još jedan million duga i Mitropolija bi se našla na drugom mjestu, ispred Željezničkog prevoza, još jednog državnog preduzeća koje državi, odnosno svojim radnicima, duguje oko 5,5 miliona na ime neuplaćenih doprinosa i poreza na zarade.  Doduše, ukoliko su tačni podaci da pod okriljem MCP platu zarađuje oko 600 osoba, u svešteničkim odorama ili civilkama, onda bi se moglo pokazati da je ukupan dug Mitropolije bliži onome što se, prema crnoj listi, potraživalo od Montenegroerlajnsa. Ne računajući u taj iznos porez koji bi se mogao naplatiti po osnovu građevinskih, turističkih, ugostiteljskih i drugih svakojakih usluga i djelatnosti koje se klijentima nude pod okriljem jednog od najvećih poslovnih sistema u Crnoj Gori. Mitropolije crnogorsko primorske.

Nije, lako ni računati dok oko vas lete kletve. Pokazalo se kako je mnogo sigurnije zaprijetiti, u kameru, da će neizmirene poreske obaveze MPC, zatreba li,  biti prinudno naplaćene  “sredstvima sa računa MPC ili od njene imovine”.  Jednog dana, kada u PU uspiju da ih izračunaju. Ne odoka, nego onako kako  propisi nalažu. Pa onda dobiju mig (političku saglasnost) Vlade Duška Markovića ili nekog od njegovih nasljednika/ca i prikupe volje i hrabrosti da obave svoj posao do kraja.

Bilo bi to, vaistinu, veliko iznenađenje. U zemlji u kojoj je i predsjednik države višestruki dužnik-povratnik na ime neplaćenog poreza na nekretnine. Prema podacima CBCG, firma Global Montenegro, partnersko čedo Mila Đukanovića i njegovog kuma Vuka Rajkovića u blokadi je duže od osam mjeseci zbog poreskog duga od 111 hiljada eura prema opštini Budva. Priča o neplaćanju poreza na dva hektara zemljišta koje Global Montenegro posjeduje na Košljunu, priča se desetak godina. Niko se ne stidi zbog toga. Ponajmanje poreznici.

Privilegovani poreski dužnici u Crnoj Gori su zaštićeni sve dok su u političkoj milosti. Lani nam je to pokazao primjer Duška Kneževića. Dok je slao kurire i koverte na razne DPS adrese, sada odbijegli tajkun je neometano gomilao dugove za poreze i doprinose svojih radnika. Onda su nakon što je Atlas TV otišla u stečaj, zaposleni ostali bez penzijskog osiguranja za četiri godine radnog staža. Televizija je prepakovana,  promijenila ime i ponovo radi.

Prema prošlogodišnjoj reviziji Završnog računa državnog budžeta za 2018. godinu koji je uradila Državna revizorska institucija (DRI) Poreska uprava u 2018. godini nije pravovoremeno sprovodila mjere prinudne naplate kod 19 dužnika čije su obaveze iznosile malo manje od 16 miliona. DRI je, takođe, konstatovala kako PU “nije izvršila svih predviđenih mjera prinudne naplate” kod šest poreskih obveznika sa dugom od tri miliona. Opet – ništa.

Kada su mediji pokušali saznati o kojim firmama se radi iz PU su uzvratili  –  poreska tajna.   “Imajući u vidu da član 16 Zakona o poreskoj administraciji propisuje institut poreske tajne, Poreska uprava nije u mogućnosti da podatke o pojedinačnim poreskim obveznicima objavljuje javno”, stoji u jednom od tadašnjih obavještenja koja su stizala iz PU. U slučaju Mitropolije i njenog duga  – druga priča. Sada iz Poreske uprave tvrde kako njihov direktor nije prekršio poresku tajnu, pošto nije saopštio tačan broj računa prozvanog klijenta (MCP) “upravo poštujući odredbe člana 16 Zakona o poreskoj administraciji…”.

Nikome u državnom aparatu ne smeta što je direktor PU izrekao niz optužbi bez i jednog dokumenta (odluke, rješenja) kojim bi potvrdio svoje tvrdnje. Znaju oni da su sva sredstva dozvoljena kada je boirba za vlast u pitanju. Šta su zakoni i Ustav spram suda partije. I javno izrečene naredbe Predsjednika.

 

MILA KASALICA, FINANSIJSKI ANALITIČAR I FORENZIČAR
Unižavanje struke

Tiradom zakonski-neodrživih optužbi prema poreskom obvezniku koji se, u uslovnoj cjelini, može sagledati kao Mitropolija crnogorsko-primorska, poreski direktor je dobrovoljno pucao u “zdravu nogu” javnih tokova novca u zemlji. Kako?

Poreznici u Crnoj Gori, u posljednjih par godina, prvi put su počeli da dosežu neke drugačije grane održivosti. Na nivou operativnih unaprjeđenja, institucionalno je postignut izvjestan i izmjeriv iskorak. Ovaj konkretan plus je išao prema boljem u budućnosti, dok su se u međuvremenu i poreski obveznici Crne Gore zadužili 14 miliona da bi se poreski sistem, kao i tim, značajno unaprijedili.

Poreski direktor je subotnjim jutrenjem satro ostvareni iskorak institucije. Koristeći sistemski-osjetljive podatke, koje je bio obavezan da čuva,  unizio je struku i ulogu poreznika. Činjenično, tvrdnja da je kod MCP-a zabilježen “nizak stepen poštovanja poreskih propisa” može se podijeliti sa javnošću Crne Gore, onda kada je utvrđena poreska obaveza, na osnovu legalno pripremljenih rješenja poreske kontrole, dodatno podijeljenih sa poreskim obveznikom. Kako je poreski postupak u toku, tada je stav poreskog direktora suprotan sistemsko-institucionalnim odgovornostima koje mora da ispunjava bez diskriminacije prema bilo kojem poreskom obvezniku pojedinačno. Takođe, prometi na računima poreskih obveznika ne predstavljaju primarne poreske dokumente, pa je poreznicima-političarima vrijeme da nauče šta trebaju da kontrolišu oko obračunavanja poreskih prinadležnosti. Na kraju, prijavljivanje i plaćanje poreskih obaveza su zakonski definisane, “dobrovoljne odgovornosti” poreskih obveznika; tome poreznici Crne Gore moraju da služe.

U posljednjih trideset godina nije cjelovito zaokružen sistem u kojem se crkva trebala legitimno prepoznati kao neprofitna organizacija. To nam se dešava  zahvaljujući radu i činjenjima vladajućih koalicija, ali i posrednom uticaju MCP-a. Naša javna administracija je takvo stanje koristila da ne radi svoj posao. To je razlog da im se tekuće ne može vjerovati da mogu pristupiti prinudnoj naplati nekakve Buljarice, kada član 56 Zakona o poreskoj administraciji propisuje: “…da se prinudna naplata poreza preduzima kada poreski obveznik ne plati poresku obavezu prilikom podnošenja prijave odnosno kada je poresko rješenje postalo izvršno.” Ili važnije, ovlašćenja poreskog organa iz člana 6, pod 18 preciziraju da se poreski organ “odnosi prema poreskim obveznicima i drugim licima sa poštovanjem i uvažavanjem”. To je direktor PU svojim istupom institucionalno slomio.

Vjerujem da u MCP-u, i svim eparhijama SPC-a, ima dovoljno ozbiljnih, mladih profila koji su, iako duboko posvećeni svojim sveštenim aktivnostima, jednako fokusirani na ispunjavanje svojih građanskih obaveza i dužnosti, što im je realno i sistemski interes. Uz saradnju sa odgovornim i posvećenih poreznicima. Sve drugo pričinjava dugoročnu štetu ekonomiji Crne Gore, a to nije ni životni ni ekonomski ni vanvremenski interes poreskih obveznika u Crnoj Gori.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, KORONA, GRAĐANI: Delegiranje odgovornosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mi smo sve uradili, sada je na građanima – uporno ponavljaju nadležni prebacujući odgovornost. Jeste vrijeme da se podijeli teret, ali i vrijeme obaveze da se javnost informiše na valjan način. Načelni motivacioni govori  nijesu ono što uliva povjerenje građanima

 

Sve je sada na nama, građanima, poručuju nadležni. I ističu da je država učinila sve što je u njenoj moći da suzbije širenje korona virusa. ,,Mi smo spremni, ali nam treba pomoć građana”, izjavio je ministar zdravlja Kenan Hrapović.

Očito je – nadležni sve više prebaciju odgovornost na pleća građana: ,,Jedino što može da nas spasi jeste da budemo disciplinovani. Ako je to toliki problem nemojte imputirati krivicu i prebacivati je u dvorište zdravstvenih radnika, u dvorište Vlade hoće li nabaviti 350, 1.350 ili 2.000 respiratora, ne znam koliko će biti potrebno. Zavisi od vaše disciplinovanosti. Ako ne budete disciplinovani, ne postoji ta Vlada na svijetu koja vam to može omogućiti”, kazala je pomoćnica ministra zdravlja Vesna Miranović.

Građani, zatvoreni u  stanovim i kućama, pod tenzijama i strahom,   očekuju od Vlade da im predoči valjane i pravovremene informacije o onome šta se zbiva. Optimizam opšte prakse direktora KCCG Jevta Erakovića, koji kao mantru ponavlja da je naš zdravstveni sistem spreman da se suoči sa virusom, ne pomaže.

Rukovodilac Kriznog medicinskog tima Ranko Lazović je prekinuo ovu praksu motivacionih priča, i na konferenciji za medije u srijedu upoznao javnost sa nekim relevantnim činjenicama. Crna  Gora ima  506 kreveta određenih za korona pacijente. U Podgorici 180, Baru 100, Pljevljima 30, Beranama 84, Nikšiću 52, Brezoviku 60. U izradi je pet privremenih bolnica kapaciteta oko 600 postelja. Crnogorsko zdravstvo raspolaže trenutno sa 106 respiratora – 61 u KCCG i 45 u ostalim zdravstvenim ustanovama, uskoro stiže još pet, do kraja sedmice još 20.

Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) za zarazne bolesti je odlučilo da se od 31. marta konferencije za medije organizuju dva puta dnevno. Ujutro,  na pitanja novinara odgovaraju ljekari Instituta za javno zdravlje, popodne,  ljekari KCCG.

Odluka je donijeta nakon što je Vlada 30. marta na Tviteru objavila zabranu kretanja, radnim danima od 19:00 do 5:00 sati, a tokom vikenda kretanje je zabranjeno od subote u 13:00 do ponedeljka u 5:00.

Objavljivanje novih restriktivnih mjera putem Tvitera, bez obraćanja zvaničnika, kritikovali su aktivisti za ljudska prava, mediji koji nisu pod kontrolom vlasti i opozicione partije.

Iz Vlade su odgovorili da nije uvedeno vanredno stanje, da nema policijskog časa,  a da je ograničenje slobode kretanja sprovedeno u skladu sa ustavom i zakonom.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

ANATOMIJA EPIDEMIJE: Korona testira nas

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok ovaj broj Monitora ide u štampu, četvrtak u 13 h, u Crnoj Gori je osam opsoba inficirano korona virusom. Nadležni najavljuju novu fazu borbe – u pripremi je otvaranje još dva karantina, veći broj respiratora i nabavka zaštitne opreme. Dio medicinskih radnika je još bez adekvatne zaštitne opreme, a građani nemaju gdje da kupe maske i rukavice

 

Crna Gora je u utorak prestala da bude posljednja država u Evropi u kojoj zvanično nije registrovan slučaj oboljelih od korona virusa. Neposredno nakon što su testovi potvrdili da su dvije građanke Crne Gore zaražene virusom to je na konferenciji za štampu saopšteno javnosti. Premijer Duško Marković kazao je da Crna Gora ulazi u novu fazu borbe protiv koronavirusa i apelovao je na odgovornost i solidarnost.

Onda se strah, brži od virusa, razlio društvenim mrežama – ko su, odakle su, gdje su bile, zašto su putovale, koga su sve zarazile, koje su nacije, koje su vjerske skupove posjećivale, razglabalo se, uz poneko upozorenje da je potrebno zaštititi privatnost oboljelih, i paničarima reći da na to nemaju pravo.

„Mala smo sredina i molimo vas da ne nasjedate na mnoge lažne poruke i informacije koje se šire društvenim mrežama. Takođe, zamolili bismo vas da, koliko god je moguće, poštujete privatnost porodice, jer njima u ovom trenutku sigurno nije lako“, poručio je pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje epidemiolog Senad Begić.

Vlada je 15. marta zatvorila sve granice za strance i uvela obaveznu samoizolaciju za crnogorske državljane i strance koji dolaze iz inostranstva. Upoređujući iskustvo zemalja u regionu i Evropi, koja je trenutno epicenter koronavirusa, Vladi se nema što zamjeriti u preduzimanju oštrih mjera za suzbijanje virusa. I prije nego što se virus pojavio, donijet je niz preventivnih mjera – zabrana rada kafićima, tržnim centrima, zabrana ulaska kruzera, zabrana javnih okupljanja i manifestacija, prekid rada vrtića, škola i univerziteta… Onda su te mjere jeoš poštrene.

Iz Instiuta za javno zdravlje  poručuju da su prventivne mjere ključne.  ,,Cijelo vrijeme insistiramo na socijalnoj distanci. Što više budu poštovali te mjere, građani će biti u manjoj opasnosti od širenja epidemije. Svi koji su je olako shvatili, debelo su platili ceh”, kazao  je direktor Instituta Boban Mugoša.

Nakon objave prvih registrvoanih slučajeva korona virusa, primjetno je da građani u redovima ispred supermarketa i apoteka ozbiljnije shavataju preporuku  distance od dva metra. Veliki trgovački lanci obezbijedili su maske i rukavice za zaposlene.

Direktor Kliničkog centra Jevto Eraković izjavio je da se medicinsko osoblje stručno i sa adekvatnom opremom spremalo za pojavu koronavirusa u Crnoj Gori: ,,Slijede teški dani za zdravstvene radnike, puni odricanja i rizika, ali smo spremni da uspješno uđemo u borbu sa koronavirusom. Imamo zaštitnu opremu, trenutno imamo 44 respiratora u KC, a u narednim danima će se taj broj povećavati na 57”, optimistički je zvučao Eraković.

Monitorovi izvori kažu da su se i nakon registrovanja virusa dešavale situacije da doktori nemaju maske i rukavice a  da primaju pacijente koji im dolaze sa maskama i rukavicama. Iz Sindikata doktora medicine su dva puta u posljednjih par dana apelovali na Vladu da se hitno zdravstvenim radnicima dostavi dovoljna količina maski, jednokratnih mantila, vizira, rukavica, dezinfekcionih sredstava, zaštitnih naočara i kaljača sa nogavicama. ,,Zdravstveni radnici su u ovoj situaciji prva linija odbrane i najvažniji resurs u državi, pa bi se njihovim razbolijevanjem u ranoj fazi ugrozili kapaciteti zdravstvenog sistema i onemogućilo stavljanje pod kontrolu nadolazeće epidemije COVID-19’’, istakli su iz Sindikata.

Preko 2.000 ljekara, 40 epidemiologa i ostalo medicinsko osoblje biće na najačem udaru. jviše na udaru pojavom virusa. ,,Povećati plate u zdravstvu jedan je od predloga u Paketu realnih socio-ekonomskih i lako sprovodljivih mjera težak 300 miliona eura koji mora da bude dostupan odmah građanima i privredi Crne Gore, predložili su Vladi iz Fidelity consulting.

Premijer Marković je kazao da Vlada nastoji u u više zemalja da nabavi  zaštitnu opremu za zdravstveni kadar.

Problem je što zaštitne opreme nedostaje i u ostalim evropskim zemljama pa je teško očekivati da se neko odrekne resursa koji su svima neophodni. Najavljeno je da će Kina donirati dva respiratora, po hiljadu komada medicinskih N95 maski, maski za operaciju, medicinske zaštitne odjeće, kao i po hiljadu pari rukavica za operaciju i medicinskih navlaka za cipele.

Maskama, rukavicama i dezinfekcionim sredstvima ne mogu se opskrbiti ni građani jer  nedostaju  u apotekama. Stalno se najavljuje njihovo nabavljanje.  Samo poneke apoteke besplatno dijele dezinfekciona sredstva. U većini apoteka pola litra alkohola, koji se prije pojave korona virusa prodavao po dva eura, sada prodaju i preko 12 eura. Tržišna inspekcija je obavila nadzor kod 105 apoteka, od kojih je pet uvećalo cijene dezinfekcionih sredstava –  alkohola  i Asepsol spreja. ,,I kod ovih subjekata tržišni inspektori nijesu utvrdili nepravilnost u pogledu formiranja i isticanja cijena, budući da je formiranje cijena na tržištu Crne Gore slobodno osim za lijekove koji se propisuju i izdaju na teret obaveznog zdrastvenog osiguranja”, navode iz Tržišne inspekcije. Tako da smo i dalje prepušteni pohlepi vlasnika apoteka.

Ove nedjelje uhapšena je Podgoričanka koja je namjeravala da ilegalno proda 130 litara 96-postotnog alkohola koji je navodno nabavila na crnom tržištu.

Ima i drugačijih primjera,  – FB grupa Heroji iz komšiluka za par dana okupila ila je preko 2.000 osoba spremnih da pomognu starijim sugrađanima. Namjera je da u saradnji sa Crvenim krstom, gerantodomaćicama, Glavnim gradom, privrednim subjektima, obezbjede neophodnu pomoć i podršku ljudima u trećem dobu.  Inicijativa se širi Crnom Gorom . Iz ove organizacije su za Moniotor rekli da čekaju zaštitnu opremu za volontere da bi počeli sa radom.

Direktor KC CG Eraković je kazao da je hotel Premijer u Podgorici ustupio sve svoje kapacitete za smještaj medicinskog osoblja KCCG koji nakon posla ne žele da se vrate kući da ne bi ugrozili svoje porodice.

Kako je izvjesno kako škole i druge obrazovne institucije neće početi sa radom početkom aprila, iz Ministarstva prosvjete su za sljedeću sedmicuu najavili početak nastave na daljinu. Ministar prosvjete Damir Šehović, objasnio je da će ovaj koncept podrazumijevati učenje putem televizijskih kanala, YouTube kanala i sadržaja na e-platformama.

Pored karantina koje je Vlada već odredila u Danilovgradu i Ulcinju, na prijedlog Ministarstva zdravlja određene su još dvije lokacije za izolaciju. ,,To su Policijska akademija u Danilovgradu i privatni Studentski dom kompanije Kroling koji je potpuno ispražnjen”, saopštio je ministar zdravlja Kenan Hrapović.

Početkom ove nedjelje za Dan su iz kabineta predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića kako bi moguće uvođenje vanrednog stanja odložilo izbore u Tivtu zakazane za 5. april. Premijer Marković je ocijenio  da nisu željeli da uvode vanredne mjere koje bi značile manifestaciju sile na ulicama, vojske i policije, te da misli da je društvo pokazalo visok stepen odgovornosti i solidarnosti…

Suzbijanje panike, više odgovornosti, i mnogo solidarnosti trebaće nam  tokom predstojećih dana.

Do završetka ovog broja Monitora Institut je registrovao još šest slučajeva oboljelih od korona virusa.

 

Tretman na granici

Ksenija Pavićević, studentkinja hemije na Univerzitetu u Beogradu nedavno se, zbog novonastalih okolnosti i vanrednog stanja u Srbiji, vratila kući u Crnu Goru. Za Monitor priča svoje iskustvo sa crnogorsko-srpske granice Dobrakovo. ,,Fakulteti su otkazani do kraja školske godine, kao i letovi za Crnu Goru, a autobusi su krcati studentima. Moji roditelji su, za manje od osam sati stigli do Beograda po mene, bez ikakvih čekanja na granici. Bili smo upoznati sa tim da će ulazak u Crnu Goru biti dozvoljen samo državljanima, kao i to da će nakon toga biti obavezan neki vid izolacije”, kaže Pavićević. Po povratku iz Beograda, srpsku granicu su, kaže, prošli za svega nekoliko minuta. Tamo su im službenici, koji su nosili zaštitne maske i rukavice, postavili par pitanja vezano za boravak u Srbiji. ,,Nastavili smo do crnogorske granice i prošli kilometarski red kamiona, koji je počinjao skroz od srpske granice. Ispred nas je bilo oko 20 automobila, a pored traka za autobuse sa njih četiri. Nakon petnaestak minuta čekanja dali su nam formulare koje je svaki putnik bio dužan da popuni. U njemu se nalaze informacije poput imena i prezimena, kontakt telefona i pitanja o simptomima virusa. To smo popunili i potom čekali sedam sati da pređemo granicu”, objašnjava ona. Ona opisuje šta se za to vrijeme dešavalo sa ostalim putnicima koji su se zadesili na crnogorskoj granici. ,,Studenti u autobusima su sve vrijeme, vidno uznemireni, šetkali po granici i raspravljali se s policajcima. Mi smo ih pitali koliko čekaju, da bi nam rekli da su krenuli prethodnu noć u 22 sata, stigli na granicu oko 3 ujutru i čekali sve do 19. Dakle, 16 sati su proveli na granici. Za to vrijeme, dobili su flašu vode i kroasan, što su im, samoinicijativno, obezbijedila dva policajca”, prepričava Pavićević. ,,Toalet na granici je bio nešto najprljavije što sam u životu vidjela, a bili smo primorani da ga koristimo. Da li je to način suzbijanja zaraze? Da objasnim kako su oni tačno sprečavali ulazak korona virusa u našu državu: popunite formular sa nabrojanim simptomima, potom ga odnosite u prostoriju gdje je velika gužva i gdje svi dišu jedni drugima za vrat. Naravno da nam nisu bile obezbijeđene maske rukavice, niti smo imali gdje da operemo ruke. Prilikom potpisivanja rješenja dobijete hemijsku olovku koju su koristili svi prije vas, a službenici se bune ako odbijete da je koristite i hoćete da uzmete svoju”, tvrdi Pavićević. Pri samom kraju čekanja, razgovarala je sa ženom koja je, navodno, bila zadužena za organizaciju na granici. ,,Kada sam joj iznijela svoje stavove oko tretmana putnika, ona mi je samo odgovorila da im je ovo prvi put da se suočavaju sa nekom pandemijom i da su zato malo spori. Toliko čekanja da bi na kraju neko samo prekucao popunjeni formular i dao vam rješenje o kućnoj izolaciji gdje vi samo treba da popunite ime i prezime, JMBG i da se potpišete”, objašnjava za Monitor Ksenija Pavićević.

A. JELIĆ

 

 

Nespremnost zdravstvenih sistema

Suzbijanje širenja zaraze je glavni način borbe protiv korona virusa. Izolacija sumnjivih slučajeva i karantin  su norma. Kina je tako uspjela obuzdati  virus. Stručnjaci smatraju da to što nijesu sprovdene na vrijeme i sa kineskom odlučnošću slične mjere, glavni razlog eksplozije koronavirusa u Italiji i drugim evropskim zemljama.

Ugledni hrvatski naučnik Igor Rudan koji živi i radi u Škotskoj prije nekoliko dana poručio je: ,,Brojne države imaju samo 30 sati da se odluče gdje će se pozicionirati između dva krajnja pristupa: (1) onog s uvođenjem radikalnog karantina, čuvajući tako prije svega zdravlje ljudi starije dobi; (2) onoga gdje namjerno neće učiniti ništa, čuvajući tako ekonomiju i zdravlje ljudi srednje dobi, a preporučujući starijima samoizolaciju.

Birajući očito ovaj drugi model, premijer Velike Britanije Boris Džonson je kazao da život i ekonomija zbog koronavirusa u zemlji ne smiju stati. Do sadau toj zemlji nije bilo zatvaranja škola, otkazivanja koncerata. Zaustavljena je Premijer i druge lige,  na vlastitu inicijativu, pošto je nekoliko igrača oboljelo od koronavirusa.

Nakon kritika građana i stručnjaka, Džonson je, ove nedjelje, promijenio stav. Tim vladinih savjetnika došao je do zaključka da zdravstveni sistem ne može izdržati pritisak do kojega će doći ako se ne učini sve što je moguće kako bi se suzbio porast broja zaraženih. Procjene savjetnika britanske vlade govore da bi po inicijalnom planu umrlo 250.000 ljudi.

O kakvom izazovu se radi govore vijesti da bi zdravstveni sistem jedne od najbogatijih evropskih zemalja, Švajcarske, mogao da se uruši ukoliko se korona virus bude širio sadašnjom stopom. Danijel Koh, šef odeljenja za zarazne bolesti savezne kancelarije za zdravstvo, rekao je da zbog brzog porasta broja zaraženih država ne stigne da evidentira nove slučajeve u stvarnom vremenu, prenosi HINA.

Švajcarska je mobilisala do 8.000 pripadnika vojske da pomognu civilnim vlastima i medicinskom osoblju. Zemlja od 8,6 miliona stanovnika ima 1.000 do 1.200 kreveta za intenzivnu negu, rekao je Koh, ali nema dovoljno stručnih ljudi za rad na opremi za održavanje života poput respiratora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

ŠIRENJE KORONA VIRUSA: Zakašnjela mjera izolacije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od dvije osobe zaražene korona virusom, koje su se slobodno kretale nakon povratka iz inostranstva jer još nijesu bile uvedene mjere obavezne izolacije, zarazilo se, prema podacima Instituta za javno zdravlje, 28 osoba sposobnih da bolest šire dalje

 

Devet dana od registrovanja prva dva slučaja oboljelih od korona virusa u Crnoj Gori, broj oboljelih se popeo na 67 (do zaključenja ovog broja Monitora, četvrtak, 14 sati). U Kliničkom centru CG u Podgorici u nedjelju je preminuo 65-godišnji Z. P. iz Herceg Novog, on je prva žrtva korona virusa u Crnoj Gori.

U utorak je u Tuzima otkriveno 15 oboljelih osoba. Grad je stavljen pod strogi karantin. ,,Tuzi imaju 15.000 stanovnika, ako bi se proširilo na samo 40 odsto stanovništva, što čini 6.000 stanovnika, od tih 6.000 bi oboljelo 1.200. Od tog broja 300 bi završilo na respiratorima i 150 najmanje umrlo”, upozorio je direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša.

O tome kako je došlo do ovolikog broja zaraženih u maloj opštini, javnost nije dobila informacije od Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti. O onome što između sebe pričaju stanovnici Tuzi, progovorio je Nikola Camaj, v.d. direktora Komunalnih djelatnosti. On je kazao da su u Tuzima bile dvije sahrane, dva dana prije proglašenja mjera, i da je u tom periodu došlo dosta ljudi iz inostranstva, iz Sjedinjenih Američkih Država: ,,Problem je u tome što nijesu imali 10, 15 dana kontrole. Ti ljudi koji su zaraženi su se slobodno kretali, zaista je dramatično i ne znamo šta nam to donosi, ali sigurno više zaraženih”.

Mjera obavezne samoizolacije za sve građane koji dolaze iz inostranstva uvedena je 15. marta, četiri dana nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju korona virusa. Prvi registrovani slučajevi virusa u Crnoj Gori govore da se radi o ljudima koji su se vratili iz inostranstva i koji su se, nesvjesni opasnosti, slobodni kretali, jer još nije bila uvedena mjera obavezne samoizolacije. ,,Koliko je kontakt opasan, govori i podatak da je, za sada, od samo od dva importovana slučaja bolest dobilo 28 osoba sposobnih da bolest šire dalje: jedan slučaj je započeo lanac obolijevanja kod 15, a drugi kod još 13 osoba”, upozorili su iz Instituta za javno zdravlje i pojasnili su da je u dosadašnjem obolijevanju importovanih slučajeva 15, a iz kontakata 38. Podaci se odnose na srijedu kada je broj zaraženih bio 53. U četvrtak ujutro iz Instituta je saopšteno da je virus otkriven kod još 14 osoba i da su pozitivni slučajevi epidemiološki povezani sa prethodno potvrđenim slučajevima.

Institut za javno zdravlje saopštio je broj zaraženih građana korona virusom po gradovima u Crnoj Gori. Najviše zaraženih je u Tuzima – 26, a jedna osoba manje (25) je zaražena u Podgorici. Po četiri osobe zaražene su u Herceg Novom i Budvi, u Ulcinju i Baru po tri, u Andrijevici i Danilovgradu po jedna.

Prvi smrtni slučaj i porast broja oboljelih uozbiljio je dio građanstva. Na ulicama je primjetan manji broj građana,  bolje se poštuju propisane mjere. No, nadležni koji su, kako ističu, zbog dobrih preventivnih mjera dobili i pohvale od SZO, počeli su da prave bespotrebne greške. (Treba razgraničiti profesionalce iz Instituta za javno zdravlje, i karijerne političare.)

Najviše je otpora u stručnoj i u laičkoj javnosti izazvalo objavljivanje spiskova onih koji su u samoizolaciji, sa sve netačnim podacima o početku izolacije. Sporan je i zaknski osnov i javni interes za ovaj čin  kojim se žigošu ljudi i izlažu opasnostima od reagovanja i inače isprepadane okoline. Istovremeno poštuje se identitet osoba koje su uhapšene zbog nepoštovanja samoizolacije.

Javnost je, doduše, saznala da je među onima koji su prekršili mjere samoizolacije komandant Mornarice Vojske Crne Gore Vesko Tomanović. Nakon što je protiv njega podnijeta krivična prijava, on je podnio ostavku.

Iscrpne podatke o onima koji su u karantinu, nijesu, do skoro, pratile blagovremene informacije o tome odakle su i kakvo je stanje oboljelih. U Kliničkom centru Crne Gore liječi se 11 pacijenata kod kojih je potvrđeno prisustvo korona virusa, od kojih devet u Klinici za infektivne bolesti i dva u Internoj klinici, kazao je u srijedu direktor KCCG Jevto Eraković: ,,Pacijenti koji se nalaze na odjeljenju intenzivne njege zahtijevaju poseban nadzor. Zadovoljni smo kako reaguju na terapiju. Stabilno je zdravstveno stanje”. U četvrtak ujutru iz KKCG je saopšteno da se kod njih liječi 15 pacijenata, te da je od pet pacijenata na Internoj klinici jedan životno ugrožen i priključen na respirator.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo