Povežite se sa nama

OKO NAS

NJEMAČKA: NOVI ZAKON O USELJAVANJU STRUČNE RADNE SNAGE: Radnicima zapadnog Balkana otvorena vrata Evrope

Objavljeno prije

na

Novi zakon Vlade Njemačke o useljavanju stručne radne snage nudi niz pogodnosti za radnike koji u Njemačku dolaze iz zemalja koje nisu članice Evropske unije. U našem regionu preovladava mišljenje da će samo još više ohrabriti trend odlazaka

 

Novi Zakon o useljavanju stručne radne snage počeo je sa primjenom u Njemačkoj ove nedjelje. Zbog toga što treba da olakša dolazak radne snage iz zemalja koje nisu članice Evropske unije u Njemačku, izazvao je veliku pažnju u Crnoj Gori i ostalim zemljama Zapadnog Balkana, sa visokom stopom  nezaposlenosti.

Promjene zakona treba da posluže njemačkoj  privredi da se izbori sa manjkom radnika u gotovo svim djelatnostima. Prije svega, zakon omogućava dostupnost svih poslova za koje su kvalifikovani, a ne samo onih koje su njemačke institucije proglasile deficitarnim ili za koje ne postoje kandidati iz Njemačke ili zemalja EU, kao što je to bilo do sada.

Do ovog zakona, kvalifikovanu radnu snagu predstavljali su ljudi sa univerzitetskom diplomom. Novim zakonom to se mijenja, pa se u kvalifikovane ubrajaju i oni koji imaju srednju stručnu spremu. U Nemačkoj to je ekvivalentno diplomi nakon završetka strukovnog školovanja. To znači da će se sada do nekih zanimanja moći i bez diplome, ukoliko možete da dokažete više od pet godina radnog iskustva za određeni posao. Tako će na primjer i programer bez diplome sa dovoljnim radnim iskustvom biti smatran kvalifikovanom radnom snagom.

Prema novom zakonu, kvalifikovani stručnjaci iz Njemačke i zemalja EU više neće imati prioritet u zapošljavanju na upražnjena radna mjesta, što znači da se više neće obavljati  provjera privilegovanih kandidata. Radnicima će, pod određenim uslovima, biti omogućeno da duže vrijeme borave u Njemačkoj u potrazi za poslom. Oni će imati i pravo na to da eventualni manjak praktičnog iskustva nadoknade dokvalifikacijom kroz praksu kod njemačkog poslodavca. Uslov će biti da nadležne ustanove potvrde diplomu stranog radnika i da on dokaže da vlada njemačkim jezikom. Uz to, ako prethodno nije sklopio ugovor o radnom odnosu, stranac će morati da dokaže da ima dovoljno novca da može da se izdržava dok traži posao.

Kada je riječ o poznavanju njemačkog jezika, uglavnom se očekuje napredno znanje koje odgovara nivou B1 zajedničkog evropskog referentnog okvira za jezike. Taj nivo podrazumijeva sposobnost da se učestvuje u razgovoru o poznatim temama i razumiju emisije na radiju ili televiziji.

Na njemačkom tržištu rada trenutno postoji oko 1,2 miliona otvorenih radnih mjesta, prenose njemački mediji. Nedostaje ne samo inžinjera i doktora, već specijalista iz raznih oblasti, a posebno je velika potražnja i za zanatlijama. Na listi najdeficitarnijih zanimanja, koju je polovinom 2018. objavila njemačka Savezna agencija za zapošljavanje, nalaze se inženjeri svih vrsta, ljekari, informatičari, biolozi, hemičari, matematičari, tehničari, električari, vodoinstalateri, lakireri, keramičari, kuvari i pekari, stolari i njegovatelji.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, u Crnoj Gori posao trenutno traži 35 609 osoba, što znači da je stopa nezaposlenosti 15,35 odsto.

Tokom proteklih godina bilo je mnogo primjera odlazaka stručnjaka iz Crne Gore, naročito sa sjevera, na rad u Zapadnu Evropu. Najviše odlaze doktori, o čemu je Monitor i ranije pisao. Pored toga, i crnogorsko primorje suočava se sa manjkom radnika, jer većina radije odlazi u susjednu Hrvatsku ili dalje na zapad, gdje za isti posao može da zaradi i duplo više novca.

Prema podacima iz Federalne službe za zapošljavanje Njemačke, od 1. januara 2016. do 30. novembra 2018. godine izdate su 3 853 saglasnosti za rad crnogorskim državljanima. U istom periodu odbijeno je 1 187 zahtjeva za dobijanje ovih saglasnosti. Na sajtu Ambasade Njemačke u Podgorici piše da je tokom 2017. godine ova ustanova izdala 876 viza za pojednostavljeno zasnivanje radnog odnosa u Njemačkoj. U 2016.  izdato je nešto manje – 683.  Na sajtu je takođe naznačeno da, obzirom na znatno povećan broj zahtjeva, počev od 12. marta 2018. podnosioci zahtjeva za izdavanje vize moraju zakazati termin za intervju u ambasadi.

Iz crnogorskog Zavoda za zapošljavanje ističu da ovi podaci ne govore o masovnom odlasku radnika iz Crne Gore u Njemačku. Naprotiv, smatraju da se u medijima i na društvenim mrežama šire brojne dezinformacije o uvođenju raznih olakšica za zapošljavanje i da put do posla u Njemačkoj nije baš tako lak.

Najnovije istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) o građanskoj i političkoj participaciji mladih u Crnoj Gori bi trebalo da ih zabrine. Prema tom istraživanju, više od trećine ispitanika želi da napusti Crnu Goru i da se trajno preseli u neku drugu državu. Kao ključne razloge za preseljenje uglavnom navode bolji ekonomski standard, veću mogućnost da van Crne Gore pronađu posao, uređeno društvo i bolji život, kao i to da u Crnoj Gori ne vide svoju budućnost. Istraživanje je pokazalo i da 72,3 odsto mladih smatra da su nezaposlenost i ekonomske nedaće najveći problemi sa kojim se oni danas suočavaju.

A kako je u regionu? U  Srbiji situacija je gotovo identična. Prema evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje, više od pola miliona ljudi je nezaposleno, ali se pretpostavlja da je taj broj i veći. U protekle dvije godine njemačka ambasada u Beogradu izdala je oko 24 hiljade radnih viza. Kako bi usporila odlazak radno sposobnog stanovništva, Srbija radi na Strategiji za ekonomske migracije, čiji je predlog usvojen.

U Hrvatskoj je uočeno usporenje u iseljavanju građana u Njemačku. Reklo bi se da je to zato jer su svi koji su to htjeli – već otišli. Državni statistički zavod u Wiesbadenu je prošle godine objavio podatak da je broj državljana Hrvatske s boravkom u Njemačkoj između 31. decembra 2017. i 31. decembra 2018. porastao za 27 772, što je manje nego 2016. godine, kad je taj broj bio 35 295. Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje Hrvatske gospodarske komore, za hrvatske medije je izjavio da se u ovoj državi ima posla, ali nema ljudi: ,,Bosna i Hercegovina je ispražnjena, Srbija se prazni strahovito brzo, oni imaju gubitak od milijun ljudi čak i za sezonske poslove. Naš građevinski sektor sve više poseže za Indijom, Pakistanom, u turizmu su na pomolu i ugovori s Filipinima. Kvote za uvoz stranih radnika u 2019. godini podignute su na 65.100, dok je prije pet godina bilo izdano tek 400 dozvola za strane radnike”.

U Bosni i Hercegovini – slično. Samo u 2019. godini u Njemačku je otišlo oko 23 hiljade građana.

Trend napuštanja Zapadnog Balkana iz godine u godinu raste. Novi zakon Vlade Njemačke nezadovoljne građane će još više ohrabriti na odlazak. Tišina nadležnih -zaglušuje.

  Andrea JELIĆ

Komentari

OKO NAS

NA PUTEVIMA NAJČEŠĆE STRADAJU ZAŠTIĆENE VRSTE GMIZAVACA, VODOZEMCI, MANJI SISARI…: Zakon postoji, ali se ne primjenjuje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prizor zgaženih životinja (kornjača, zmija, guštera…) na magistralama širom Crne Gore nije neuobičajen, ali odgovara na pitanje koliko čovjek, u vremenu kad podređuje prirodu svojim interesima, brine o životima drugih bića. Od donošenja Pravilnika o mjerama zaštite i načinu održavanja prelaza za divlje životinje do prve primjene prošlo je više od deceniju

 

Na starom putu od Podgorice ka Danilovgradu na svakih par metara leže leševi raznih gmizavaca. Zmija, kornjača, guštera… Zgaženi. Taj prizor odgovara na pitanje koliko čovjek, u vremenu kad podređuje prirodu svojim interesima, brine o životima drugih bića.

„Svakodnevno veliki broj gmizavaca, pored toga što ih čovjek namjerno ubija, kao recimo zmije, stradaju i na putevima, i te brojke uopše nijesu zanemarljive. U najvećem broju to budu još i vodozemci i sitniji sisari”, kaže za Monitor biološkinja Crnogorskog društva ekologa (CDE) Andrijana Mićanović.

Prema njenim riječima, ako put prolazi pored nekog vodenog staništa (bara, močvara, rijeka), tada su najčešće žrtve vodeni ili poluvodeni organizmi kao što su barska kornjača ili zmija ribarica. Ukoliko prolazi kroz šumu, šikaru ili neko suvo stanište, kao što su putevi u okolini Danilovgrada – šumska kornjača ili dosta često leopard smuk koji živi u suvim staništima.

Mnoge od ovih vrsta štiti zakon, a brojna područja u Crnoj Gori su, upravo zbog njih, takođe zaštićena. „Na putevima koji prolaze kroz takva područja strada i najviše vrsta. Iako uglavnom žrtve budu vrste kojih najviše ima, to, naravno, ne mora uvijek da bude slučaj”, ističe Mićanović.

Jedan od načina da se izbjegne ljudska nemarnost pri izgradnji saobraćajnica je izrada studija o uticaju na okolinu. Neke od mjera predviđaju gradnju kanala, ekoloških mostova, prolaza i prelaza, tunela, propusnih cijevi, jarkova, sigurnosnih i usmjeravajućih objekata, ribljih staza, liftova, vijadukata… koji bi životinjama osigurali bezbjedno kretanje.

I pored toga što je Crna Gora donijela Pravilnik o mjerama zaštite i načinu održavanja prelaza za divlje životinje još 2010. godine, na osnovu Zakona o zaštiti prirode, nadležni uglavnom izbjegavaju da prave takve objekte. Razlog je – njihova izgradnja je vrlo skupa.

Pravilnikom je propisano kako bi prelazi za vodozemce i gmizavce trebalo da izgledaju – kao tuneli sa usmjerivačima kretanja ka otvoru na oba kraja.

Od njegovog donošenja do prve primjene prošlo je više od deceniju. Zahvaljujući aktivnosti Crnogorskog društva ekologa, eko-prelazi, njih pet, napravljeni su prilikom rekonstrukcije bulevara Podgorica–Danilovgrad za divlje životinje iz obližnjeg Parka prirode Rijeka Zeta. Radovi na toj saobraćajnici počeli su u julu 2020. godine, ali još nijesu završeni. Na tom području je rađeno prvo detaljnije istraživanje o uticaju saobražaja na životinje. ,,Prema njemu, na svaki kilometar puta godišnje ima oko 100 zgaženih žaba, zmija, guštera, kornjača, ptica, ježeva, kuna, lisica i zečeva. Iako je Crna Gora zakonom regulisala ovo pitanje, on se ne primjenjuje u punoj mjeri, jer se obično na ove propuste gleda kao na nepotrebni trošak koji se na sve načine pokušava izbjeći”, objašnjava Mićanović.

„Kod nas se izbjegava sve što ima veze da održivim životom. Održivost nije samo – daj da posadim drvo da imam ‘lad. Održivost je kad o svakom životu vodiš računa, jer znaš da sve ima svoju ulogu u prirodi”, kaže za Monitor jedna je od volonterki Ekopatriotizma, inicijative kroz koju je sproveden veliki broj akcija čišćenja u Crnoj Gori, Ivana Čogurić.

Kako ističe – operisani smo od logike. ,,Ona je postala samo predmet izučavanja u visokom školstvu. Možda kada bi izgradnja pješačkih prelaza za životinje bila ilegalna i kada bi npr. rakuni mogli da naplate prolaz kroz isti, onda bi sigurno ta priča zaživjela”.

Susret sa terenom je, prema riječima Čogurićke, susret sa realnom slikom Crne Gore. „Nijesam imala previše prilika da se sretnem sa uginulim gmizavcma po našim putevima, ali nam zato krznenih životinja ne nedostaje. Bezobzirnost ima jake korijene u našem društvu. Nijesu samo lisice, vjeverice, psi ili mačke najviše pogođeni prelaskom s jedne strane puta na drugu, već i čovjek kao vrsta, jer ne može ostati imun na to”.

Zbog svega ovoga, važno je da u projektovanju puteva ili nekih drugih projekata učestvuju različite struke – od inženjera do biologa.

Gmizavci su, inače, jedan od najvažnijih činilaca lanca ishrane u nekom ekosistemu. Uređuju brojnost insekata i glodara, smanjuju širenje zaraznih bolesti, sprečavaju širenje parazita u baštama i voćnjacima… Crna Gora se, inače, može pohvaliti raznovrsnošću vrsta – od morskih do visokoplaninskih gmizavaca. Za sada je opisano njih 38, zajedno sa dvije intrudukovane vrste, koje su tu dospjele čovječjom aktivnošću – namjerno ili slučajno. Nacionalnim zakonodavstvom u Crnoj Gori zaštićeno je njih 26.

No, zato na nivou države još uvijek nema prepoznatih ključnih staništa za vrste, pa ni za gmizavce. „Postoje vrijedna i staništa od visoke vrijednosti (nacionalni parkovi, na primjer), ali za specifične vrste nijesu prepoznata staništa koja postoje i mimo zaštićenih područja i koja bi trebala biti izuzeta prilikom planiranja korišćenja nekog prostora. To je jedan od zadataka uspostavljnaja ekološke mreže Natura 2000, na čemu Crna Gora trenutno radi i čiji je cilj dugoročna zaštita važnih vrsta i njihovih staništa”, objašnjava Mićanović.

Natura 2000 stupa na snagu tek kada Crna Gora uđe u Evropsku uniju (EU). Zbog toga, Crnogorsko društvo ekologa predlaže uspostavljanje nacionalne ekološke mreže, EMERALD, po uzoru na brojne evropske države, koji se uspostavlja po veoma sličnom principu kao Natura 2000. To je, kako zaključuje biološkinja CDE-a, idealan način da sačuvamo vrijedne vrste i njihova staništa dok Crna Gora ne postane članica EU.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA MOJKOVAČKE VLASTI: Hoće li morati ispočetka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Odbornici SNP-a niti dolaze na sjednice SO Mojkovac nit’ govore o tome šta im smeta kod koalicionih partenera sa kojima su na vlasti. Bitne odluke od kojih zavisi  kvalitet života u tom gradu čekaju na dogovor vlasti. Ili rasplet aktuelne krize na neki drugi način

 

Razgovori kojima je trebalo da počne rješavanje krize vlasti u Mojkovcu  još nijesu  ni zakazani.

Socijalistička narodna partija (SNP), koja je, u okviru koalicije Za budućnost Mojkovca, dio vlasti u tom gradu, bojkotovala je dvije sjednice Skupštine opštine (SO). Mojkovački parlament čine 14 odbornika koalicije koju je predvodila Demokratska partija socijalista (ostali u opoziciji), osim koalicije Za budućnost Mojkovca, četiri Demokrata, po dva iz Građanskog pokreta URA i koalicije Ne damo Mojkovac i jedan iz Ujedinjene Crne Gore. Nedolaskom dva, od tri, odbornika SNP-a i uz odstustvo opozicionih odbornika DPS-a, nije bilo moguće obezbijediti kvorum za odžavanje sjednice dva puta, tokom aprila. Zbog toga se, za sada, o zakazivanju nove ne razmišlja.

Iz SNP, navodno, koalicionim partnerima ne saopštavaju čime su nezadovoljni.  Zvanično, šturo i neprecizno  objašnjenje SNP-a  za nedolazak na sjednicu lokalnog parlamenta je „da se mora pažljivo napraviti potpuni koncept i strategija daljeg djelovanja i razvoja i zajednički pristupiti realizaciji tih programa”. Kažu i da „neće po automatizmu glasati sve što dođe kao predlog od izvršne vlasti u tom gradu“.  I demantuju  „insinuacije da će SNP, u Mojkovcu,  sarađivati sa bilo kim,  mimo postojeće koalicije”.

Konačno, najavljuju da će „dalje saradnja unutar kolaicije na vlasti zavisiti  od konstruktivnog pristupa koalicionih partnera”. Šta je bilo do sada nekonstruktivno, u SNP-u, za sada nijesu spremni da podijele sa javnošću. „Nije za novine“, odogovaraju iz te stranke na pitanja o tome čime su ih naljutili koalicioni partneri.

Predsjednik SO Marko Janketić (Demokrate)  je Monitoru kazao da ne zna kada će moći zakazati dva puta odlaganu sjednicu. Podsjeća da za to, prema poslovniku, još ima vremena, ali da bi, kako kaže, „dobro bilo da se nesporazumi rješavaju što prije“. Pomaka u razgovorima sa SNP-om, u odnosu na minuli mjesec, međutim, nema.

„Još nije bilo razgovora sa SNP-om, iako je trebalo da se sastanemo minule sedmice. Pomaka nema, pa, nažalost, ništa novo ne mogu reći.  Mislim da bi trebalo prvo da se stavari riješe u okviru koalicije Za budućnost Mojkovca, pa onda da se razgovora i na nivou vladajuće kaolicije u Mojkovcu. Ni dalje nemam jasno saopšten razlog SNP-a za bojkot sjednica SO“, tvrdi Janketić.

Razgovore u okviru koalicije Za budućnost Mojkovca, kako kažu u DF-u,  očekuju ubrzo. No, ista očekivanja imali su i sredinom aprila.  Kako  su nezvanično rekli, ni njima, do sad,  SNP  nije jasno saopštio  šta im se ne dopada u načinu rada  nove  mojkovačke vlasti. ,,Tačne razloge nedolaska odbornika SNP-a na sjednice SO ćemo vrlo brzo saznati. Predstoje nam razgovori, a sigurna sam i dogovor. To dugujemo građanima Mojkovca. Najvažnije je istaći da nije riječ o borbi za fotelje”, kazao je šef odborničkog kluba DF-a Radovan Vidojević, prije nekoliko sedmica.

Vidojević je tada bio siguran da ,,SNP neće sarađivati s bilo kim izvan vladajće koalicije”.  U to su u DF-u, kažu, sigurni i sada.

Iz GP URA, koja je dio vladajuće koalicije, kažu da koalicija Za budućnost Mojkovca treba što prije da kaže „ako više ne nastupaju zajedno ili da hitno riješe unutarkoalicione probleme“. Potpredjednik Opštine i predsjednik Opštinskog odbora (OO) GP  URA Ivan Ašanin  objašnjava „da Mojkovac ne može da čeka i da se ne smije dozvoliti  prolongiranje rješavanja problema“.

„SNP  mora da se izjasni. Pozivam ih, ukoliko ne žele dalje sa DF-om, sa kojim su bili u predizbornoj koaliciji, neka obore vlast. Zamolio sam predsjednika SO na posljednjem kolegijumu da zakaže sjednicu, pa ako SNP ne želi dalje da podržava vlast, neka se lokalna uprava formira kako ko misli da treba“, kaže Ašanin za Monitor. „Mojkovac ne može da čeka, postoje odluke koje treba hitno usvajti jer se tiču razvoja grada. To su odluke koje se odnose na ski-centar, uređenje grada, adaptaciju zgrada… Ovdje građevinska sezona traje dva-tri mjeseca i  luksuz je dozvoliti da se trenutna kriza nastavlja“.

On podsjeća da su se na prvom sastanku oko formiranja vlasti iz SNP složili da, u pregovorima, nastupaju sa DF-om kao zajednički subjekat. Potom je iz te koalicije izabran i predsjednik Opštine  Vesko Delić. Da su odvojeno nastupali, kaže Ašani, ne bi im pripalo mjesto prvog čovjeka izvršne lokalne vlasti.

„O daljim potezima svi treba da odluče vrlo brzo. URA je dala puni doprinos efkasnosti pri formiranju vlasti i slanju  DPS u opoziciju.  Na tim osnovama ostajemo i nijesno  nikad bili izvor problema.  Uvijek smo nudili rješenja, a nadam se da će tako biti i sada, to jest, da će, zarad dobra grada, i ova kriza biti prevaziđena. Ne želim da ostavljamo utisak da su mojkovačkoj vlasti bitnije fotelje, nego razvojni projekti“, kaže Ašanin.

On je pozvao SNP da dođe na sjednicu, kako bi se, „usvojile bitne odluke za grad“. Poslije toga, kaže, kako ko želi. Ašanin poručuje i da „državne teme ne treba da opterećuju lokalni nivo i da, eventualne, opstrukcije pojedinih konstituenta lokalne vlasti mogu značiti izgubljenu cijelu godinu za Mojkovac“.

SNP nema loše namjere, smatraju u koaliciji Ne damo Mojkovac. Oni su optimisti i očekuju da će razgovorima sve biti riješeno. Iz tog političkog subjekta podsjećaju da je cilj svim u aktuelnoj lokalnoj vlasti bila promjena stanja u tom gradu „za 180 stepeni“.

Promjena je samo na gore od kada je došla nova vlast, tvrde u DPS-u. Iz stranke su Monitoru kazali da je, tenutno, u Mojkovcu na snazi partijsko zapošljavanje, ali i prilagođavanje statuta i sistematizacija partijskim kadrovima vladajuće koalicije. Ocjenjuju da bi to mogao biti i aktuelni  „kamen spoticanja u vladajućoj koaliciji“.

„Obećavali su mnogo. Ništa od toga niejsmo vidjeli. Obećavali su da će na funkcijama biti kompetentni ljudi i da će kadrovski ojačati lokalnu upravu. Sada svjedočimo prilagođavanja statuta  i sistematizacija. No, građani će, na kraju, dati svoj sud o tome“, kažu u DPS-u.

Na dnevnom redu dva puta otkazane sjednice SO su odluke o konstatovanju prestanka mandata dosadašnjem i imenovanju novog v. d. sekretara SO, te o pokretanju postupka za izmjene i dopune Statuta Opštine, zatim predlog Programa rada SO za ovu godinu… Pred odbornicima je  trebalo da bude finansijski izvještaj o radu JU Centar za kulturu Nenad Rakočević za prošlu, kao i odluke o davanju saglasnosti na plan i program te ustanove za ovu godinu. Slične izvještaje, programe i planove trebalo bi da podnese i JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju.

Na ,,pomirenje” odbornika  čeka  još mnogo  bitnih odluka,  čije sprovođenje, kažu u izvšrnoj vlasti, treba da popravi kvalitet života Mojkovčana.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

HIDROENERGIJA NE ODUSTAJE OD KALUDARSKE RIJEKE: Male elektrane veliki problem

Objavljeno prije

na

Objavio:

U selu Kaludra kažu da su vlasnici Hidroenergije obećavali brda i doline, ali da je lokalno stanovništvo uvidjelo da od toga neće biti ništa. ,,Mi imamo primjer susjednog sela Šekular, gdje je potpuno devastirana priroda i napravljena velika ekološka šteta, a mještani nemaju nikakve koristi”

 

Bivša Vlada Zdravka Krivokapića je tokom godinu i po mandata raskinula deset ugovora o koncesijama za izgradnju malih hidrolektrana, zbog nepoštovanja obaveza koncesionara, ali među njima nije ona na beranskoj rijeci Kaludarska, gdje je vlasnik kompanija Hidroenergija Montenegro.

Osim Kaludarske rijeke u Beranama, izgradnja preostalih mHE predviđena je, između ostalih, i na vodotocima Bjelojevićka i Štitarica. Tako se nije ostvarilo obećanje bivšeg premijera iz njegovog ekspozea sa početka mandata, kada je najavio da će Vlada na čijem je čelu izvršiti reviziju i preispitivanje svih koncesionih ugovora i donijeti deklaraciju o trajnoj zabrani izgradnje malih elektrana na crnogorskim vodotocima.

Vlasnici Hidroenergije su Oleg Obradović i Ranko Radović. Obradović preko Hemere ima 40 odsto udjela, a Radović 60 odsto udjela. Radović je tih 60 odsto udjela otkupio od Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, vlasnika kompanije Bemaks. Prije toga je bio njihov izvršni direktor u Hidroenergiji Montenegro.

Preduzeće Hidoenergija Montenegro osnovano je u Beranama u jesen 2007. godine, dok je DPS bio na vlasti u ovoj sjevernoj opštini. Obradović je tada došao u svoj rodni grad i preko kompanije Hamera Capital napravio dogovor sa tri opštine na sjeveroistoku Crne Gore o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im zauzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi.

Kasnije se ispostavilo da, prema pregledu u Centralnom registru privrednih subjekata, Opština Berane, kao ni opštine Andrijevica i Plav, nikada nijesu upisane kao suvlasnici Hidroenergije.

Ove tri opštine trebalo je da budu vlasnici deset odsto akcija, i da taj „kolač“ dijele proporcionalno učešću i broju hidrocentrala na svojoj teritoriji, ali su na kraju, nikada objašnjenim akrobacijama u Centralnom registru, ostali bez ičega.

Mediji su prenijeli da je plan Hidroenergije bio da  izgradi ukupno 13 mini hidroelektrana na području beranske opštine, a vrijednost investicija bila je procijenjena na 28 miliona eura. Tada je saopšteno da je Hidroenergija Montenegro koncesije dobila na 27 godina.

Sve odobrene lokacije su u slivu Lima. Pet u području Šekularske rijeke, i čak osam na beranskoj Bistrici. Onda se doznalo da je u taj plan naknadno uključeno još sedam malih elektrana na vodotoku Kaludarske rijeke.

,,Time bi praktično čitava rijeka bila u cijevima. Vodozahvat posljednje hidrocentrale bi bio kod manastira Ćelije, a mašinsko postrojenje dolje kod Djevojačkog krša. Na tom potezu je svuda državno zemljište i zato su mislili da će im to lako proći. Naravno da mi ne bi to dozvolili. Naš manastir i njegova okolina bi bili devastirani”, kažu u MZ Kaludra.

Kada se radi o gradnji mHE na Kaludarskoj rijeci, valjalo bi se prisjetiti da je Vlada premijera Duška Markovića ugrabila i samo desetak dana prije glasanja o novoj Vladi ovlastila ministarku ekonomije Dragicu Sekulić da potpiše ugovor kojim se za dvije godine produžava koncesija Hidroenergiji za izgradnju i korišćenje malih hidroelektrana na tom vodotoku.

U zahtjevu za produženje koncesije navedeno je kako početak gradnje mHE na Kaludarskoj rijeci može posljedično izazvati zatvaranje lokalnog saobraćajnog puta, te otežati funkcionisanje mještanima Кaludre, a što je stvorilo potrebu da se postigne dogovor sa mještanima oko nastavka realizacije projekta. Markovićeva Vlada je odlučila da novim ugovorom koncesija od 30 godina počinje od 7. maja 2016. godine, što znači da Hidroenergija ima koncesiju do 2046. godine. Prvobitnim ugovorom koncesija bi istekla 2044. godine.

U selu Kaludra kažu da su vlasnici Hidroenergije obećavali brda i doline, ali da je lokalno stanovništvo uvidjelo da od toga neće biti ništa. ,,Mi imamo primjer susjednog sela Šekular, gdje je potpuno devastirana priroda i napravljena velika ekološka šteta, a mještani nemaju nikakve koristi. Nama je jasno da se radi samo o bogaćenju nekoliko ljudi koji su vlasnici te kompanije”, kažu mještani.

Prema njihovim riječima u Šekularu nije zapošljen niko od lokalnog stanovništva, ko nije već riješio svoj radni status. ,,I nama su pričali da će zaposliti ljude, da će smanjiti nezaposlenost. A mi znamo dobro kako su to uradili kod komšija. Tamo su zaposlili kao čuvare nekoliko penzionera ili mlađih ljudi koji imaju regulisan status invalida na birou rada i riješeno to pitanje, tako da ne moraju da ih osiguravaju”.

Hidroenergija je ranije potpuno devastirala korito Šekularske rijeke, a potom i Bistrice. U tim dvjema rijekama više nema ribljeg fonda. Kanjonom Bistrice prolazi novi regionalni put od Berana prema Kolašinu, u čiji trup je kompanija Bemaks, koja je o državnom trošku izvodila radove, ugradila kilometre cijevi za potrebe malih elektrana. To je bilo u vrijeme kada su eksplozivom oštetili vodovodne cijevi i kada je otrovano više hiljada građana Berana. Zbog toga niko nikada nije odgovarao.

Sada ne odustaju od gradnje malih hidroelektrana na Kaludarskoj rijeci. Tome se, osim lokalnog stanovništva, posebno protive mali preduzetnici koji u kanjonu ove prelijepe planinske rijeke grade etno naselja i ugostiteljske objekte.

                                               Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo