Povežite se sa nama

FOKUS

OPOZICIONI LIDERI I OSVEŠTANI IZBORI: Blagoslov za pogaženu riječ

Objavljeno prije

na

Blagosloveni izbori u nedemokratskom ambijentu mogu samo da donesu poraz   građanima

 

„Prvi sastanak premijera Duška Markovića sa mitropolitom Amfilohijem ohrabruje, jer iskustvo pokazuje da se bez razgovora ne može doći do rješenja”, prokomentarisao je predsjednik države Milo Đukanović početak pregovora između Vlade i Mitropolije povodom Zakona o vjerskim zajednicama.

,,Vjerujem da je to jedini mogući put da se nesporazumi prevazilaze, da se unese doza međusobnog boljeg razumijevanja, da se doprinese spuštanju tenzija koje su potpuno bezrazložno podignute u crnogorskom društvu”, zaključio je Đukanović. Može biti je  ,,potpuno bezrazložno podignute tenzije”, podigao neki drugi Đukanović i njegova partija usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti, u mrtvo doba   noći.  Prvi zvanični sastanak Mitropolije i Vlade  završio se tako što se niko nije mrdnuo od početnih pozicija.

Litije se nastavljaju, kao i dijalog između Crkve i Vlade.  Termin novog susreta nije preciziran.

,,Crkva ostaje pri svom stavu da se mora govoriti o izmjenama Zakona, a ne o njegovoj primjeni jer po mišljenju crkve Zakon nije u skladu sa Ustavom, ni međunarodnim standardima. Vlada smatra da se kroz dijalog i izgradnju međusobnog povjerenja, kao i kroz davanje dodatnih i odgovarajućih garancija ovaj Zakon može primjenjivati kao moderan i usaglašen sa Ustavom i evropskim standardima”, konstatuje se u zajedničkom saopštenju Vlade i MCP.

Tako su premijer i mitropolit formalno ispunili obećanje koje su dali evropskom komesaru za proširenje Oliveru Vorheljiju, koji je tokom posjete Crnoj Gori saopštio da je dijalog Crkve i Vlade o Zakonu neophodan i da nas ,,cijeli svijet gleda”. I istovremeno su nastavili da odmjeravaju snage.

Dok  zvanični susreti crkvenih funkcionera i političara nijesu urodili plodom, neki drugi, van očiju javnosti, izgleda – jesu. Demokratski front je ove sedmice najavio da će izaći na lokalne izbore u Tivtu. Nebojša Medojević je saopštio da za tu odluku, kojom se  krši Sporazum o budućnosti o neizlaženju opozicije na izbore dok se ne stvore preduslovi za fer i demokratsku utakmicu – imaju blagoslov mitropolita.

,,Mitropolit nam je dao blagoslov da izađemo kao jedna lista u Tivtu, a ako ne možemo kao jedna da izađemo kao dvije liste. DF se zalaže za jedinstvenu listu. Čekamo odgovor Demokrata”, napisao je Medojević na svom fejsbuk profilu. Mitropolit Amfilohije nije demantovao ovu Medojevićevu izjavu.  Iz Mitrpolije je stigla reakcija na izjavu Andrije Mandića, na beogradskoj televiziji O2, ,,da građani koji protestuju protiv usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti treba da saopšte koji je to dan do kada će čekati da se Zakon povuče”.

Rektor Cetinjske bogoslovije, Gojko Perović, poručio je nakon te Mandićeve izjave opozicionarima da ,,ne uređuju litije”.  Mitropolitu je, sudeći po oglašavanju u javnosti, bilo važno da pošalje  poruku da on predvodi nezadovoljne građane, ali ne i da pojasni da li se  u sjenci bavi i političkom utakmicom, i osvještava izbore. Nesumnjivo je da je Mitropolija postala najveća  politička prijetnja  DPS-u, pošto iz sedmice u sedmicu okuplja sve veći broj  građana, koji  su tu ne samo zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, već i nezadovoljstva trodecenijeskom vladavinom Mila Đukanovića. To sigurno ne odmaže mitropolitu u pregovorima  sa vlastima.

Dosadašnji sukobi Amfilohija i Đukanovića, o čemu je Monitor više puta pisao, završavali su se uspješno po obojicu,  zbog činjenice da su jedan drugom prijetnja, ali zato što jedan drugom trebaju kako bi zadržali  zemaljska carstva.  Osveštavanje izbora i blagosiljanje gaženja Sporazuma mogla bi biti usluga mitrpolita Đukanoviću, čijoj partiji odgovara izborna utakmica u nedemokratskim uslovima.

Tokom građanskih protesta 2019. godine svih 39 poslanika opozicije potpisalo je takozvani Sporazum o budućnosti, u kom su se obavezali da neće izlaziti ni na jedne izbore do formiranja tehničke Vlade, kojoj će glavni cilj biti stvaranje uslova za fer i slobodne izbore. Ti protesti i Sporazum bili su opasna prijetnja Đukanovićevoj vlasti. Tenzije koje je DPS podigao nakon usvajanja Zakona o vjerskim zajednicama, Crnu Goru je vratilo u podjele i identitetske tabore, čime je Đukanović pokrio aferu Koverat koja je bila povod za te građanske proteste. Ako uspije da ponovi izbore u dosadašnjim uslovima, eto novih četiri godine vladavine straha, krađe i podjela.

Nakon što je Front najavio da će izaći na izbore u Tivtu, i SNP je saopštio da će im se pridružiti, dok su i iz SDP-a najavili da još razmišljaju o tome, ali da je najvjerovatniji scenario da će na tivatske izbore izaći samostalno.

U čitavoj gužvi, pojedini opozicioni lideri su  javno pokazali brigu da im mitropolija uzima posao. Medojević je na svom fejzbuk profilu, što su potom prenijeli mediji, poručio: ,,Ova borba je složena, opasna i teška. I svako treba da radi svoj posao. Crkva svoj. Mi svoj. Mi njima ne dijelimo lekcije, pa bi bilo lijepo i da otac Gojko malo odmori glas i skoncentriše se prema DPS. To su neprijatelji Crkve i satanisti”. Zašto je onda tražio blagoslov od Mitrpolije da on radi svoj posao, Medojević nije pojašnjavao.

Odmah potom  oglasila se i Iva Bajković, dugogodišnja članica Medojevićevog PzP-a, sada urednica Javnog servisa Budva. Ona je na Fejzbuku razotkrila da je „otac Gojko čovjek Vijesti“.  Nakon što se DF  javno distancirao od tog komentara i stigla direktiva da se napad na Crkvu obustavi, Bajkovićevoj se prikazao milostivi Bog, i ukazao joj da griješi. Progovorila je skrušeno :  „ U  trenutku dok ovo pišem – osećam takav blagodatni mir jer znam da me Gospod prigrlio kao svoga bludnog i pokajnog sina”.

Nijesu to jedine turbulencije u srskom sektoru. Mitropolit Amfilohije je najavio da će Crnu Goru posjetiti srpski patrijarh Irinej i predvoditi litiju 29. februara. Nije ispalo tako.  Informativna služba SPC objavila je da Irinej ne dolazi u Crnu Goru jer ide u SAD. U pojašnjenju se Amfilohijeva prethodna najava, karakteriše kao „netačna informacija koja se pojavila u medijima“. Amfilhije je prećutao ovu nezgodu.

Srpski portal Vidovdan.org, blizak Srpskoj prvoslavnoj crkvi, kritikovao je mitropolita Amfilohija što je pozvao patrijarha Irineja, a navodno je znao da on ne može predvoditi litiju  u Podgorici zbog ranije preuzete obaveze.

,,Da li mitropolit Amfilohije ovim pokriva separatiste u Americi? Jer ako patrijarh sad odbije da ode u Podgoricu, medijska mašinerija, koja je već Amfilohija proglasila pravednikom i nepokolebljivim borcem za pravoslavlje, će kao i ranije što je činila patrijarhu prikačiti etiketu izdaje pravoslavlja u Crnoj Gori”, nastavlja napad na Amfilohija ovaj portal.

Medijski rat u čijem je centru mitropolit MPC  razvio se i kod kuće. Nakon dokumentarca o njegovom liku i djelu koji je objavila RTCG, oglasio se Demokratski front, tražeći ostavke autora direktora i menadžmenta RTCG.  Odbrani mitropolita pridružile su se  druge opozicione prosrpske partije. Naravno da su sumnjivi  motivi za obajvljivanje ovog dokumentarca. Da Javni servis hoće cjelovitu istinu, paralelni dokumentarac bi bio objavljen i o Milu Đukanoviću. A i o Đukanovićevokm i Amfilohijem dugogodišnjem zajedništvu.  No izjave mitropolita, i građa korištena u oslikavanju mitropolita nije izmišljena.

Dok RTCG brani Đukanovića, opozicija pazi da mitropolitu ne padne trun na glavu. A njihov blagosloveni izlazak na izbore u Tivtu po procjeni analitičara  ide na ruku Đukanoviću.

,,Opozicija’ će izaći na izbore u Tivtu iako, kako tvrde, uslovi za njihovo održavanje nisu fer i demokratski. Kao građanin se pitam zašto ‘opozicija’ pristaje da učestvuje na izborima koji nisu fer, koja ih to sila tjera u namještenu utakmicu sa unaprijed poznatim pobjednikom? Je li to Božija, kako tvrdi DF, ili neka druga, manje nebeska, ali svakako moćna, sila?”, reagovao je u autorskom tekstu, građanski aktivista Goran Đurović, nakon najave Fronta da izlazi na lokalne izbore u Tivtu.

Za sada Demokrate i URA stoje po strani kada su u pitanju tivatski izbori.  Portparol Demokrata Nikola Rovčanin rekao je da se odlukom dijela opozicije da učestvuju na izborima, u velikoj mjeri obesmišljava bojkot izbora, ,,jer samo jedinstven bojkot može dati rezultat i biti djelotvoran”.

,,Ukoliko Demokrate i URA opravdanje da izađu na izbore traže u tezi da bojkot ima smisla ako su sve partije spremne na bojkot, onda je Crna Gora u još većem problemu”, prokomentarisao je taj stav Đurović.

,,Iz teze da bojkot ima smisla ako su sve partije spremne na bojkot se vidi nespremnost da se podnese žrtva a bez podnošenja žrtve nema ni promjene sistema vrijednosti, nema ni slobode. Ovakav pristup politici znači da će DPS uvijek moći da računa na neku manju ili trenutno veću partiju (kao što je DF), koja će, zbog lične koristi njenih lidera, izaći na izbore a izborni uslovi će i dalje biti nedemokratski”, zaključuje Đurović.

Izbori po starim pravilima dovode do učvršćivanja dosdašnjih pravila vladanja. U nedirnutom sistemu opet će pobijediti vladajuća politička klasa. I ona koja pripada vlasti i ona koja pripada opoziciji. Jedini  gubitnici su –  građani.  To bi bile nove izgubljene godine obespravljenih, osiromašenih, i podjeljenih u tabore. Takva Crna Gora  bi bila miljama daleko od puta ka normalnosti i evropskim integracijama. Zaglavljena u svoje devedesete.

 

Pljevlja
Litije i provokacije

Litije u glavnom gradu Crne Gore protiču mirno i bez provokacija,   ali nije svuda tako.

Prema više izvora Monitora, u Pljevljima se tokom održavanja litija uz  klicanje Srbiji i Kosovu,  zastajkuje ispred bošnjačkih  kuća, i iscrtavaju oznake četiri S.  Pljevlja su iscrtana trobojkama, a neke od njih nalaze se na bošnjačkim kućama koje su danas prazne upravo zbog ratnih devedesetih.

Uz sve, društvenim mrežama se širi montaža na kojoj glavni imam Husein pašine džamije u Pljevljima nosi kapu na kojoj piše Srbija – ne damo svetinje.

Devedesetih su u  Pljevljima  u vazduh odletjele 24  muslimanske radnje, a uniformisane i naoružane osobe su „paradirale“ gradom u kojem su odjekivale četničke pjesme.

U dva navrata su barikadama blokirani svi prilazi Pljevljima, zauzimani vitalni objekti, širena  nacionalistička propaganda,  sijani strah i mržnja.

Pljevaljska Bukovica je porušena i popaljena, iz nje su protjerani stanovnici,  osam ih je ubijeno.

Takva prošlost organizatore obavezuje organizatore litija da se oglase i stanu na kraj bahaćenju u ovom gradu.

 

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

FOKUS

INFRASTRUKTURNO SIROMAŠTVO: Samo smeća ne fali

Objavljeno prije

na

Objavio:

Suve česme, fekalije teku rijekama, ulice zatrpane smećem uz zapaljene divlje deponije, opasan otpad krišom se prebacuje iz opštine u opštinu i zatrpava na tuđim imanjima… Kada govori o planiranim investicijama u infrastrukturu  vlast, uglavnom, nudi vizije budućih autoputeva i brzih cesta

 

Desetak dana Moračom, praktično od centra Podgorice pa do njenog ušća u Skadarskom jezeru, teče fekalna kanalizacija. Iz gradskog kolektora u rijeku se izliva prečišćena, poluprečišćena i neprečišćena kanalizacija. Novina je da smo, zbog kvara na gradskom kanalizacionom sistemu koji je u međuvremenu otklonjen (kažu), dobili još jedno izvoršite zagađenja kod Vezirovog mosta  – uzvodno od centra grada i pristojno posjećenih gradskih plaža. Uz boju vode uz desnu obalu rijeke, o zagađenju svjedoči i nesnosan smrad koji se širi ulicama i bulevarima  uz obalu, sve do kružnog toka gdje se račvaju magistrale za Nikšić i Cetinje. Visoke temperature i nizak vodostaj Morače samo su potpomogle  da se najnovije zagađenje bolje vidi i osjeti.

Stara je priča: gradski kolektor nije u stanju da prečisti otpadne vode koje u njega doprema postojeći sistem gradske kanalizacije. O gradnji novog, priča se godinama. „Prečišćavanje otpadnih voda je najznačajniji infrastrukturni projekat u istoriji grada, a samo postrojenje najvažniji segment budućeg sistema“, kazao je bivši gradonačelnik Ivan Vuković, sredinom 2022., prilikom potpisivanja ugovora o izgradnji glavnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Posao je trebalo da počne početkom prošle godine, a EU je do tada izdvojila skoro 33 miliona bespovratnog novca da bi pomogla projekat. Međutim, početak izgradnje (prema prvobitnom planu taj posao bi trebalo da traje 36 mjeseci) neprestano se odlaže zbog protivljenja mještana Botuna. Oni tvrde da će „po cijenu života“ spriječiti izgradnju kolektora u blizini svojih domova i imanja. Prema poslednjim, proljetošnjim, najavama posao je trebalo da počne ovog mjeseca. Izvjesno je da se to neće doseti. Makar do formiranja narednih gradskih vlasti.

„Realizacijom sistema za prečišćavanje otpadnih voda, u vrijednosti od 47,3 miliona eura, biće sačuvane podzemne vode Ćemovskog polja, zetske ravnice, rijeka Morača, a samim tim i vodoizvorište Bolje sestre i Skadarsko jezero“, objašnjavao je prije više od dvije godine tadašnji direktor podgoričkog Vodovoda Filip Makrid. U međuvremenu nije urađeno ništa. Podzemne i nadzemne vode i dalje se zagađuju a cijena budućeg kolektora raste. Od sve priče o novom kolektoru izvjesno je samo jedno: on mora biti napravljen nizvodno od Podgorice.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOSIOCI IZBORNIH LISTA ZA PODGORIČKE IZBORE:  Dva lica kampanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove političke jeseni, kada je u pitanju predizborna  promocija,  na cijeni su oni koji u svojim biografijama nemaju samo političke funkcije, već i stručne reference. Nosioci lista i potencijalni budući gradonačelnici/ce nerijetko su ljekari i profesori.  No, kampanju uglavnom vode iskusni političari i vlastodršci.  Reklama je jedno,  život drugo

 

 

Izbornoj komisiji Glavnog grada predato je 13 lista za učešće na lokalnim izborima, od kojih je do sada potvrđeno osam. To je saopštio predsjednik komisije Vladimir Filipović.  Dvije liste vraćene su na doradu – lista  Crnogorska evropska partija – Novak Adžić i Pokret podstanara Podgorica Naš grad – naš dom,. Posljednje tri  predate liste još su u obradi.To su liste Bošnjačke stranke na čijem je čelu Edin Tuzović, lista Evropa sad – Demokrate – Još jače – Profesor doktor Saša Mujović i lista koalicije Za Budućnost Podgorice, na čijem je čelu Jelena Bojović Borovinić.

Osam potvrđenih lista su: Demokratska partija socijalista koju predvodi Nermin Abdić, Podgorička lista Andreja Milovića, Stranka evropskog progresa Duška Markovića na čijem je čelu Ilija Mugoša,  Evropski savez na čijem je čelu Boris Mugoša, Pokret Preokret  Srđana Perića i Pokret Naprijed Vuka Kadića, lista  koalicije Za bolju Podgoricu Jakov Milatović koju predvodi Luka Rakčević, kao i Crnogorska građanska akcija  Stanka Đuričića.

Nosioci potvrđenih i predatih listi potencijalni su gradonačelnici/ce Podgorice. Centar za ženska prava primijetio je da su samo dvije žene na čelu izbornih listi, iako su partije mahom ispunile kvotu od 40 posto žena na listama. Dosadašnja gradonačelnica Olivera Injac prva je na listi čije je lice za javnost ministar energetke Saša Mujović, a koju su predali PES i Demokrate. Druga žena koja je prva na listi je Jelena Bojović Borovinić dosadašnja je predsjednica Skupštine Glavnog grada.  Listu koju Bojović Borovinić  vodi čini koalicija –  Nova srpska demokratija Andrije Mandića, Demokratska narodna partija Milana Kneževića, Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, Ujedinjena Crna Gora Gorana Danilovića, Radnička partija Maksima Vučinića, Slobodna Crna Gora Vladislava Dajkovića i Prava Crna Gora Marka Milačića.

Nakon dvije godine njihovog rukovođenja gradom, a nakon pregrupisanja i usitnjavanja političke scene, izglasano je skraćenje mandata lokalnoj Skupštini, što je dovelo do vanrednih izbora, koji će se održati 29. septembra ove godine. PES je potom odlučio da kao lice predizborne kampanje u Podgorici predstavi ministra energetike, iako je prva na listi Injac.

Među nosiocima lista, odnosno  potencijalnim budućim gradonačelnicima Podgorice ima i novih lica, koja međutim nastupaju u ime iskusnih i poznatih političkih lidera. Tako je, recimo, na čelu liste  nove partije Duška Markovića, bivšeg premijera i dugogodišnji šefa tajne policije, je  Ilija Mugoša,  magistar ekonomskih nauka i asistent na Univerzitetu Donja Gorica..

“Dokazaćemo da politika ne mora značiti svađe, podmetanja, nepotizam, partijska zapošljavanja. Ljudima je dosta toga. To koči razvoj našeg grada”,kazao je Mugoša na predstavljanju liste.  Možda je Mugoša zaboravio da je ljudima  toga bilo dosta i onda kada je na izborima 2020. izgubila Demokratska partija socijalista, čiji je Marković bio dvodecenijski visoki funkcioner. Kako god, obećao je drugačiju praksu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KROĆENJE CIJENA: Poslije turističkih, predizborne marže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Proljetošnja akcija Limitirane cijene potrošačima nije donijela pretjeranu korist, ali iz vlade sa puno optimizma najavljuju njenu reprizu. Istovremeno,   iz PES-a su Milatoviću poručili da je vanredne izbore u Podgorici raspisao za kraj septembra kako bi građani na izbore izašli prije nego osjete benefite programa ES2

 

 

Ranije nego što je to bilo najavljeno, Vlada se ponovo uhvatila u koštac sa (pre)visokim cijenama. Kao i proljetos, i sada je riječ o akciji ograničenja marži za dio osnovnih životnih namirnica – prehrambenih i higijenskih proizvoda. U odnosu na kampanju Limitirane cijene ograničenje marži ostalo je isto (do 10, odnosno 15 odsto u veletrgovinama i maloprodaji) ali je popis proizvoda proširen sa 43 na 66. Vladina odluka stupa na snagu osmog dana nakon objavljivanja u Službenom listu.

„Sada očekujemo da se ova odluka sprovede“, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, uz konstataciju da bi „bilo dobro“ da trgovci u radnjama obilježe proizvode sa limitiranom maržom, iako im Vlada tu obavezu ne može nametnuti svojom odlukom.  „Odluka se ne odnosi na male trgovine (ako ukupna površina svih radnji istog vlasnika ne prelazi 600 kvadratnih metara – prim. Monitora), a važiće do 31. januara 2025. godine. Nakon primjene odluke očekujem smanjenje cijena, jer na osnovu izvještaja tržišne inspekcije marže su puno veće od onih na koje ćemo da ih limitramo”, pojasnio je Đeljošaj.

Od ministra nijesmo saznali kolike su te trgovačke marže o kojima u Crnoj Gori pričamo već više od godinu.  Tom temom nije se bavio ni premijer Milojko Spajić. Njemu je prioritet bio da objasni da „inflacija više nije problem, ali jesu visoke cijene proizvoda“. Za to je  krivicu prebacio na prethodnike iz Vlade Dritana Abazovića. „Mi radimo na tom naslijeđenom problemu“.

Premijer je početkom avgusta najavljivao da borba sa visokim cijenama slijedi po završetku ljetnje turističke sezone. ,,Mi nismo mogli tokom turističke sezone da sprovodimo taj program zato što nije logično da na neki način iz državnog budžeta dotiramo strance”, objavio je Spajić na društvenoj mreži X. Uz obećanje da „od septembra država neće dozvoliti da divljaju marže u trgovinskim lancima…“.

Sada je pojasnio kako je Vlada požurila s ograničenjem cijena (zapravo trgovačkih marži) prije povećanja plata u oktobru, pokušavajući da spriječe trgovce da pojedu benefite programa Evropa sad 2. „Dakle, građani će sa značajno nižim cijenama da dočekaju povećanje plata i na taj način će biti uvjereni da se standard povećava u kontinuitetu od oktobra pa do kraja mandata ove vlade u naredne tri godine”, poručio je Spajić.

Na nama je da odlučimo da li ovu poruku čitamo kao najavu Vlade koja zna šta i kako radi, ili kao još jedno predizborno obećanje PES-a i njihovih koalicionih partnera. Onih koji, zahvaljujući podjeli resora unutar izvršne vlasti, iz ove akcije mogu izvući neku političku korist pred lokalne izbore u Podgorici, Budvi i Kotoru (a uskoro, možda, i u Beranama i ponovo zaboravljenom Šavniku).

Da malo olakšam. Proljetošnja akcija Limitirane cijene potrošačima nije donijela pretjeranu korist (neke računice kažu da su moguće uštede bile manje od jedan posto vrijednosti potrošačke korpe). Na drugoj strani, iz PES-a su Predsjedniku države već zamjerili da je vanredne izbore u Podgorici raspisao za kraj septembra kako bi građani na izbore izašli prije nego prime plate uvećane zahvaljujući vladinom programu ES2.

Od Vlade nijesmo dobili preciznije podatke o visini trgovačkih marži protiv kojih se ona tako odlučno i uporno bori. Ono što nijesmo dobili od izvršnih vlasti, ni ovih ni prethodnih, pokušali su izračunati pojedini mediji. I ti se nalazi baš i ne uklapaju u ponuđeni scenario.

Tako je portal Bankar.me prošlog septembra objavio poređenje marži u Crnoj Gori sa maržama velikih trgovačkih lanaca u Srbiji, Bosni i Hercergovini, Hrvatskoj i Sloveniji. „Analizirajući bruto profitnu maržu 15 velikih trgovačkih lanaca u Regionu rezultati su pokazali da je najveću maržu u prošloj godini imao Merkator Slovenija i to 29,62 odsto. Veću maržu od najvećeg crnogorskog trgovačkog lanca (Voli, prim. Monitora) imali su Merkator Srbija, Lidl Slovenija, Delhaize Srbija, Domaća trgovina Srbija, Spar Slovenija i Bingo Tuzla. Manju maržu od Volija imali su Konzum plus, Lidl Hrvatska, Spar Hrvatska, Plodine Rijeka, Tommy Split i Konzum Sarajevo.

Bankar.me je analizirao i cijene 103 najzastupljenija proizvoda u potrošačkoj korpi u šest regionalnih trgovačkih lanaca. „Rezultati su pokazali da su cijene u najvećem crnogorskom trgovačkom lancu Voli veće samo u odnosu na jedan od dva analizirana velika trgovačka lanca u Bosni i Hercegovini, dok su niže nego u analiziranim marketima u Srbiji i Hrvatskoj“.

Priložena tabela sa cijenama analiziranih proizvoda pokazuje kako su one, kod dobrog dijela njih, u međuvremenu značajno porasle. To dijelom demantuje vladine tvrdnje kako se radi o „zetečenom problemu“. I, što je još važnije, pokazuje da alat koga su se prihvatili (ograničenje marži u veletrgovinama i maloprodaji) nije baš efikasan način za obaranje cijena.

Možda bi ideja sa kojom je premijer upoznao javnost  takođe početkom avgusta dala bolje rezultate? Spajić je tada, agenciji Mina-biznis, najavio da će Vlada osnovati državno preduzeće koje će biti zaduženo za robne rezerve, ali i za direktnu dostavu građanima osnovnih životnih namirnica iz tih rezervi. “To je održiv način da se borimo protiv visokih cijena. Ograničenje marži će definitivno biti jedna velika pomoć budžetu naših građana, međutim, moramo imati dugoročno održivo rješenje za rast cijena i za stabilizaciju cijena u Crnoj Gori.” Očito da za taj posao treba vremena (uz znanje i novac) koje izvršna vlast sada nema.

Dobili smo akciju Limitirane cijene u nešto obimnijem izdanju. I puno optimizma u njenoj najavi. Drugo je pitanje da li će akcija u ovom obimu i obuhvatu opravdati očekivanja.

Uzmimo za primjer maslinovo ulje. Njegova cijena odavno se uzima kao primjer nesrazmjere između domaćih i stranih trgovina. Mnogo smo  puta mogli vidjeti poređenja cijena maslinovog ulja u trgovinama u Podgorici sa onima u Rimu, Madridu, Berlinu… Po pravilu, to je bilo na štetu ovdašnjih potrošača. Zato se i maslinovo ulje, ono najkvalitetnije i u najvećem pakovanju, našlo na listi proizvoda sa ograničenom maržom. Iako to, koliko nas iskustvo uči, neće bitnije uticati na njegovu cijenu.

Postoji i druga strana medalje. Postojeće procjene, iako dosta stare, govore kako su u Crnoj Gori godišnje troši od 0,5 do jednog litra maslinovog ulja po stanovniku. Zato će i ušteda na tom proizvodu, kolika god da je, biti neznatna u krajnjem, mjesečnom ili godišnjem zbiru.

EU prosjek potrošnje maslinovog ulja je 4-6 litara po stanovniku, dok stanovnici Mediterana iz Španije, Grčke ili Italije troše i preko 15 litara ovog ulja godišnje. To kazuje da je u tim zemljama maslinovo ulje zaista osnovna životna namirnica. Za raliku od Crne Gore gdje se na njega gleda kao na luksuz.  A to i te kako utiče na cijenu proizvoda: u trgovinama se ne traži mnogo,  a oni koji ga traže spremni su da plate. Pride, riječ je o dominantno uvoznom proizvodu. Zašto je to tako, to je neka druga priča. Gotovo identična je priča sa maslacem.

Na drugoj strani imamo mlijeko. Prema prošlogodišnjim podacima sa sajta Svijet statistike (World of statistics) stanovnici Crne Gore su drugi potrošači mlijeka na svijetu, odmah iza Finaca, sa godišnjom potrošnjom od nepunih 350 litara po osobi. Mlijeko je skupo pa je njegova kupovina veliki porodični izdatak. Vlada je svojom odlukom  limitirala marže samo uske palete tog proizvoda. Jedna vrsta mlijeka (2,8 posto mliječne masti) u dva pakovanja – tetrapak bez čepa i svježe mlijeko u kesi. Kod jogurta – jedna vrsta i jedno pakovanje.

Ili jabuke. Na Vladinoj listi su samo one najjeftinije koje, inače, stižu tek u poznu jesen. Kod deterdženata je obuhvaćeno samo jedno od 5-10 različitih vrsta pakovanja…

Opet, neko će nešto uštedjeti. To ne znači da je problem riješen. Prava borba za standard potrošača i razumne cijene u trgovinama počinje od proizvodnje. Domaće a ne uvozne. Da su trgovačke marže jedini ili makar dominantan problem, međunarodna konkurencija bi to već registrovala i pokušala da uplivom na crnogorsko tržište ostvari ekstra profit. Mi smo, iz nekih razloga, imali situaciju da su strane kompanije prodavale svoje ovdašnje trgovačke biznise i odlazile iz Crne Gore.

Uz priču o trgovačkim maržama valjalo bi razmiliti i o onoj političkoj. Vlada sa 30 + ministara i potpredsjednika, parlament sa predsjednikom i pet potpedsjednika, a svi oni imaju šefove kabineta, savjetnike, pomoćnike, sekretare, vozače… I sve to neko treba da plati, a najveća stavka na prihodnoj strani države je naplata PDV-a. Najvećim dijelom iz trgovina.

Otud se premijer Spajić vajkao da bi ograničenjem cijena tokom sezone država „dotirala“ strance. I zato, kada razmišljamo da li je akcija vlade mogla biti konkretnija i sveobuhvatnija, trebamo imati na umu da veće cijene u trgovinama znače i veće prihode države.  A, izbori – oni dođu i prođu.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo