Povežite se sa nama

INTERVJU

GORAN ĐUROVIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA: Izlazak opozicije u Tivtu je gubitak mogućnosti za fer i demokratske izbore

Objavljeno prije

na

Izlazak na lokalne zbore znači da nikome više u međunarodnoj zajednici opozcija neće moći da okarakteriše uslove za izbore kao nedemokratske iako svi znamo da je to tačno. Time se na duži period gubi mogućnost da se zaista konačno održe fer izbori kao osnov za kreiranje slobodnih i profesionalnih institucija. Ovo opet znači gubitak vremena

 

MONITOR: Kriza, produbljena nakon usvajanja Zakona o vjerskimzajednicama, postajeiz dana u dan je svedublja, a rješenje se ne nazire. Iako je formalno dijalog crkve i Vlade otpočeo, Mitropolit Amfilohije pozvao je ove sedmice vjernike da ne glasaju za DPS, dok je Đukanović ocijenio da  crkva  udružena sa nacionalističkim vansistemsim djelovanjem  udara na državu. Kako vidite aktuelnu situaciju?

ĐUROVIĆ:  Situacija se zaoštrava zahvaljujući prije svega oštrim izjavama funkcionera i propagandne mašinerije DPS-a. Na žalost, ni Mitropolit MCP ne uspijeva (kao što i nikad nije) da se uzdrži od povremenih izjava koje prevazilaze njegovu ulogu u društvu.  Očekujem ipak početak dijaloga jer je za obje strane zapravo dijalog i dogovor jedini način rješenja porblema.

MONITOR: Šta ova kriza može proizvesti, i šta bi trebalo preduzeti da se stvari normalizuju?

ĐUROVIĆ: Kriza je već proizvela dodatne podjele u društvu koje će dijelom uticati na sledeće izbore kad god oni bili organizovani. Normalizacija stvari je moguća uz značajnije posredovanje EU jer osim početnog poziva na dijalog DPS nije pokazao spremnost da hitno pristupi iznalaženju normativnih rješenja za nedostatke u Zakonu. Dobra početna osnova je da su obje strane saglasne da je Zakon o vjeroispovjesti potreban, da žele uređenje položaja vjesrkih zajednica u Crnoj Gori. Vlada tj. DPS, tj. Đukanović je na potezu jer samo od volje Đukanovića zavisi hoće li početi dijalog na ekspertskom nivou i hoće li doći do približavanja stavova u odnosu na nekoliko spornih članova Zakona.

MONITOR: Po mnogim ocjenama, vlast produbljuje krizu zbog toga što se nalazimo u izbornoj godini. Da li su fer i slobodni izbori mogući u ovakvoj atmosferi, sa ovakvim institucijama, i bez dovršenih reformi koje se tiču izbornih pravila?

ĐUROVIĆ: Više puta sam u zadnje dvije godine ukazao na besmislenost izlaska na izbore koji se održavaju u uslovima koji nisu fer. Građanima su potrebni izbori koje će sve strane priznati nakon prebrojavanja glasova. DPS nije uradio do sada dovoljno da osigura dijalog sa opozicijom u vezi sa svim ključnim problemima koji se odnose na izborne uslove. Donošenje Zakona o slobodi vjeroispovjesti bez učešće predstavnika vjerskih zajednica u njegovom kreiranju je odluka koja ima lošu pozadinu a posljedice su desetine hiljada na ulicama ali i potpuna marginalizacija svih drugih važnih životnih pitanja.

MONITOR: Dio opozicije saopštio je da će učestvovati na lokalnim izborima u Tivtu. U svom autorskom tekstu, reagujući i na tu informaciju, zapitali ste se da li da li  su sve opozcione partije zapravo jednake Demokratskoj partiji socijalista. Imate li odgovor?

ĐUROVIĆ:  Sve opozicione partije koje budu izašle na lokalne izbore su po svojim vrijednostima jednake DPS-u. One opozicione partije koje isključivo brine njihov partikularni interes ili još preciznije lični interes njihovih lidera, će zanemariti činjenicu koju upravu oni saopštavaju godnama-da nema fer uslova za izbore.

MONITOR:  Šta bi značilo učestvovanje opozicije  u lokalnim izborima u Tivtu, osim direktnog kršenja Sporazuma o budućnosti?

ĐUROVIĆ: Učešće na izborima u Tivtu i drugim opštinama bi značilo da opozicone partije prihvataju sadašnje uslove za održavanje izbora. Opozicija bi učešćem prihvatila da su birački spiskovi dobri, da institucije rade samostalno, da je Državna izborana komisija profesionalna, da je Agencija za sprečavanje korupcje profesionalna, da je RTCG objektivna, da je Agencija za elektronske medije spremna da sankcioniše govor mržnje jednako prema svim elektronskim medjia a ne samo onih iz Srbije.

MONITOR:  Zasada se od odluke da će  učestvovati u izborima po strani drže Demokrate I Ura. Ocijeniliste da “ukolikoDemokratei URA opravdanje da izađunaizboretraže u tezi da bojkot ima smisla ako su sve partije spremne na bojkot, onda jeCrna Gora u još većem problem”. U kakvomće problem Crna Gora biti u tom slučaju?

ĐUROVIĆ: Ukoliko sve opozcione  partije izađu na lokalne izbore to znači da u Crnoj Gori trenutno ne postoji politička snaga koja baštini demokratske vrijednosti i koja se može smatrati istisnkom alternativom vlasti. To znači da će se morati stvoriti nova politička struktura koja će okupiti sve dobronamjerne građane oko temeljnih vrijednosti na kojima treba da počiva razvoj Crne Gore. Stvaranje nove strukture izsiskuje znatno vrijeme. Takođe, izlazak na lokalne zbore znači da nikome više u međunarodnoj zajednici opozcija neće moći da okarakteriše uslove za izbore kao nedemokratske iako svi znamo da je to tačno. Time se na duži period gubi mogućnost da se zaista konačno održe fer izbori kao osnov za kreiranje slobodnih I profesionalnih institucija. Ovo opet znači gubitak vremena.

MONITOR: Nedavno istraživanje pokazalo je da 66 posto građana podržava evropske integracije. No, kako je izjavio I evropski komesar za proširenje, Crna Gora je na tom putu usporila. Možemo li u Evropu stići sa ovakvom vlašću I njenom alternativom?

ĐUROVIĆ: Vlast koja traje 30 godina je pokazala da ne želi slobodne institucije već isključivo partijske kancelarije. Iako se Predsjednik Đukanović dva puta “povlačio” sa fukcije sa obrazloženjem da to radi jer je potrebno jačanje institucija, od kada se vratio imamo punu centarlizaciju i apsolutnu kontrolu svih institucija u Crnoj Gori. Atribut “zarobljena država” dobili smo od Evropske komisije zahvaljujući djelovanju vlasti DPS-a I Đukanovića a ne opozcije. Sa druge strane opozicija je pokazala u nekim opštinama da može vršiti vlast na makar malo bolji način iako opterećena sličnim “bolestima” kao I DPS.

Nemamo iskustvo vršenja vlasti od strane onih koji su danas opozicija na državnom nivou pa ne možemo sa sigurnošću tvrditi da bi bili bolji ili gori. Suština je da se oni koji namjeravaju da čine novu vlast trebaju okupiti oko vrijednosti koje su spremni da slijede ma koliko da ih košta I da na taj način uvjere građane da mogu biti dosljedni ali I odgovorniji u vršenju javnih poslova. Crnoj Gori je svakako potrebna učestala promjena vlasti u narednih desetak godina kako bi administracija, sudovi, tužilaštvo i ostale institucije  počeli da strahuju za nezakonito djelovanje od sankcija nove buduće vlasti a i kako bi građani mogli da steknu suštinski demokratski kapacitet I svojim glasovima kažnjavaju neodgovorne nosioce vlasti. Ovom procesu umnogome može pomoći promjena izbornog sistema koja će omogućiti da građani konačno imenom I preizimenom biraju svoje predstavnike u Skupštini. Time se može povećati individualna odgovornost poslanika bez obzira kojoj partiji da pripadaju.

MONITOR: Kako ocjenjujete poziv premijera Markovića svim društvenim akterima u vezi sa evropskim integracijama?

ĐUROVIĆ: Poziv predsjednika Vlade ćemo vrlo brzo moći da ocijenimo a ocjena zavisi od spremnsoti Vlade da odmah prihvati konkretne prijedloge profesonalnih I samostalnih NVO I drugih subjekata u odnosu na ključne zakone kojima se reguliše rad institucija. Osim prihvatanja prijedoga I procesuiranja amandmana prema Skupštini, drugi ključni kriterijm za ocjenu namjere predsjednika Vlade biće spremnost da se novi zakoni I procedure primijene u praksi bez izvrgavanaj ruglu kako je to do sada bio slučaj. Kolege iz manjeg broja profesionalnih I samostalnih NVO sa kojima se Predsjednik Vlade sreo, su po mojim saznanjima uručile konkretne prijedloge amandmana na pojedine zakone. Nadam se da Vlada sada neće aktivirati svoje kontrolisane NVO (koje plaćaju preko loklanih I državnih fondova) da preko svojih kontrolisanih medija (koje plaćaju preko tendera) obesmisle sve napore onih koji iskreno žele pozitivne društvene promjene.

 

U dokumentarcu RTCG o Amfilohiju nedostaje Đukanović

 

MONITOR: Kao bivši članSavjeta RTCG I neko ko se bavi medijima, kako vidite reakciju dijela opozicionih partija na dokumentarac RTCG o mitropolituAmfilohiju?

ĐUROVIĆ: RTCG postaje ista ona iz 90-tih godina prošlog vijeka. Tolika količina neprofesionalizma I neobjektivnosti je uništila temelje na kojima javni medijski servis treba da počiva. Generalni direktor RTCG  je  poznat kao čovjek koji je svojevrmeno od urednika informativnog programa tražio isključivo pozitivno izvještavanje o radu Vlade. Svi članovi sadašnjeg Savjeta RTCG su po volji DPS-a I nema na žalost nikoga ko će svojim javnim istupima ukazati na sve neprofesionalne poduhvate menadžmenta RTCG. Među članovima Savjeta posebno je upečatljivo ćutanje onih koji sebe predstavljaju za borce za ljudska prava a koji se uglavnom oglašavaju oko manje važnih propusta u radu RTCG. Članovi Savjeta RTCG se nisu oglasili povodom specijalnog dokumentarca smišljenog da nanese štetu MCP I umanji broj učesnika litija. Dokumentarac o Amfilohiju Radoviću je, osim nabrajanja činjenica koje su korektno predstavljene, morao biti urađen uz više autorskog učešća u pojašnjenju konteksta ali I uz pominjanje onih koji su tada bili bliski saradnici Mitropolita MCP. Prvi koji se morao naći u dokumentarcu je predsjednik Đukanović. Da je ovo “specijalka”  koja je usmjerena prema jednoj organizaciji I jednoj osobi govori I činenica da je dokumentarac urađen po potrebi, mimo godišnjeg programsko-produkcionog plana kojeg usvaja Savjet RTCG i da neće biti sličnog slaganja činjenica u vezi sa ratnim godinama predsjednika Đukanovića.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

INTERVJU

VAKCINE KAO ĐEKNA: A ka’ će ne znamo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vakcinacija u Evropi i regionu uveliko traje. Tamo gdje nije počela tačno se zna kada će vakcine stići, koliko, od kojeg proizvođača. Ovdašnje Ministarstvo zdravlja na pitanja o vakcini odgovara da će se izjasniti kada bude u prilici

 

,,Sva pitanja vezana za vakcine, nabavku, vakcinisanje, uslove, troškove i statistiku vezanu za njih Ministarstvo će se javno i transparentno izjasniti kaka bude u prilici”.

Tako glasi kompletan  odgovor  Monitoru iz kabineta Ministarstva zdravlja početkom ove nedjelje,  na ova pitanja koja smo postavili:  Da li ima novosti u nabavci vakcina protiv korona virusa? Kada će se sa sigurnošću znati početak vakcinacije? Da li je Akcioni plan vakcinacije javno dostupan i gdje? Planirano je da se putem Kovaks programa obezbijede vakcine za 20 odsto najugroženijeg stanovništva, kako će se obezbijediti ostatak? Kolika je ukupna planirana nabavka vakcina i koliki procenat stanovništva je neophodno vakcinisati?

Komunikacija sa javnošću odgovrnih u našem Minstarstvu zdravlja ne ide baš od ruke.  Na  pitanja koja smo im uputili  u većini zemalja odgovori se odavno znaju. Hrvatska u kojoj je vakcinacija počela kao i u ostalim zemljama Evropske unije 27. decembra naručila je 5,6 miliona doza vakcine od različitih proizvođača (Astra Zeneke, Džonson i Džonsona, Bajontek-Fajzera, Moderne i KjurVaka) do kraja 2021. što je dovoljno za oko 70 odsto stanovnika. U Srbiji je vakcinacija simbolično počela 24. decembra njemačko-američkim vakcinama Bajontek- Fajzer, stigle su i ruska Sputnjik V i kineska kompanije Sinofarm. Iz Vlade Srbije tvrde da su obezbijedili osam miliona doza vakcina.  Albanija je 11. januara počela vakcinaciju sa nešto manje od hiljadu doza koje je dobila kao donaciju od jedne zemlje EU, najavljeno je da je za sada obezbijeđeno 500.000 doza Fajzer-Biontekove vacine u direktnom kontaktu sa kompanijom. Na Kosovu i BiH imunizacija nije počela, ali se zna kada će biti dopremljene vakcine, koja količina i od kog proizvođača.

Ove nedjelje je saopšteno da će Crna Gora krajem januara dobiti kinesku vakcinu Sinofarm. Koliko – ne zna se. ,,Respektabilne količine vakcine koja će biti dostupna crnogorskim građanima’’, saopštili su iz Ministarstva zdravlja.

Za sada se zna da će vakcinacija biti dobrovoljna, te da će se koristiti  Fajzer-Biontekova vakcina, ali da će biti dostupne pomenuta kineska i ruska vakcina Sputnjik V.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović je više puta ponovila da će prva vakcina kojom će započeti imunizacija u Crnoj Gori biti sa evropskim sertifikatom i da se radi o Fajzerovoj vakcini. Za razliku od kineske i ruske koje još čekaju odobrenje međunarodnih zdravstvenih institucija, vakcina Fajzer-Biontek ima dozvolu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), Evropske agencije za ljekove (EMA), kao i američke Uprave za hranu i ljekove (FDA).

,,Ekspertski timovi SZO detaljno analiziraju vakcine u tri faze na osnovu čega se donosi odluka da je vakcina prekvalifikovana kao bezbjedna, kvalitetna i djelotvorna. Do sada je tu proceduru prošla i odobrena je Fajzet-Biontek vakcina”, kaže za Monitor  Mina Brajović, šefica predstavništva SZO u Crnoj Gori.

Predrag NIKOLIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

GORAN ĐUROVIĆ, DIREKTOR MEDIA CENTRA: Partijska smjena neće izgraditi institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kupovina stabilnosti Vlade preko partijskog zapošljavanja po DPS modelu neće doprinijeti ostvarivanju ciljeva zbog kojih i postoje institucije, i neće doprinijeti poboljšanju uslova za život građana

 

MONITOR:  Media centar, Centar za istraživačko novinarstvo i Institut za medije Crne Gore dostavili su predsjedniku Vlade i Skupštine inicijativu za hitne izmjene Zakona o RTCG. Iz DF je stigao odgovor da smatraju da te predložene izmjene nijesu dobre. Kako to komentarišete? 

ĐUROVIĆ: Nismo do sada dobili odgovore od predsjednika Vlade i Skupštine ali ni od poslaničkih klubova. Nisam siguran šta tačno nije prihvatljivo DF-u. Vjerujem da bi bilo najbolje da nas svi klubovi poslanika pozovu na razgovor, što smo i predložili, kako bismo pojasnili stavove.

Ukazujemo poslanicima skupštinske većine da ukoliko predsjednik Skupštine raspiše poziv za imenovanje članova Savjeta RTCG po važećem propisu, ne može doći do oslobađanja ove institucije. Takođe, ako se sprovede važeći propis, dio članova Savjeta RTCG kojeg predlažu formalno NVO, biraće u skladu sa svojim partijskim interesima partije koje čine većinu u Administrativnom odboru. Rezultat ovakvog procesa je da RTCG svakako ostaje pod velikim uticajem političkih stranaka.

Prije donošenja zaključaka o rješenjima koja su predložili Media centar, CIN i Institut za medije, poslanici skupštinske većine bi morali obratiti pažnju na član 31 i 40 važećeg Zakona.  Na osnovu ta dva člana poslanici u Administrativnom odboru moraju imenovati ljude koje predlože Univerzitet Crne Gore (ili Univerzitet Donja Gorica), Privredna komora, CANU (ili Matica crnogorska), institucije kulture… DPS još ima kontrolu nad ovim institucijama i može se očekivati da će ljudi koje ove institucije delegiraju zastupati interese te političke partije. Prema važećem zakonu, većinu članova Savjeta delegiraju institucije koje se finansiraju najvećim dijelom iz državnog budžeta i koje i dalje kontroliše DPS. Ako bi se primijenio važeći zakon, jedino što može skupštinska većina da uradi je da odbije imenovanje predloženih kandidata, što ce rezultirati nastavkom funkcionisanja sadašnjeg Savjeta i menadžmenta jer oni obavljaju funkcije do izbora novog savjeta. Dakle, neće biti ni započete prijeko potrebne promjene u RTCG ukoliko se primijeni važeći zakon. Zato se DPS i njegovi činovnici u Savjetu Agencije za elektronske medije i drugim djelovima propagandne mašinerije najveće opozcione partije protive izmjenama zakona koje su predložili Media centar, CIN i Institut za mededije.

Moguće da DF-u nije prihvatljiv koncept koji smo predlozili a u kojem predstavnici aktivnih i kredibilnih NVO imaju većinu u Savjetu i koji ne dozvoljava da ih u Administrativnom odboru biraju poslanici. Naša je želja da se uticaj političkih partija na izbor članova Savjeta smanji na najmanju moguću mjeru kako bi se RTCG oslobodila uticaja vlasti i opozicije. Naš prijedlog je utemeljen na rješenjima iz 2002. godine. Tada su od 11 članova Savjeta 6 bili predstavnici NVO dok su same NVO odlučivale o svojim predstavnicima a njihovo imenovanje je Skupština samo konstatovala, na isti nacin kao što konstatuje poslaničku funkciju. Taj koncept iz 2002. je imao punu podršku  EU, Savjeta Evrope, OSCE i domaćih institucija.

MONITOR: Kako vidite odnos nove vlasti prema javnom servisu? 

ĐUROVIĆ: Zakon o RTCG je prvi test za novu vlast i samo od njihovih odluka zavisi da li će posegnuti za rješenjima kojima će osigurati da se dosadašnji uticaj DPS-a zamijeni uticajem nove vlasti. Od takvog preuzimanja RTCG građani ne bi imali nikakve koristi jer bi ova institucija i dalje bila partijski kontrolisana, ne bi bila profesionalna a svaka buduća promjena  vlasti značila bi i promjenu Savjeta, menadžmenta i uređivačke politike (koja bi se priklanjala novoj vlasti).

Nasuprot ovom scenariju, nova vlast može uvažiti činjenicu da su organizacije civilnog društva pokazale da mogu biti korektan faktor upravljanja RTCG jer je upravo, mukom stvorena većina u Savjetu RTCG, uspjela 2017. godine da dovede na mjesto generalne direktorice Andrijanu Kadiju. Te 2017. godine RTCG nisu oslobodili partijskog uticaja ni tadašnja vlast a ni opozicija. Makar 18 mjeseci je RTCG funkcionisala (uz sve nedostatke i probleme) kao pristojna institucija, jednako udaljena od vlasti i opozicije. Nova vlast ima šansu da uspostavi standarde koji će tesko biti promijenjeni ko god u budućnosti bude vršio vlast. Nadam se da zarad, naizgled, kratkoročne koristi neće donijeti odluke kojima će dugoročno pogoršati i odložiti mogućnost profesionalizacije RTCG. Nova vlast će na primjeru izmjena zakona pokazati da li se razlikuje od DPS-a u svom odnosu prema RTCG.

Milena PEROVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BODO VEBER, POLITIČKI ANALITIČAR IZ BERLINA: Potrebna nova definicija globalne uloge Zapada u 21. vijeku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Angela Merkel je možda spasila Evropsku uniju od urušavanja, ali nije  značajno doprinijela rješevanju strukturalnih problema iza krize, kako EU-a, tako Zapada u cijelini

 

Naš sagovornik Bodo Veber je  politički analitičar, viši saradnik Saveta za politiku demokratizacije, transatlantskog think tanka sa sjedistem u Berlinu

MONITOR: Popularnost kancelarke Merkel je u usponu, ali ona odlazi nakon četiri premijerska kruga kojima se približila „dugovječnosti“ Helmuta Kola koji se smatra njenim mentorom. Kako ocjenjujete „Merkel eru?“

VEBER: Dosta ambivalento. Na pozitivnoj strani, Merkel  je kroz tu deceniju i po pokazala izuzetno liderstvo, ne samo u Njemačkoj, nego i na razini Evrope i Zapada, u vremenu kad smo imali nedostatak jakih lidera. Ona je to liderstvo izgradila prvenstveno na njenim kvalitetima kao manadžerke  kriza – od Euro krize, krize u Ukrajini, preko Bergzita do Trumpove vladavine u SAD-u, pa sve do  korona krize. Ali njene vrline su u  njene slabosti, njeno ograničenje – ona je u biti manadžerka  politike, koja upravlja politikom, nije ni politički strateg niti vizionar. Ona je možda spasila EU od urušavanja, ali nije značajno doprinijela riješevanju strukturalnih problema iza krize, kako EU-a, tako Zapada u cijelini. U Njemačkoj ta ambivalantnost je bila osnova nečega što ja zovem prećutni društveni ugovor između Merkel i njenje stranke i ostatka političkih i intelektualnih elita, te građana: dok je svima drugima bilo loše u Evropi, pogotovo ekonomski, nama je bilo dobro dok je Merkel manevrisala kroz razne krize. Zauzvrat smo pristali na to da ne otvaramo strategijska pitanja i rasprave koje su krajnje nužne – o budućnosti i strukturalnih reformi EU-a itd. Tek kad je taj osnov Merkelovog liderstva, tj. reaktivno liderstvo u krizama bez strategija i vizija, udario na zid,  u evropskoj izbjegličkoj krizi, preokrenulo se javno mijenje u Njemačkoj protiv kancelarke. Zato danas cijela ta tema izbjegličke krize ostaje duboko potisnuta, tabuizirana. A na kraju njene ere, Merkel  se kroz pandemiju ponovo nalazi na usponu jer  radi on sto najblje zna. Ipak, njeno dostignuće ostaje to da je suštinski liberalizirala, i social-demokratizirala politiku i programatiku njene konzervativne stranke.

Nastasja RADOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo