Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MARKO BATO CAREVIĆ, ZLOUPOTREBE SKRIVENE IZA NACIJE: Carevanje na tuđem

Objavljeno prije

na

Način na koji Marko Carević i DF prolaze (i) kroz aferu Krimovica budi sumnju da po spremnosti da poštuju zakon i rade u javnom interesu, između njih i njihovih kolega iz državne vlasti nema bitne razlike

 

Predsjednik opštine Budva i uticajni funkcioner DF Marko Bato Carević pozvao je, neki dan, sve građane da dođu u Krimovicu (opština Kotor) i obiđu njegove farme „sa kojima treba da se ponosi Crna Gora“. Taj poziv je dio kampanje kojom prvi čovjek Budve pokušava sanirati štetu nakon još jedne privredne afere u čijem se središtu našao.

Obrazac je poznat: podatke o višegodišnjim zloupotrebama prikupila je NVO MANS, a objavio ih dio medija dok su priču, uglavnom, ignorisali mediji lojalni DPS-u i Mitropoliji. Tako je makar dio ovdašnje javnosti saznao kako Carević, preko svog preduzeća Carinvest, od 2015. godine u svom zavičaju (selo Krimovica u SO Kotor) uzurpirao više od 450.000 kvadratnih metara poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu. Na tom zemljištu, uz izdašnu finansijsku pomoć iste te države (više od dva miliona eura kredita iz Investicono razvojnog fonda i 100.000 eura subvencija od Ministarstva poljoprivrede), Carević je bez bilo kakve dozvole podigao desetak objekata za potrebe novoizgrađenog poljoprivrednog gazdinstva.

Nakon što je uzurpirao državno zemljište Carević je od Vlade tražio, prvo da ga zakupi a potom i da ga kupi (2015. odnosno, krajem prošle godine). A  ona je sve do skora ostala potpuno nijema na sve što se dešavalo u Krimovici. Ignorisana je čak i prijava mještana o uzurpaciji i divljoj gradnji, pošto je inspektor zaštite prostora Zoran Bošković (nedavno uhapšen zbog sumnji da je iznuđivao novac od budvanskih građevinskih investitora) utvrdio kako sporni objekti nijesu u fazi izgradnje, već su završeni, pa on nema mogućnosti da preduzme bilo kakve zakonske mjere.

“Za sada je poznato da je direktnu korist od ovog posla nesumnjivo imao Carević i njegova kompanija jer već pet godina nesmetano ubiraju profit sa državne zemlje koju nisu ni kupili, ni zakupili”, zaključuje Dejan Milovac iz Istraživačkog centra MANS-a na kraju priče iz koje smo prenijeli samo djelić. Odgovor na to pitanje (ko još?) Milovac, kaže, očekuje od Specijalnog državnog tužioca pošto “ovdje govorimo o organizovanom djelovanju biznisa i politike koji je za rezultat imao nesumnjivu štetu po javni interes“.

Na prvu loptu, Carević je riješio da se brani ćutanjem. O tome nas je saopštenjem obavijestila Služba predsjednika Opštine Budva. Kao da su i oni dio poljoprivredog gazdinstva kojim upravlja Carinvest, pa im je obaveza da nas izvještavaju o privatnim poslovima i namjerama svog poslodavca. U saopštenju, uglavnom, stoji kako se Carević neće izjašnjavati o MANS-ovom istraživanju.

Ovaj model komunikacije na našim prostorima usavršio je tokom svoje vladavine nekadašnji gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša. Tada su nadležne službe  Glavnog grada imale obavezu da se, praktično na nedjeljnoj osnovi, oglašavaju povodom svih nevolja, javnih i privatnih, u koje je Mugoša upadao. Nezavisno od toga da li je riječ o divljoj gradnji, zloupotrebi ovlašćenja, progonu neistomišljenika ili nepropisnom parkiranju i uličnom nasilju. Carević je  samo preuzeo model svojih omiljenih političkih protivnika.

I tu se priča mogla završiti. Da nije izborna godina (i na državnom i na lokalnom planu – u Budvi) i da se Careviću nije učinjelo kako bi se cijela afera mogla preokrenuti u njegovu korist. Uz malo truda i, praktično, bez imalo rizika. Trebalo je samo leleknuti o opozicionoj/nacionalnoj/vjerskoj ugroženosti i ponoviti par odomaćenih floskula: ne napadaju oni mene nego nas; zna se ko je i zašto ovo naručio; mene neće uplašiti, nas ne mogu pobijediti…

Da ne prepričavamo: „Koordinisani napadi i neutemeljene optužbe koje su ovih dana usmjerene protiv mene sa namjerom da me diskredituju dolaze od dobro poznatih adresa kojima smeta što sam prvi predsjednik opštine Budva koji se izjašnjava kao Srbin i koji dolazi iz političke grupacije DF“, saopštio je Carević nepuna dva dana nakon obećanje šutnje: “Atakuju na mene baš u trenutku kada se više stotina hiljada nezadovoljnih vjernika okupljaju u litijama protiv diskriminatorskog Zakona… Očigledno je nervoza u suprotnom taboru narasla do usijanja čim se pokreće priča da sam uzurpirao državnu imovinu i da radim nezakonito, što je notorna neistina i podmetačina”. Potom je Marko Carević, nudeći svoju verziju afere Krimovica, praktično potvrdio sve navode MANS-a.

Iz Demokratskog fronta nijesu se oglašavali. Izgleda su saglasni sa načinom na koji njihova budvanska perjanica brani svoj i nihov obraz. Ili su i oni zatečeni i zgroženi saznanjem da je njihovom uglednom članu, na uzurpaciju državnog zemljišta odgovoreno gomilom keša iz državnog fonda. I redovnim godišnjim subvencijama. Pa će ovako diskiminisan, možda morati i da vraća  dobijeni kredit. Izdrži to, majčin sine.

Nije čudo što ćute i iz DPS. Možda saosjećaju sa Batom – bar oni znaju kako se MANS može desiti svakome od predanih dušebrižnika što su se stavili u službu naroda i države. Ili, zbog istovjetnog načina odbrane od optužbi za poslovne i političke zloupotrebe, imaju osjećaj da je Carević, zapravo,  jedan od njih.

Bez šale, način na koji Marko Carević i Demokratski front  prolaze (i) kroz ovu aferu budi sumnju da, po spremnosti da poštuju zakon  i rade u javnom interesu, između njih i njihovih kolega iz državne vlasti nema bitne razlike. U tom slučaju, neko bi jednom mogao razumjeti kako se ljudi u Crnoj Gori našeg vremena, zapravo, nijesu toliko dijelili po vjerskoj i nacionalnoj osnovi. Već po spremnosti da (ne)uzmu tuđe. I da (ne)govore istinu ako im to kvari kakav biznis. Pristojni ljudi naspram careva na tuđem.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

PUTOVANJA NAKON KORONE: Turizam na respiratorima

Objavljeno prije

na

Objavio:

U zemljama u kojima virus jenjava počela je trka za otvaranjem granica i spašavanjem barem dijela turističkih prihoda. Crna Gora, koja živi od turizma, počela je da se reklamira kao prva država bez korone, ali vijesti o probijanju rekorda ove godine nećemo slušati

 

U Crnoj Gori već 16 dana nije registrovan nijedan slučaj oboljevanja od korona virusa. Unutrašnji saobraćaj je normalizovan, ukinuta je zabrana kretanja nakon 23 sata, počeli su sa radom ugostiteljski objekti i tržni centri, otvorene su plaže. Rijetke zabrane koje su ostale na snazi su zabrana rada noćnih klubova i diskoteka, kao i bioskopa.

Počela je i turistička sezona pa se i Crnoj Gori, kao i većini turističkih zemalja, žuri da se što prije otvore granice i barem donekle ublaže dosadašnji katastrofalni učinci pandemije i na turizam.

„Ako budemo dovoljno mudri, Crna Gora će biti država koja je posljednja registrovala slučaj korone i prva zemlja bez korone u Evropi”, izjavio je nedavno ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.

Vlasti  naglašavaju da će o svemu, kao i do sada, odlučivati struka. Iz Instituta za javno zdravlje su u više navrata naglasili da je uslov za prestanak epidemije da 28 dana nema nijednog registrovanog slučaja na teritoriji države. Ako se ovaj trend nastavi, početkom juna to bi moglo da se desi u Crnoj Gori. Epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Sanja Medenica ocijenila je da još postoji opasnost od širenja infekcije, jer se svakodnevno iz inostranstva vraćaju naši građani zbog čega nema uslova da proglase kraj epidemije. Do sada je uspješno vraćeno oko 17.000 građana, a na povratak mjesecima čeka više stotina pomoraca.

Direktorka Turističke organizacije Crne Gore Željka Radak-Kukavičić izjavila je da je uslov svih uslova za turizam otvaranje granica. Najavila je da prva faza turističkog oporavka u Crnoj Gori krenuće u julu. Prošle, rekordne  godine, veći priliv turista zabilježen je krajem juna i početkom jula. „Cilj nam je stvaranje ‘zelenih avio-koridora’ sa određenim zemljama koje su na sličnom epidemiološkom nivou kao Crna Gora, među kojima su Njemačka, Austrija, Slovenija, Slovačka, Češka…”, kazala je Radak- Kukavičić.

Blagi optimizam za turizam unijela je najava Evropske komisije o otvaranju granica 15. juna uz fleksibilni set preporuka. Evropska komisija je pozvala na ponovno uspostavljanje „neograničenog slobodnog kretanja” u Evropi, sa planovima koji uključuju nošenje maski u avionima i  distancu u vozovima. Sloboda kretanja i putovanja po Evropi je temelj evropskog projekta, međutim u vrijeme pandemije, Evropa je dužna da obezbijedi više od toga: slobodu sigurnog putovanja u EU, naglašeno je iz EK. Turizam ima udio od 10 odsto u BDP-u u EU. Oko  267 miliona Evropljana, ili dvije trećine populacije, jednom godišnje odlazi na privatno putovanje.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ IRENE RADOVIĆ, BIVŠE VICEGUVERNERKE CBCG: Mobing na rate

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ono što se dešava Ireni Radović pokazuje što čeka one koji se drznu da se uhvatie u koštac sa sistemom. „Stres, štetu nanešenu mom ugledu i profesionalnom integritetu i razoreno zdravlje mi niko ne može nadoknaditi. Dok se ovo ne riješi, ne mogu ni da se zaposlim. A troškovi rastu ”, kaže Irena Radović

 

,,Moj primjer pokazuje šta čeka onog ko se usudi da se suprotstavi sistemu. I kako zbog partijskih moćnika i zarobljenih institucija zakoni i Ustav ne važe jednako za sve u Crnoj Gori“, kaže dr Irena Radović, bivša viceguvernerka Centralne Banke Crne Gore (CBCG).

Ona je razriješena funkcije viceguvernerke 5. jula 2018. godine, dva mjeseca nakon što je protiv CBCG i guvernera Radoja Žugića podigla tužbu za mobing i diskriminaciju.  Zakon o zabrani zlostavljanja na radu, inače, garantuje zaštitu od stavljanja u nepovoljniji položaj i gubitka radnog mjesta nakon pokretanja tužbe.

Koliko su naši funkcioneri, kadrovi, uljuljkani u carstvu moći i nedodirljivosti  pokazuje i to što guverner CBCG Radoje Žugić, nije bio načisto da li,  kao javni funkcioner, podliježe poštovanju Zakona o zabrani zlostavljanja na radu. Tome svjedoči Zahtjev koji je 19. marta 2018. godine uputio Ministarstvu rada i socijalnog staranja. Tu on traži odgovor na pitanje da li se Zakon o zabrani zlostavljanja na radu primjenjuje u slučaju kada su obje strane u sporu javni funkcioneri koje imenuje Skupština Crne Gore. Ispada  kako odabrani u Crnoj Gori  ne moraju da poznaju zakone. Jer su – iznad njih.

,,U uvjerenju da je iznad zakona, guverner Žugić je četiri mjeseca nakon pokrenutog postupka za zaštitu od mobinga i od početog sudskog procesa, iskoristio moju nemogućnost da se vratim u zemlju, i šestog dana bolničkog liječenja, podnio inicijativu Parlamentu da me razriješi. Kao obrazloženje je poslužila fingirana krivična prijava kojom mi se spočitava da sam, navodno, odala poslovnu tajnu sudu u postupku za mobing. Nju su, kao i druge sramne navode bez jednog dokaza, kao neosnovane odbacili i ODT i VDT”, ističe dr Irena Radović za Monitor.

Sutkinja Osnovnog suda Milena Brajović, koja je u dva navrata presudila u korist Radovićeve, utvrdila je da inicijativa Žugica nije mogla biti pravno valjan osnov za njeno razrješenje. Da je ono nezakonito, a navodi guvernera  bez dokaza. Viši sud je prvi put postupak vratio na početak, a drugu presudu poništio i odbio tužbeni zahtjev. Na odluku Višeg suda podnijet je zahtjev za reviziju Vrhovnom sudu. Odluka o reviziji još se čeka.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIPREME ZA SMJENU VLASTI U BUDVI: Politički zemljotres u najavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šta DPS dobija otimanjem vlasti u lokalnoj zajednici tri mjeseca pred izbore, osim blamaže koja prelazi granice Budve i Crne Gore. Juriš na lokalnu vlast odmah nakon korone, uoči turističke sezone i tri mjeseca pred izbore je nedemokratska vratolomija koja izaziva veliku pozornost i  dodatno DPS određuje kao nasilničku stranku

 

Predsjednik Skupštine opštine Budva Krsto Radović, zakazao je za 29. maj sjednicu parlamenta na čijem dnevnom redu će se naći inicijative za njegovu i smjenu predsjednika Opštine, Marka-Bata Carevića. Inicijative za smjenu nosilaca vodećih gradskih funkcija iz redova stranaka koje čine koalicionu vlast u Budvi, osvojenu na lokalnim izborima 2016. godine, podnijele su Crnogorska sa svoja tri odbornika i Demokratska partija socijalista sa 12, kojima su se priključili odbornik SD-a i nezavisni odbornik Stevan Džaković.

Namjera DPS-a, najjače partije u opoziciji u Budvi, da tri mjeseca pred redovne lokalne izbore koji se moraju održati u septembru, preuzme vlast u Budvi, političkom korupcijom, uz pomoć odborničkog glasa iz koalicija na vlasti, izazvala je buru u javnosti, ne samo na lokalnom nivou. Odjeci političke krize u Budvi stižu do centrala političkih partija u Podgorici i do predstavnika međunarodne zajednice u Crnoj Gori, koji, po riječima budvanskih političara, pažljivo prate šta se u turističkom centru događa. Budva je jedna od tri primorske opštine u kojima je na posljednjim lokalnim izborima opozicija osvojila vlast i prekinula dugogodišnju vladavinu DPS-a. Za Budvu je takav ishod bio očekivan jer je sa vlasti skinuta partija čiji su funkcioneri bili članovi organizovane kriminalne grupe – OKG, procesuirani i osuđeni za mnoga krivična djela kojima je nanijeta velika materijalna i moralna šteta gradu.

Možda se pripadnicima lokalnog odbora DPS-a čini da su poslije tri i po godine konsolidovali svoje redove te da su građani Budve brzo zaboravli šta se ovdje  tokom njihove vladavine radilo, pa su odlučili da krenu u preuzimanje vlasti po receptu primijenjenom u Nikšiću i Kotoru, u kojima su im odbornici preletači izgubljenu vlast na tacni donosili.

U Budvi neće proći scenario iz Kotora, obećavaju pripadnici DF-a i Demokrata. Najavljuju da će na svaki mogući način braniti na izborima osvojenu vlast. Nasrtaj Crnogorske i DPS-a na lokalnu vast je na neki način zbližio i pomirio DF i Demokrate, čiji su predstavnici znali da razmijene neprimjerene otužbe, ali nikada po cijenu obaranja uspostavljene zajedničke vladavine.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo