Povežite se sa nama

FOKUS

OPOZICIONI LIDERI I OSVEŠTANI IZBORI: Blagoslov za pogaženu riječ

Objavljeno prije

na

Blagosloveni izbori u nedemokratskom ambijentu mogu samo da donesu poraz   građanima

 

„Prvi sastanak premijera Duška Markovića sa mitropolitom Amfilohijem ohrabruje, jer iskustvo pokazuje da se bez razgovora ne može doći do rješenja”, prokomentarisao je predsjednik države Milo Đukanović početak pregovora između Vlade i Mitropolije povodom Zakona o vjerskim zajednicama.

,,Vjerujem da je to jedini mogući put da se nesporazumi prevazilaze, da se unese doza međusobnog boljeg razumijevanja, da se doprinese spuštanju tenzija koje su potpuno bezrazložno podignute u crnogorskom društvu”, zaključio je Đukanović. Može biti je  ,,potpuno bezrazložno podignute tenzije”, podigao neki drugi Đukanović i njegova partija usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti, u mrtvo doba   noći.  Prvi zvanični sastanak Mitropolije i Vlade  završio se tako što se niko nije mrdnuo od početnih pozicija.

Litije se nastavljaju, kao i dijalog između Crkve i Vlade.  Termin novog susreta nije preciziran.

,,Crkva ostaje pri svom stavu da se mora govoriti o izmjenama Zakona, a ne o njegovoj primjeni jer po mišljenju crkve Zakon nije u skladu sa Ustavom, ni međunarodnim standardima. Vlada smatra da se kroz dijalog i izgradnju međusobnog povjerenja, kao i kroz davanje dodatnih i odgovarajućih garancija ovaj Zakon može primjenjivati kao moderan i usaglašen sa Ustavom i evropskim standardima”, konstatuje se u zajedničkom saopštenju Vlade i MCP.

Tako su premijer i mitropolit formalno ispunili obećanje koje su dali evropskom komesaru za proširenje Oliveru Vorheljiju, koji je tokom posjete Crnoj Gori saopštio da je dijalog Crkve i Vlade o Zakonu neophodan i da nas ,,cijeli svijet gleda”. I istovremeno su nastavili da odmjeravaju snage.

Dok  zvanični susreti crkvenih funkcionera i političara nijesu urodili plodom, neki drugi, van očiju javnosti, izgleda – jesu. Demokratski front je ove sedmice najavio da će izaći na lokalne izbore u Tivtu. Nebojša Medojević je saopštio da za tu odluku, kojom se  krši Sporazum o budućnosti o neizlaženju opozicije na izbore dok se ne stvore preduslovi za fer i demokratsku utakmicu – imaju blagoslov mitropolita.

,,Mitropolit nam je dao blagoslov da izađemo kao jedna lista u Tivtu, a ako ne možemo kao jedna da izađemo kao dvije liste. DF se zalaže za jedinstvenu listu. Čekamo odgovor Demokrata”, napisao je Medojević na svom fejsbuk profilu. Mitropolit Amfilohije nije demantovao ovu Medojevićevu izjavu.  Iz Mitrpolije je stigla reakcija na izjavu Andrije Mandića, na beogradskoj televiziji O2, ,,da građani koji protestuju protiv usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti treba da saopšte koji je to dan do kada će čekati da se Zakon povuče”.

Rektor Cetinjske bogoslovije, Gojko Perović, poručio je nakon te Mandićeve izjave opozicionarima da ,,ne uređuju litije”.  Mitropolitu je, sudeći po oglašavanju u javnosti, bilo važno da pošalje  poruku da on predvodi nezadovoljne građane, ali ne i da pojasni da li se  u sjenci bavi i političkom utakmicom, i osvještava izbore. Nesumnjivo je da je Mitropolija postala najveća  politička prijetnja  DPS-u, pošto iz sedmice u sedmicu okuplja sve veći broj  građana, koji  su tu ne samo zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, već i nezadovoljstva trodecenijeskom vladavinom Mila Đukanovića. To sigurno ne odmaže mitropolitu u pregovorima  sa vlastima.

Dosadašnji sukobi Amfilohija i Đukanovića, o čemu je Monitor više puta pisao, završavali su se uspješno po obojicu,  zbog činjenice da su jedan drugom prijetnja, ali zato što jedan drugom trebaju kako bi zadržali  zemaljska carstva.  Osveštavanje izbora i blagosiljanje gaženja Sporazuma mogla bi biti usluga mitrpolita Đukanoviću, čijoj partiji odgovara izborna utakmica u nedemokratskim uslovima.

Tokom građanskih protesta 2019. godine svih 39 poslanika opozicije potpisalo je takozvani Sporazum o budućnosti, u kom su se obavezali da neće izlaziti ni na jedne izbore do formiranja tehničke Vlade, kojoj će glavni cilj biti stvaranje uslova za fer i slobodne izbore. Ti protesti i Sporazum bili su opasna prijetnja Đukanovićevoj vlasti. Tenzije koje je DPS podigao nakon usvajanja Zakona o vjerskim zajednicama, Crnu Goru je vratilo u podjele i identitetske tabore, čime je Đukanović pokrio aferu Koverat koja je bila povod za te građanske proteste. Ako uspije da ponovi izbore u dosadašnjim uslovima, eto novih četiri godine vladavine straha, krađe i podjela.

Nakon što je Front najavio da će izaći na izbore u Tivtu, i SNP je saopštio da će im se pridružiti, dok su i iz SDP-a najavili da još razmišljaju o tome, ali da je najvjerovatniji scenario da će na tivatske izbore izaći samostalno.

U čitavoj gužvi, pojedini opozicioni lideri su  javno pokazali brigu da im mitropolija uzima posao. Medojević je na svom fejzbuk profilu, što su potom prenijeli mediji, poručio: ,,Ova borba je složena, opasna i teška. I svako treba da radi svoj posao. Crkva svoj. Mi svoj. Mi njima ne dijelimo lekcije, pa bi bilo lijepo i da otac Gojko malo odmori glas i skoncentriše se prema DPS. To su neprijatelji Crkve i satanisti”. Zašto je onda tražio blagoslov od Mitrpolije da on radi svoj posao, Medojević nije pojašnjavao.

Odmah potom  oglasila se i Iva Bajković, dugogodišnja članica Medojevićevog PzP-a, sada urednica Javnog servisa Budva. Ona je na Fejzbuku razotkrila da je „otac Gojko čovjek Vijesti“.  Nakon što se DF  javno distancirao od tog komentara i stigla direktiva da se napad na Crkvu obustavi, Bajkovićevoj se prikazao milostivi Bog, i ukazao joj da griješi. Progovorila je skrušeno :  „ U  trenutku dok ovo pišem – osećam takav blagodatni mir jer znam da me Gospod prigrlio kao svoga bludnog i pokajnog sina”.

Nijesu to jedine turbulencije u srskom sektoru. Mitropolit Amfilohije je najavio da će Crnu Goru posjetiti srpski patrijarh Irinej i predvoditi litiju 29. februara. Nije ispalo tako.  Informativna služba SPC objavila je da Irinej ne dolazi u Crnu Goru jer ide u SAD. U pojašnjenju se Amfilohijeva prethodna najava, karakteriše kao „netačna informacija koja se pojavila u medijima“. Amfilhije je prećutao ovu nezgodu.

Srpski portal Vidovdan.org, blizak Srpskoj prvoslavnoj crkvi, kritikovao je mitropolita Amfilohija što je pozvao patrijarha Irineja, a navodno je znao da on ne može predvoditi litiju  u Podgorici zbog ranije preuzete obaveze.

,,Da li mitropolit Amfilohije ovim pokriva separatiste u Americi? Jer ako patrijarh sad odbije da ode u Podgoricu, medijska mašinerija, koja je već Amfilohija proglasila pravednikom i nepokolebljivim borcem za pravoslavlje, će kao i ranije što je činila patrijarhu prikačiti etiketu izdaje pravoslavlja u Crnoj Gori”, nastavlja napad na Amfilohija ovaj portal.

Medijski rat u čijem je centru mitropolit MPC  razvio se i kod kuće. Nakon dokumentarca o njegovom liku i djelu koji je objavila RTCG, oglasio se Demokratski front, tražeći ostavke autora direktora i menadžmenta RTCG.  Odbrani mitropolita pridružile su se  druge opozicione prosrpske partije. Naravno da su sumnjivi  motivi za obajvljivanje ovog dokumentarca. Da Javni servis hoće cjelovitu istinu, paralelni dokumentarac bi bio objavljen i o Milu Đukanoviću. A i o Đukanovićevokm i Amfilohijem dugogodišnjem zajedništvu.  No izjave mitropolita, i građa korištena u oslikavanju mitropolita nije izmišljena.

Dok RTCG brani Đukanovića, opozicija pazi da mitropolitu ne padne trun na glavu. A njihov blagosloveni izlazak na izbore u Tivtu po procjeni analitičara  ide na ruku Đukanoviću.

,,Opozicija’ će izaći na izbore u Tivtu iako, kako tvrde, uslovi za njihovo održavanje nisu fer i demokratski. Kao građanin se pitam zašto ‘opozicija’ pristaje da učestvuje na izborima koji nisu fer, koja ih to sila tjera u namještenu utakmicu sa unaprijed poznatim pobjednikom? Je li to Božija, kako tvrdi DF, ili neka druga, manje nebeska, ali svakako moćna, sila?”, reagovao je u autorskom tekstu, građanski aktivista Goran Đurović, nakon najave Fronta da izlazi na lokalne izbore u Tivtu.

Za sada Demokrate i URA stoje po strani kada su u pitanju tivatski izbori.  Portparol Demokrata Nikola Rovčanin rekao je da se odlukom dijela opozicije da učestvuju na izborima, u velikoj mjeri obesmišljava bojkot izbora, ,,jer samo jedinstven bojkot može dati rezultat i biti djelotvoran”.

,,Ukoliko Demokrate i URA opravdanje da izađu na izbore traže u tezi da bojkot ima smisla ako su sve partije spremne na bojkot, onda je Crna Gora u još većem problemu”, prokomentarisao je taj stav Đurović.

,,Iz teze da bojkot ima smisla ako su sve partije spremne na bojkot se vidi nespremnost da se podnese žrtva a bez podnošenja žrtve nema ni promjene sistema vrijednosti, nema ni slobode. Ovakav pristup politici znači da će DPS uvijek moći da računa na neku manju ili trenutno veću partiju (kao što je DF), koja će, zbog lične koristi njenih lidera, izaći na izbore a izborni uslovi će i dalje biti nedemokratski”, zaključuje Đurović.

Izbori po starim pravilima dovode do učvršćivanja dosdašnjih pravila vladanja. U nedirnutom sistemu opet će pobijediti vladajuća politička klasa. I ona koja pripada vlasti i ona koja pripada opoziciji. Jedini  gubitnici su –  građani.  To bi bile nove izgubljene godine obespravljenih, osiromašenih, i podjeljenih u tabore. Takva Crna Gora  bi bila miljama daleko od puta ka normalnosti i evropskim integracijama. Zaglavljena u svoje devedesete.

 

Pljevlja
Litije i provokacije

Litije u glavnom gradu Crne Gore protiču mirno i bez provokacija,   ali nije svuda tako.

Prema više izvora Monitora, u Pljevljima se tokom održavanja litija uz  klicanje Srbiji i Kosovu,  zastajkuje ispred bošnjačkih  kuća, i iscrtavaju oznake četiri S.  Pljevlja su iscrtana trobojkama, a neke od njih nalaze se na bošnjačkim kućama koje su danas prazne upravo zbog ratnih devedesetih.

Uz sve, društvenim mrežama se širi montaža na kojoj glavni imam Husein pašine džamije u Pljevljima nosi kapu na kojoj piše Srbija – ne damo svetinje.

Devedesetih su u  Pljevljima  u vazduh odletjele 24  muslimanske radnje, a uniformisane i naoružane osobe su „paradirale“ gradom u kojem su odjekivale četničke pjesme.

U dva navrata su barikadama blokirani svi prilazi Pljevljima, zauzimani vitalni objekti, širena  nacionalistička propaganda,  sijani strah i mržnja.

Pljevaljska Bukovica je porušena i popaljena, iz nje su protjerani stanovnici,  osam ih je ubijeno.

Takva prošlost organizatore obavezuje organizatore litija da se oglase i stanu na kraj bahaćenju u ovom gradu.

 

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POSLIJE CETINJA: Gubitnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Cetinju, izgubili su mnogi. Prvo, predsjednik Đukanović, koji jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neki bolji svijet i od Đukanovićevog i od srpskog sveta

 

Gorak je ukus nakon subote na Cetinju i svega što je pratilo ustoličenje mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru. I dok se još utvrđuje šta se tačno dešavalo iza onog što smo vidjeli, već sada je jasno da su na Cetinju  izgubili  mnogi.

Prvo, predsjednik Milo Đukanović, koji,  jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neku bolju, građansku, zemlju. I koja će još morati da čeka dostojne političke predvodnike.  Premijer  koji je spreman da sruši i Vladu i zemlju kako bi ustoličio svog mitropolita, i djelovi parlamentarne većine koji ga u tome prate,  to nije. Naravno nijesu ni oni koji su izgubili izbore lanjskog 30. avgusta.

Đukanović je pokušao na Cetinju da još jednom demonstrira svoju moć. Nedjeljama prije ustoličenja, njegova partija oglašavala se kao da je rat. Angažovana je i cjelokupna propaganda koja je Predsjedniku nastavila da služi i nakon avgusta prošle godine, a koja je pisala o ustoličenju na Cetinju kao o danu kada će nestati Crna Gora, i pasti krv. Podižući tenzije, Đukanović je  računao da će na podjelama po ko zna koji put utvrditi snagu. Pokazalo se da  trodecenijski vladar Crne Gore  više nema onu moć kojom je tri decenije držao državu  i njene institucije zarobljenim. Ni njegov dolazak na Cetinje,  ni pokušaji njegovog savjetnika za bezbjednost i višedecenijskog apsolutnog vladara policijskih snaga da utiče na policiju, nijesu pomogli. Veselin Veljović, koji je u jednom trenutku i napao policajce koji su bili na Cetinju da obezbijede ustoličenje,  je ne samo uhapšen, pa pušten da se brani sa slobode, zbog ometanja službenog lica u vršenju dužnosti, nego je i preko noći zaboravljen. Nema onih koji saosjećaju sa bivšim šefom policije, čiju su karijeru pratile optužbe da stoji iza mnogih napada na kritičare Đukanovićevog režima, afere o švercu cigareta i nelegalnom bogaćenju, te da je slijepo odan šefu koji je Crnu Goru,  i Cetinje, kroz tri decenije pretvarao u pustoš. Tako završavaju poslušnici, stubovi nekontrolisane moći.  Staro iskustvo kaže – oni su u javnosti neomiljeni nego njihove vođe. Veljović će imati prilike da se u to uvjeri.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 10. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOVA  KRIZA VLASTI: Vlada u barikadama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je za nedjelju dana pređen put od zadovoljstva i zahvalnosti do optužbi za „državni udar u Vladi“

 

U nedjelju, tek što je policija, uz more suzavca, uspostavila kontrolu na ulicama Prijestonice   premijer Zdravko Krivokapić najavio je otvaranje novog kriznog žarišta. U Vladi. Kao što su prethodno objavili Andrija Mandić i Milan Knežević, on je u ovlaš uvijenoj formi iskazao nezadovoljstvo načinom na koji je policija (ne)postupala prošlog vikenda.

,,U komandnom dijelu odgovornosti će biti preispitan svaki čin svakog pojedinca koji je obezbijedio ili nije obezbijedio, uradio ili ne, djelovao ili ne…“, saopštio je premijer, „niko neće biti pošteđen, bez obzira koju funkciju ima i koja ga politička partija štiti”.  Javnost je, u tom trenutku, već obaviještena da se Krivokapić tokom noći sukobio sa direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom i ministrom MUP-a Sergejom Sekulićem. Posredno i sa Dritanom Abazovićem, potpredsjednikom Vlade zaduženim za pitanja bezbjednosti kome je bio upućen dio izjave o političkoj zaštiti osumnjičenih (prema tvrdnjama funkcionera DF – i presuđenih) čelnika policije.

Potvrdu sukoba dobili smo u utorak veče, kada je premijer u Vili Gorica organizovao prijem za pripadnike bezbjednosnog sektora. Iako nijesu formalno pozvani na skupu su se pojavili i Abazović, Sekulić i Brđanin. Premijerovo obezbjeđenje je sa ulaza vratilo službenog fotografa koji u sličnim prilikama bilježi aktivnosti potpredsjednika Vlade, a svrsishodnost tog poteza pokazala se nakon što su objavljene službene fotografije sa skupa. Na njima, kao u stara dobra vremena, nema nepodobnih funkcionera. Ni na jednoj.

Nakon rekordne zapljene kokaina (skoro 1,5 tona) Vlada je 30. avgusta organizovala konferenciju za medije kojoj su prisustvovali Krivokapić, Abazović, Sekulić i v.d. direktora Uprave prihoda Aleksandar Damjanović. „Kada izaberete profesionalne ljude na prave pozicije, onda nećete pogriješiti“, pohvalio se premijer, „posebno mi je zadovoljstvo da se zahvalim svima koji su učestvovali u ovoj akciji“.

Za samo nedejelju dana pređen je  put do optužbi za svojevrstan „državni udar u Vladi“. Na šta se premijer, navodno, u subotu veče požalio Mandiću i Kneževiću.

Dakle, subota  veče. U Podgorici je završena svečanost povodom dolaska patrijarha SPC-a Porfirija. Na trgovima Cetinja i barikadama podignutim na magistralnom putu prema Podgrorici i Budvi nalaze se protivnici ustoličenja u tom gradu. Policija ih nadgleda i blokira pristup Cetinjskom manastiru. Specijalna jedinica MUP-a tek treba da uđe u Prijestonicu.

Pred premijerom i njegovim saradnicima je analiza ANB-a u kojoj se kaže da predstojeći događaji mogu imati „nesagledive posljedice“. Prema njihovim procjenama na Cetinju se nalazi oko 80 osoba koje „mogu imati pristup“ skrivenom oružju i spremne su da ga upotrijebe. ANB procjenjuje da se otprilike polovina njih nalazi na cetinjskim ulicama i barikadama. A druga polovina – na drugoj strani – u i oko Manastira.

Na stolu su i tri plana policije.

Priželjkivani – da se ustoličenje mitropolita Joanikija Mićovića obavi u Podgorici. Tako bi se preduprijedile moguće nevolje i žrtve.

Visokorizični – da se postavljene barikade „osvoje“ direktnim napadom policije i da se patrijarhu, mitropolitu i njihovim gostima omogući kopneni koridor  ka Manastiru.  Policajci objašnjavaju da taj plan, skoro izvjesno, donosi žrtve.  I da bi takav slijed događaja mogao dovesti do sukoba na ulicama drugih crnogorskih gradova. Koje ne bi imao ko da spriječi, pošto je praktično sva policija angažovana na Cetinju.

Realna opcija, na kojoj policajci insistiraju nakon što je postalo izvjesno da vrh SPC ne odustaje od ustoličenja pod Lovćenom (budu li prinuđeni krenuće pješke ka Cetinju, navodno su saopštili Porfirije i Joanikije), podrazumijeva da se čelnici SPC-a u Cetinjski manastir prebace helikopterom, dok policija  suzavcem zaokupi pažnju demonstranata. Držeći ih na bezbjednoj udaljenosti od Manastira i Vladičine bašte na koju je predviđeno slijetanje. Nedostatak ovog plana je to što MUP nije u stanju da vazdušnim putem iz Podgorice prebaci sve zvanice, već samo one čije je prisustvo neophodno da bi se obred održao.

Dramatične događaje najavljuje saopštenje poslaničkog kluba Demokrata kojim se zahtijeva da kompletno rukovodstvo bezbjednosnog sektora snosi odgovornost ukoliko UP ne obezbijedi ustoličenje na Cetinju.

Zatim premijer Krivokapić poziva direktora UP-a i izdaje mu naređenje: policija treba da u najkraćem roku krene sa uklanjanjem barikada i rastjerivanjem okupljenih, kako bi Cetinje zoru dočekalo spremno za ustoličenje mitropolita. Prema izvorima Monitora, Brđanin je odgovorio kako će se držati zakona. Tako je, zapravo, podsjetio ili obavijestio premijera da on nije taj koji ima mogućnost komandovanja policijom.

Krivokapić poziva Sekulića i traži da razriješi direktora UP-a. On će, kaže,  potom sazvati elektronsku sjednicu Vlade i imenovati v.d. direktora policije koji će izvršiti njegovo naređenje. Sekulić odbija, baš kao i zahtjev da podnese ostavku.

Sekulić i Brđanin, prema našim izvorima, insistiraju na članu 19. Zakona u MUP-u: „U vršenju policijskih poslova mogu se upotrebljavati ovlašćenja koja su propisana zakonom i čijom se upotrebom cilj postiže sa najmanje štetnih posljedica”. Ali, izgleda, kako unutar vlasti postoji veliko neslaganje po pitanju šta su najmanje štetne posljedice.

Ministar MUP-a čelnicima policije predočava premijerov zahtjev, i pita da li je neko od pomoćnika direktora UP-a spreman da zauzme Brđaninovo mjesto. Pomoćnici insistiraju da se cetinjska operacija  provede prema pripremljenom planu, uz puno jedinstvo vrha policije. Sekulić odlazi u gluvu sobu da obavijesti premijera. Tamo zatiče osobe kojima, prema zakonu, tu nije mjesto. I ulazi u verbalni sukob sa poslanikom Markom Milačićem.

Dok Krivokapić sa čelnicima DF-a razgovara o otopljavanju odnosa čelnici policije pritvrđuju detalje plana. I kreću u akciju. Naši sagovornici objašnjavaju kako o njihovoj (ne)kooperativnosti svjedoči i sljedeće: upotrebu specijalne jedinice može narediti samo direktor policije. I on je naredio. Opozvati je i povući sa terena može i ministar policije. Ali nije. Za upotrebu helikopterske jedinice koja se nalazi pri Direktoratu za vanrende situacije nadležan je ministar. I on je pokušao da ih podigne sa zemlje. Nakon što je obaviješten da piloti MUP-a odbijaju da lete, Sekulić je u pomoć pozvao ministarku odbrane Oliveru Injac (ona je sa premijerom u gluvoj sobi). Sveštenike je pred Manastir dopremio vojni helikopter.

Specijalci preko Budve, uz pomoć Marka – Bata Carevića i njegove teške mehanizacije probijaju barikade i zauzimaju položaje u gradu. Sada treba naći povod za planirani udar suzavcem na demonstrante. Taj problem rješava Veselin Veljović, na poznati način.

Dok policajci suzavcem prave dimnu zavjesu i na manje grupe razbijaju  okupljene, iz Kabineta premijera stižu dezinformacije. I tvit o njegovom „naređenju da se uhapsi Veljović“. Dva dana kasnije neko je uspio da predsjedniku Vlade objasni kako on nije vrhovni komandant koji može da naredi nečije hapšenje ili oslobađanje. I da je tom objavom ušao u zonu krivične odgovornosti. Dok saradnici pokušavaju da ispeglaju taj šlamperaj, premijer od ministra policije ponovo traži ostavku (ponedjeljak). Uzalud. Potom mu najavljuje da će pokrenuti postupak njegovog razrješenja. Iz DF-a tvrde kako je njih obmanuo, rekavši im da je to već učinio.

Uključuju se  ambasadori zemalja kvinte (SAD, Britanija, Njemačka, Francuska i Italija). Oni pokušavaju Krivokapića odgovoriti od nauma da izvrši sječu čelnika bezbjednosnog sektora i prenose poruku da će u suprotnom izgubiti podršku njihovih vlada. Aleksandar Vučić pozdravlja i zahvaljuje. Malo li je.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo