Povežite se sa nama

OKO NAS

KAKO UČITI PRAZNOG STOMAKA: Gladna djeca, tu pored nas

Objavljeno prije

na

Već četiri godine Udruženje roditelji pokušava da izdejstvuje besplatne užine za osnovce iz socijalno ugroženih porodica. Nedavno su predstavili njihove ispovijesti, u kojima djeca govore da idu i odlaze iz škole gladna. Samo u Podgodici je preko 1.400 takve djece u osnovnim školama.    Institucije ćute

 

,,Ja ujutru pojedem malo hljeba (od obroka iz narodne kuhinje), a juče uveče je Ivan (brat) sve sam pojeo pa jutros ni malo nije bilo i ništa nisam imala da jedem, pa ću jesti posle škole kad nam opet donesu”, iskaz je učenice šestog razreda jedne podgoričke osnovne škole koje je prošle nedjelje putem društvenih mreža podijelilo Udruženje roditelji. Njen vršnjak kaže: ,,Ja mrzim kad je odmor u školi, uvijek sjedim sam u dvorištu, oni svi trče u prodavnicu da kupe užinu”.

Ispovijesti gladne djece izazvale su veliku pažnju na internetu: ,,Ja nikad ne nosim užinu, a kad me pitaju drugarice zašto,  kažem da nisam gladna. Malo ih slažem”, ispovjest je učenice petog razreda. Pored tuge i bijesa koje su izazvale ove ispovijesti, kampanja I ja želim užinu, imala je efekat – do Nove godine zahvaljujući donacijama dijeljeno je oko 50 užina, prije početka kampanje 130, a sada blizu 400. To još uvijek nije dovoljnom obzirom da je samo u Podgorici  preko 1.400 osnovnoškolaca čije familije primaju materijalno obezbjeđenje porodice.

Iako je tek sada dospio u fokus ovo je dugogodišnji problem. Udruženje roditelji već četiri godine pokušava da skrene pažnju na njega: ,,Inicijativu za besplatnu đačku užinu djeci koja dolaze iz socijalno ugroženih porodica pokrenulli smo neposredno nakon što je škola Sergije Stanić uvela đačku užinu kao mogućnost za osnovce iz Pogorice od 2016. godine. Tada nam se ovaj model učinio kao najbolje rješenje da pokrenemo inicijativu u uradimo nešto po ovom pitanju jer smo znali da ima djece koja nemaju užinu u školi i kojoj je obrok iz narodne kuhinje jedini koji imaju tokom dana”, kaže za Monitor Lepa Žunjić, socijalna radnica i programska direktorica u Udruženju.

Monitor je pitao nadležne šta su oni radili: da li imaju namjeru da pomognu ovu inicijativu, da li su ranije pomagali, kako namjeravaju da riješe ovaj problem? Iz Ministarstva prosvjete, Ministarstva rada i socijalnog staranja i Glavnog grada, odgovore nijesmo dobili

Udruženje roditelji obratilo se, još 2016, ministarstvima vjerujući da je to najbolje rješenje koje bi se obezbijedilo kontinuitet i mogućnost da ova praksa postoji u svim opštinama, ali to njima nije bilo prihvatljivo, kaže Žunjić.

,,Onda smo 2017. godine u partnerstvu sa upravom škole za srednje i visokostručno obrazovanje,,Sergije Stanić” inicijativu uputili Glavnom gradu. Oni su budžetom izdvojili određenu sumu novca ali ona nije bila dovoljna da obuhvati svu djecu koja imaju potrebu za ovom vrstom podrške, jer je nedostajalo još dosta novca, a resorna ministarsva nijesu htjela da se uključe jer je bila u pitanju samo jedna opština. I tako smo se vrtjeli u krug”, priča Žunjić.

Onda su se jesenas sa upravom škole Sergije Stanić dogovorili da animiraju kompanije, koje su im ubrzo izašle u suret i uplatile novac za određeni broj užina. U saradnji sa Centrom za socijalni rad prave se spiskovi djece kojima je besplatna užina najpotrebnija.

Za ovu inicijaticu škole Sergije Stanić obezbjedila je popust, pa je cijena užine po djetetu 10 eura mjesečno. Za 1.400 osnovaca iz socijalno najugroženijih porodica u Podgorici mjesečno je potrebno 14.000 eura. Glavni grad za to nema novca, ali ima na primjer 100.000 eura za nabavku novih dekorativnih ukrasa za Novu godinu.

,,Inicijativa je pokazala još jednom da smo kao društvo zaista spremni da se uključimo i pomognemo našim sugrađanima kojima je potrebna pomoć ali se postavlja pitanje održivosti na ovaj način. Ovo su pitanja koja moraju biti sistemski riješena. Ne smijemo da imamo gladnu djecu, i to mora da bude svima jasno. Ni u jednoj opštini. Ne pristajemo na odgovor: Nema novca za te namjene. Ima novca, moramo imati prioritete!”, kaže Žunjić.

A prioriteti na opštinskom, a još više na državnom nivou su jasni, državni budžet kaže: za gorivo 10 miliona eura, za ostale usluge prevoza 1,2 miliona, za administrativni materijal sedam miliona, za službena putovanja 5,4 miliona, za konsultantske usluge, projekte i studije 51,8 miliona eura… Dok djeca svjedoče ovo: ,,Ja bih volio pancerotu da nekad kupim, to uvijek jede moj drug… On mi nekad da malo kad njemu ostane, baš je ukusno”, priča je učenika četvrtog razreda.

Uzajamna pomoć je jedino što ostaje kada sistem ne funkcioniše. Inicijativa I ja želim užinu traje do kraja ove školske godine, a od septembra biće potrebno ponovo angažovati firme i pojedince da pomognu najugroženijoj djeci. Iz Udruženja roditelji kažu da se pokazalo da je neophodno da se uvede besplatna užina za đake i da će se ponovo obratiti Vladi sa inicijativom da to obezbijedi. A Vlada, tako vlada da uvijek ima prečih političkih i finansijskih problema.

 

Učionica družionica

 

Učionicu družionicu u Podgorici pohađa oko 80 djece iz familija koje primaju socijalnu pomoć. Uz saglasnost roditelja, Centar za socijalni rad i škole upućuju djecu da ovdje uče i igraju se u prostoru koje je prije dvije godine ustupilo Ministarstvo odbrane. Uz pomoć donacija prostor je opremljen i prilagođen djeci.

,,Subotom u grupama od 20 i više djece učimo i igramo se ovdje par sati. Tokom nedjelje držimo individualne časove. Nastojimo i da im obezbijedimo hranu, jer ne mogu da uče praznih stomaka”, kaže Tanja Ćirović, koordinatorka Učionice družionice.

Objašnjava da u radu s djecom učestvuje 30 volontera – srednjoškolci, studenti, zaposleni, oni koji žele da pomognu djeci. ,,Pomažemo im da uče, zajedno radimo domaće zadatke, organizujemo izlete, radionice… Oko 30 djece smo uključili u sportske klubove, besplatno idu u njih i već postižu rezultate. Mnoga djeca su po prvi put bili u bioskopu, odgledali predstavu”, kaže Ćirović.

Biljana Popović, koordinatorka za socijalni program već sedam godina volontira, kaže da je za to nije potrebno iskustvo ali jeste strpljenje, pažnja i želja da im se pomogne: ,,Treba nam podrška tokom cijele godine. Volonteri koji su spremni da rade sa djecom, donacije, hrana, torbe, odjeća, obuća… Ko god se javi nađe se način da pomogne, samo je važna volja”.

Dok pričamo mladić i djevojka donose donaciju – kese pune vrućeg peciva. Kada su dobili hranu, dječak ulazi i nama starijima, koji razgovaramo, daje po kolačić.

,,Učimo ih da dijele”, kaže Popović. ,,To su djeca koja idu u škole gdje i moja i vaša djeca, a nemaju užinu, odjeću, knjige, pribor, obuću… Cilj kampanje je, pored užine, da se podigne svijest da su ta djeca među nama, da ona nisu daleko, to se dešava ovdje i sada. Pored našeg djeteta u svakom odjeljenju imamo bar po jedno dijete koje nema za užinu…”. Ponavlja: ,,Nije sve ni do institucija i države. Naša svijest treba da se mijenja. Ta su djeca pored nas, a ne vidimo ih. Nije u redu da jedno dijete iz odjeljenja ne ide na izlet, eskurziju, a 30 ostalih može. Može se uvijek i za njega uplatiti”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREDUG PUT IZMEĐU HAPŠENJA I PRESUDE: Pritvor pretvoren u kaznu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok licitiramo imenima sledećih sa lisicama na rukama, gotovo neopaženo je prošlo nedavno saopštenje Tužilačkog savjeta čiji članovi upozoravaju da treba povesti računa o pritvorenim osobama i njihovim pravima

 

Sve više je onih koji smatraju kako su suđenje u razumnom roku i poštovanje pretpostavke nevinosti, kao osnovni postulati primjene zakona, postali upitni u Crnoj Gori. To se, kažu, može vidjeti na sve više primjera.

Bivši prvi čovjek Budve Milo Božović u pritvoru se nalazi skoro 13 mjeseci.Suđenje mu nije ni počelo jer je optužnica kojom je obuhvaćen bila „nejasna i nerazumna“, zbog čega je iz suda Specijalnom državnom tužilaštvu vraćena na doradu. Na razmatranje ispravljenog optužnog akta još se čeka. U međuvremenu, sudovi su odbili prijedlog Božovićevih advokata koji su ponudili jemstvo u iznosu od 1,3 miliona eura, kako bi se njihov klijent u daljem postupku branio sa slobode.

Da sudovi svojim odlukama stvaraju utisak kako je pritvor pretvoren u kaznu,  svjedoči i slučaj bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, kojem suđenje još nije počelo. On se u pritvoru nalazi skoro godinu i po dana, od decembra 2022. Istovremeno, još nije donijeta ni odluka o jemstvu koje je predloženo prije više od mjesec.

Sličan prizvuk ima i slučaj Miloša Medenice sina nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. On se u pritvoru nalazi skoro dvije godine, i pored jasnih stavova koje su iznijele sudije Apelacionog i Ustavnog suda prema kojima se tom okrivljenom krše prava koja su mu zagarantovana Ustavom Crne Gore. Prije svega pravo na slobodu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDSKI PROCESI PROTIV BIVŠE MINISTARKE PROSVJETE VESNE BRATIĆ: Nezakonite i skupe smjene direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Centar za građansko obrazovanje prozvao je institucije za nerad u slučaju smjene direktora škola od strane Vesne Bratić. Bivša ministarka odgovorila je da će kad vrijeme prođe ,,mnogi imati štošta da objašnjavaju”.  Građani će na osnovu sudskih presuda, morati da plate više stotina hiljada eura zbog nezakonitog rada bivše ministarke

 

 

Od 140 pokrenutih postupaka zbog smjena direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u vrijeme mandata Vesne Bratić, bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta, do sada je 130 okončano pravosnažnim presudama koje utvrđuju nezakonitost tih smjena i administracije kojom je rukovodila Bratić. U toku je 10 postupaka.

Ministarstvo prosvjete iz  Budžeta Crne Gore mora da isplati  102 hiljade eura samo na račun sudskih troškova. Iznos će biti višestruko veći jer traju i paralelni postupci za naknadu štete.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je nedavno podsjetio da su zbog ovog slučaja u novembru 2022. predali krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu koje, po dostupnim informacijama, do danas po njoj nije postupilo. Takođe, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa najavljivala je tokom 2022. regresnu tužbu protiv Bratić koja, po dostupnim informacijama, još nije pokrenuta.

CGO ukazuje da ni nadležno Ministarstvo prosvjete nije iskoristilo mogućnost sudskog poravnanja kroz mirno rješavanja sporova pred Agencijom za mirno rešavanje radnih sporova u ovim predmetima , koji je bio najefikasniji mehanizam za smanjenje troškova koji padaju na teret države, odnosno građana i građanki, a što predstavlja dodatni vid odgovornosti onih koji su na ovo morali paziti po službenoj dužnosti. Pozvali su tužilaštvo i zaštitnicu imovinskopravnih interesa u Crnoj Gori da pokrenu postupke iz domena svoje nadležnosti u vezi sa ovim pitanjem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠIN NAKON OTVARANJA TUNELA KLISURA: Novi put, nove muke  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otvaranje rekonstruisanog puta Jezerine -Lubnice, još je jedan od projekata za koji kolašinska infrastruktura nije bila spremna. Ulice tog grada sada su tranzit, to jest,  veza između auto puta i tunela Klisura. Lokalna vlast tek treba da nađe način  da gradske ulice postanu bezbjednije za pješake

 

Stanje na kolašinskim ulicama, nakon otvaranja puta Jezerine-Lubnice i tunela Klisura, mještani  opisuju kao haotično i nebezbjedno.  Lokalne vlasti za sedam godina, koliko je trajala rekonstrukcija puta ka Beranama, gotovo ništa nijesu učinile da spremnije dočekaju okončanje tog projekta, pa se djelimična rješenja tek sada  traže.

Nekoliko saobraćajnica u centru grada sada služe kao tranzit ka auto putu, odnosno, novom putu ka Beranama. Vozači vrlo često ne poštuju propise, pa gradske ulice tretiraju kao magistralu. Zbog toga, kako je nedavno kazao  predsjednik Opštine Petko Bakić, dnevno stigne i po 30  pritužbi Kolašinaca koji smatraju da su nebezbjedni na ulicama. Iako iz lokalne uprave  najavljuju rješavanje problema, još nije jasno na koji način namjeravaju to da učine, a dosadašnji trud sveo se  na  postavljanje „usporivača“ u nekim ,i  početak gradnje trotoara u jednoj  saobraćajnici. Izostalo je, čak, i  postavljanje adekvatane vertikalne signalizacije, nedostaju putokazi…

Početak ljetnje sezone, jasno je,  značajno će  pogoršati  takvo stanje, naročito u ulicama Boška Rašovića, Milivoja Bulatovića, Željezničkoj i Zaobilaznici. Nekoliko desetina Kolašinca na tim adresama nedavno su, u otvorenom pismu Opštini, kazali da su im čak i životi ugroženi zbog neprospisne vožnje i nepostojanja signalizacije. Ponovo je i aktelizovano pitanje gradnje obilaznice, kao veze puta od Mateševa i skijališta u blizini kojih je i početak tunela Klisura.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo