Povežite se sa nama

OKO NAS

NJEMAČKA: NOVI ZAKON O USELJAVANJU STRUČNE RADNE SNAGE: Radnicima zapadnog Balkana otvorena vrata Evrope

Objavljeno prije

na

Novi zakon Vlade Njemačke o useljavanju stručne radne snage nudi niz pogodnosti za radnike koji u Njemačku dolaze iz zemalja koje nisu članice Evropske unije. U našem regionu preovladava mišljenje da će samo još više ohrabriti trend odlazaka

 

Novi Zakon o useljavanju stručne radne snage počeo je sa primjenom u Njemačkoj ove nedjelje. Zbog toga što treba da olakša dolazak radne snage iz zemalja koje nisu članice Evropske unije u Njemačku, izazvao je veliku pažnju u Crnoj Gori i ostalim zemljama Zapadnog Balkana, sa visokom stopom  nezaposlenosti.

Promjene zakona treba da posluže njemačkoj  privredi da se izbori sa manjkom radnika u gotovo svim djelatnostima. Prije svega, zakon omogućava dostupnost svih poslova za koje su kvalifikovani, a ne samo onih koje su njemačke institucije proglasile deficitarnim ili za koje ne postoje kandidati iz Njemačke ili zemalja EU, kao što je to bilo do sada.

Do ovog zakona, kvalifikovanu radnu snagu predstavljali su ljudi sa univerzitetskom diplomom. Novim zakonom to se mijenja, pa se u kvalifikovane ubrajaju i oni koji imaju srednju stručnu spremu. U Nemačkoj to je ekvivalentno diplomi nakon završetka strukovnog školovanja. To znači da će se sada do nekih zanimanja moći i bez diplome, ukoliko možete da dokažete više od pet godina radnog iskustva za određeni posao. Tako će na primjer i programer bez diplome sa dovoljnim radnim iskustvom biti smatran kvalifikovanom radnom snagom.

Prema novom zakonu, kvalifikovani stručnjaci iz Njemačke i zemalja EU više neće imati prioritet u zapošljavanju na upražnjena radna mjesta, što znači da se više neće obavljati  provjera privilegovanih kandidata. Radnicima će, pod određenim uslovima, biti omogućeno da duže vrijeme borave u Njemačkoj u potrazi za poslom. Oni će imati i pravo na to da eventualni manjak praktičnog iskustva nadoknade dokvalifikacijom kroz praksu kod njemačkog poslodavca. Uslov će biti da nadležne ustanove potvrde diplomu stranog radnika i da on dokaže da vlada njemačkim jezikom. Uz to, ako prethodno nije sklopio ugovor o radnom odnosu, stranac će morati da dokaže da ima dovoljno novca da može da se izdržava dok traži posao.

Kada je riječ o poznavanju njemačkog jezika, uglavnom se očekuje napredno znanje koje odgovara nivou B1 zajedničkog evropskog referentnog okvira za jezike. Taj nivo podrazumijeva sposobnost da se učestvuje u razgovoru o poznatim temama i razumiju emisije na radiju ili televiziji.

Na njemačkom tržištu rada trenutno postoji oko 1,2 miliona otvorenih radnih mjesta, prenose njemački mediji. Nedostaje ne samo inžinjera i doktora, već specijalista iz raznih oblasti, a posebno je velika potražnja i za zanatlijama. Na listi najdeficitarnijih zanimanja, koju je polovinom 2018. objavila njemačka Savezna agencija za zapošljavanje, nalaze se inženjeri svih vrsta, ljekari, informatičari, biolozi, hemičari, matematičari, tehničari, električari, vodoinstalateri, lakireri, keramičari, kuvari i pekari, stolari i njegovatelji.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, u Crnoj Gori posao trenutno traži 35 609 osoba, što znači da je stopa nezaposlenosti 15,35 odsto.

Tokom proteklih godina bilo je mnogo primjera odlazaka stručnjaka iz Crne Gore, naročito sa sjevera, na rad u Zapadnu Evropu. Najviše odlaze doktori, o čemu je Monitor i ranije pisao. Pored toga, i crnogorsko primorje suočava se sa manjkom radnika, jer većina radije odlazi u susjednu Hrvatsku ili dalje na zapad, gdje za isti posao može da zaradi i duplo više novca.

Prema podacima iz Federalne službe za zapošljavanje Njemačke, od 1. januara 2016. do 30. novembra 2018. godine izdate su 3 853 saglasnosti za rad crnogorskim državljanima. U istom periodu odbijeno je 1 187 zahtjeva za dobijanje ovih saglasnosti. Na sajtu Ambasade Njemačke u Podgorici piše da je tokom 2017. godine ova ustanova izdala 876 viza za pojednostavljeno zasnivanje radnog odnosa u Njemačkoj. U 2016.  izdato je nešto manje – 683.  Na sajtu je takođe naznačeno da, obzirom na znatno povećan broj zahtjeva, počev od 12. marta 2018. podnosioci zahtjeva za izdavanje vize moraju zakazati termin za intervju u ambasadi.

Iz crnogorskog Zavoda za zapošljavanje ističu da ovi podaci ne govore o masovnom odlasku radnika iz Crne Gore u Njemačku. Naprotiv, smatraju da se u medijima i na društvenim mrežama šire brojne dezinformacije o uvođenju raznih olakšica za zapošljavanje i da put do posla u Njemačkoj nije baš tako lak.

Najnovije istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) o građanskoj i političkoj participaciji mladih u Crnoj Gori bi trebalo da ih zabrine. Prema tom istraživanju, više od trećine ispitanika želi da napusti Crnu Goru i da se trajno preseli u neku drugu državu. Kao ključne razloge za preseljenje uglavnom navode bolji ekonomski standard, veću mogućnost da van Crne Gore pronađu posao, uređeno društvo i bolji život, kao i to da u Crnoj Gori ne vide svoju budućnost. Istraživanje je pokazalo i da 72,3 odsto mladih smatra da su nezaposlenost i ekonomske nedaće najveći problemi sa kojim se oni danas suočavaju.

A kako je u regionu? U  Srbiji situacija je gotovo identična. Prema evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje, više od pola miliona ljudi je nezaposleno, ali se pretpostavlja da je taj broj i veći. U protekle dvije godine njemačka ambasada u Beogradu izdala je oko 24 hiljade radnih viza. Kako bi usporila odlazak radno sposobnog stanovništva, Srbija radi na Strategiji za ekonomske migracije, čiji je predlog usvojen.

U Hrvatskoj je uočeno usporenje u iseljavanju građana u Njemačku. Reklo bi se da je to zato jer su svi koji su to htjeli – već otišli. Državni statistički zavod u Wiesbadenu je prošle godine objavio podatak da je broj državljana Hrvatske s boravkom u Njemačkoj između 31. decembra 2017. i 31. decembra 2018. porastao za 27 772, što je manje nego 2016. godine, kad je taj broj bio 35 295. Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje Hrvatske gospodarske komore, za hrvatske medije je izjavio da se u ovoj državi ima posla, ali nema ljudi: ,,Bosna i Hercegovina je ispražnjena, Srbija se prazni strahovito brzo, oni imaju gubitak od milijun ljudi čak i za sezonske poslove. Naš građevinski sektor sve više poseže za Indijom, Pakistanom, u turizmu su na pomolu i ugovori s Filipinima. Kvote za uvoz stranih radnika u 2019. godini podignute su na 65.100, dok je prije pet godina bilo izdano tek 400 dozvola za strane radnike”.

U Bosni i Hercegovini – slično. Samo u 2019. godini u Njemačku je otišlo oko 23 hiljade građana.

Trend napuštanja Zapadnog Balkana iz godine u godinu raste. Novi zakon Vlade Njemačke nezadovoljne građane će još više ohrabriti na odlazak. Tišina nadležnih -zaglušuje.

  Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

PUT MURINO – ČAKOR – PEĆ: Sporazum kupi prašinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je i zašto sakrio Sporazum između Vlade Republike Kosovo i Vlade Crne Gore o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza Kotlovi-Kućište, na Čakoru, za međunarodni drumski putnički saobraćaj, potpisan prije –  devet godina

 

Ko je prije devet godina sakrio Sporazum između Vlade Republike Kosovo i Vlade Crne Gore o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza Kotlovi-Kućište, na Čakoru, za međunarodni drumski putnički saobraćaj? To je pitanje koje je aktuelizovano ovih dana, nakon što su neka udruženja građana iz Plava došla do kopije tog dokumenta.

Sporazum je potpisan još 2014. godine, a iz tih udruženja kažu da od tada nije postojao ni jedan razlog da putni pravac Murino – Čakor – Peć ne bude odmah otvoren za saobraćaj.

Kopiju Sporazuma Monitoru je dostavio član Udruženja drvoprerađivača Plav, Nedžad Cecunjanin. Dokument su, kako se može vidjeti i pročitati, u Prištini potpisali tadašnji ministri unutrašnjih poslova Kosova i Crne Gore, Bajram Redžepi i Raško Konjević.

“U tekstu se vidi da je Spotrazum potpisan na neodređeno vrijeme i da nije raskinut, što znači da je još na snazi. Mi se pitamo šta je sa tim tekstom bilo, i ovim putem aktuelnoj Vladi stavljamo na uvid cjelokupan tekst Sporazuma” – kaže predstavnik ovog udruženja građana.

Prema Sporazumu koji nam je dostavljen, u mjestu Kotlovi-Kućište, na teritoriji Rapublike Kosovo, trebalo je odavno da bude završen zajednički granični prelaz. Takođe je trebalo da se formira i zajednička komisija od eksperata sa Kosova i iz Crne Gore koja bi pratila sprovođenje odredaba Sporazuma. Bilo je predviđeno i da zajednički granični prelaz bude otvoren dvadeset četiri sata, odnosno neprekidno.

Cecunjanin kaže da udruženje građana čiji je član ne želi da se bavi politikom, posebno ne u izbornoj kampanji, ali da je interes svih građana Gornjeg Polimlja da se Sporazum što prije sprovede i da se put otvori.

“Po tom pitanju su jedinstveni svi koji žive na ovim prostorima, kako pravoslavci u Murini, posebno u selu Velika, tako i svi stanovnici Plava. Otvaranje puta svima bi bilo od velike koristi. Zašto moramo da idemo još po onoj ‘preko preče, naokolo bliže’? Nije nam naokolo bliže. Ovim putem nam je Peć na svega šezdeset kilometara” – kaže Cecunjanin.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROBLEMATIČNA NOVOGRADNJA U KOLAŠINU: Na papiru tavan, na terenu sprat 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zaobilaženjem propisa, a zahvaljujući ćutanju nadležnih, neki investitori u Kolašinu su prostor, koji je formalno tavan ili potkrovlje, pretvorili u luksuzne stanove za prodaju ili  iznajmljivanje. Te, sada skupe nekretnine, u dokumentaciji se ne vode kao spratovi objekata, iako,  prema svojim karatkteristikama i namjeni to –  jesu

 

Formalno, u projektnoj dokumentaciji  tavani i potkrovlja, a u stvarnosti  stambeni prostor  ili hotelske sobe- na taj način je, minulih godina, izgrađeno više objekata u u Kolašinu.   U svakom od tih slučajeva nije bilo rekcija nadležnih inspekcija, a investitori su, prethodno, dobili i sve potrebne dozvole i saglasnosti.  To znači da se  površine koje nijesu računate  u bruto razvijene građevinske  površine niti u spratove objekata, sada prodaju i po cijeni od nekoliko hiljada eura po metru kvadratnom.

Prema nedavno objavljenim podacima, kvadrat u kolašinskoj novogradnji košta  1.500 do 3.500-4.000 eura u centru grada, odnosno i do 7.000 eura  u objektima na skijalištima. Na prodaji su i luksuzni stanovi u novoformiranim kompleksima, pa stan od 38 kvadrata košta i do 114.000 eura, a za stan od 100 kvadrata neophodno je izdvojiti i do 400.000. U ponudi na tržištu nekretnina u tom gradu ima primjera da se garsonjeru od 27 kvadrata u centru grada prodaje za blizu 4.000 po metru kvadratnom.

Pravilnikom o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta, kriterijumima namjene površina, elementima urbanističke regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima definisano je da je “tavan dio objekta bez nadzitka, isključivo, ispod kosog ili lučnog krova”. Prema Pravilniku,  može imati minimalne otvore za svijetlo i ventilaciju.  Istim dokumentom definisano je da je potkrovlje završna etaža i da “najniža svijetla visina tog dijela  ne smije biti veća od 1.20 metara, na mjestu gdje se gradevinska linija potkrovlja i spratova poklapaju”. Prema propisima, potkrovlja se predviđaju na mjestima gdje treba pratiti kote vijenaca ili sljemena na susjednim objektima u ambijentalnim cjelinama.

Prema dokumentaciji u koju je Monitor imao uvid, u slučajevima nekoliko zgrada, potkrovlja i tavani nijesu uračunati u planiranim indeksima izgrađenosti za parcelu. Neki od tavana su čak  izgrađeni sa nadzitkom i terasom, što je u direktnoj suprotnosti sa Pravilnikom. Tako su investitori dobili, praktično, dodatnih sprat ili dva, u odnosu na ono što propisuju planovi i urbanističko- tehnički uslovi (UTU).

Najsvježiji primjer pokušaja izigravanja propisa  i planske dokumentaciji su i  idejna rješenja  za dva kondo  hotela u kolašinskom naselju Smailagića Polje.  Na sreću, to su i primjeri koji, za razliku od mnogih prethodnih slučajeva, nijesu prošli ispod radara Glavnog državnog arhitekte (GDA), pa investitori niesu dobili saglasnosti za tako planirane objekte. Prema projektnoj dokumentaciji dva hotela, trebalo je da imaju čak tri sprata više, u odnosu, maksimalnu dozvoljenu spratnost za to kolašinsko naselje.  U projektnoj dokumenataciji GDA  je našao  mnogobrojne propuste, koji su do sada tolerisani na objektima čak i u DUP Centar.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema

 

Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.

Luka RistanovićJovan JankovićAndreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.

Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.

Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.

Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.

„Trenutna cijena avio karte je oko 2.600 eura po osobi, što je oko 16.000 eura samo za karte. Za navedenu olimpijadu je potrebno izdavanje viza za učesnike, pa je organizator tražio da se dostave potrebni podaci, između ostalog i rezervacija karata. Ministarstvo prosvjete je htjelo da podrži odlazak tima na olimpijadu, uplatom određenog iznosa za kupovinu avio karata. Međutim, avio karte se mogu kupiti samo u skladu sa odredbama Zakona o javnim nabavkama”, navodi se u odgovoru roditeljima.

Napomenuli su iz Ispitnog centra da su se obratili organizatorima „radi mogućnosti onlajn učešća crnogorskog tima na toj olimpijadi i očekujemo odgovor“. Uz želju u uspjeh u daljem radu, odgovor je završila direktorica Ispitnog centra Dragana Dmitrović.

Razočarenje djece i bijes roditelja nakon takvog odgovora nije teško shvatiti. Profesorica podgoričke Gimnazije Aleksandrina Vujačić obratila se javnosti putem Fejsbuka ne krijući svoju ljutnju: „Ovako im je vraćeno. Nemoj više niko, ali bukvalno niko, da me je pitao zašto napuštam prosvetu i idem na golu ledinu, bez plana B. Ja više neću da budem saučesnik u zločinu koji se sistematski sprovodi nad najboljima. Ministre? Ostala nesposobna i nikad najedena politička kasto? Niko ništa?… O ovoj deci će se tek čuti! Ne zahvaljujući vama, talogu taloga… To je ta četvorka za koju se nema novaca, jer, jelte, valja dati pola miliona evra za pranje auta!“.

Istina, ministarstva u prosjeku daju za pranje kola i parkiranje koliko je potrebno za učešće najboljih đaka na internacionalnim takmičenjima. Iznosi za gorivo za službene automobile, kojih se nova vlast i pored gromoglasnih najava nije odrekla, od 14,7 miliona eura su neuporedivo veće od ulaganja u talente.

„Ovo je još jedna slika praznih obećanja političara, koja se odnose na unapređenje obrazovanja mladih, a i razlog zašto imamo hronično zapušten obrazovni sistem za koji ne mari nijedna vlada“, saopštili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO). Oni su uputili Inicijativu premijeru Dritanu Abazoviću i ministru prosvjete Miomiru Vojinoviću za hitno obezbjeđivanje sredstava i sprovođenje postupka za odlazak crnogorskih gimnazijalaca, njihovih mentora i predstavnika Ispitnog centra na Olimpijadu znanja iz fizike u Tokio.

„Ovim učenicima zakonski pripadaju sredstva iz Fonda za podršku talenata, jer su se kao pobjednici prva tri mjesta na državnom takmičenju automatski kvalifikovali za međunarodno takmičenje. Poznato je da su sredstva iz Fonda za podršku talenata samo nekoliko godina unazad prelazila sumu od pola miliona eura. Kako se sad troše? I kako je moguće da se ne mogu pokriti troškovi avionskih karata crnogorskog tima koji treba da budu ‘ambasadori znanja’ države Crne Gore?“, piše u saopštenju CGO.

Da bruka bude još veća, iz Ministarstva prosvjete su objasnili da je u toku reforma ovog Fonda ali da para u njemu ima: „Za učenike koji su osvojili nagrade na državnim i međunarodnim takmičenjima, do sada je iz Fonda isplaćeno 13.417.eura. Za Fond je budžetom za ovu godinu predviđeno 115.000 eura.Trenutno je na računu 101.583 eura”. Uz poruku da će Ministarstvo „uvijek podržati talentovane učenike, kao što je to činilo i do sada”, nijesu objasnili kako je bilo moguće da dođe do svega ovoga.

Javnost je u međuvremenu saznala da se problem sa odlaskom najboljih učenika na međunarodna takmičenja ponavlja iz godine u godinu. Te da je isti problem ove godine, nakon fizičara, čekao i takmičare iz ostalih prirodnih nauka.

Mediji su upozorili da javnost nije saznala ko je finansirao Abazovićeva putovanja na dodjele počasnih doktorata u Švajcarsku i Albaniju, na studentske tribine u Kembridžu ili u Oksfordu. Kao i na to da je za vjerske škole ove godine predviđeno 1,7 miliona eura, dok prebukirane državne često nemaju elementarnih uslova za rad…

Kada je skandal dobro naljutio javnost, reagovao je sveprisutni ministar ekonomskog razvoja Goran Đurović, na Tviteru: „Danas ću u komunikaciji sa privrednicima pokušati da riješim ovaj problem. Mladi fizičari moraju da idu na ovo prestižno takmičenje a privreda je tu da im to omogući“. Valjda zbog hitnosti, ministar privrednik se oslanja na svoje kolege umjesto na institucije.

Vlada je na hitnoj sjednici u ponedjeljak „razrješila“ dilemu. Obezbijedila je 44.000 eura za učešće najboljih crnogorskih učenika na međunarodnim takmičenjima. Vlada je saopštila da su pored fizičara u istom problemu bili i ostali najbolji učenici: „Ovim su otklonjene određene administrativne prepreke i stvoreni uslovi za odlazak naših timova na: Međunarodnu matematičku olimpijadu u Čibi (Japan) za sedam članova, kao i za po šest članova na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju (Japan), Međunarodnu olimpijadu iz geografije u Bandungu (Indonezija), Međunarodnu informatičku olimpijadu u Segedinu (Mađarska), te Balkansku informatičku olimpijadu u Sloveniji“.

„Poentirao“ je premijer Abazović: „Hvala ministrima Goranu Đuroviću, Miomiru Vojinoviću, Biljani Šćepanović i privrednicima Crne Gore na ekspresnoj i nesebičnoj pomoći. Vlada će ubrzano sprovesti procedure, a MVP (Ministarstvo vanjskih poslova) će pomoći oko dobijanja viza. Znanje će uvijek naići na našu podršku. Učenicima želimo puno uspjeha i da nas obraduju medaljom“.

Nadamo se da ovakve podrške ubuduće neće biti, a nakon pretrpljenog institucionalnog maltretiranja neumjesno je od ove djece očekivati i medalje.

„Talentovani fizičari otputovaće u Tokio na Međunarodnu olimpijadu zahvaljujući pritisku javnosti i činjenici da se 11. juna održavaju parlamentarni izbori, što je dodatno pokrenulo političare da se angažuju u rješavanju problema. U međuvremenu, crnogorski srednjoškolci i njihovi mentori izloženi su neizvjesnosti, a propuštena su i dva mjeseca za rad, što sve može da ima uticaja i na rezultate na takmičenju u Japanu“, naglasila je Snežana Kaluđerović iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Skandal oko odlaska u Tokio je slika nepromijenjenog društva. Sve je još uvijek po starom, političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo