Povežite se sa nama

OKO NAS

NJEMAČKA: NOVI ZAKON O USELJAVANJU STRUČNE RADNE SNAGE: Radnicima zapadnog Balkana otvorena vrata Evrope

Objavljeno prije

na

Novi zakon Vlade Njemačke o useljavanju stručne radne snage nudi niz pogodnosti za radnike koji u Njemačku dolaze iz zemalja koje nisu članice Evropske unije. U našem regionu preovladava mišljenje da će samo još više ohrabriti trend odlazaka

 

Novi Zakon o useljavanju stručne radne snage počeo je sa primjenom u Njemačkoj ove nedjelje. Zbog toga što treba da olakša dolazak radne snage iz zemalja koje nisu članice Evropske unije u Njemačku, izazvao je veliku pažnju u Crnoj Gori i ostalim zemljama Zapadnog Balkana, sa visokom stopom  nezaposlenosti.

Promjene zakona treba da posluže njemačkoj  privredi da se izbori sa manjkom radnika u gotovo svim djelatnostima. Prije svega, zakon omogućava dostupnost svih poslova za koje su kvalifikovani, a ne samo onih koje su njemačke institucije proglasile deficitarnim ili za koje ne postoje kandidati iz Njemačke ili zemalja EU, kao što je to bilo do sada.

Do ovog zakona, kvalifikovanu radnu snagu predstavljali su ljudi sa univerzitetskom diplomom. Novim zakonom to se mijenja, pa se u kvalifikovane ubrajaju i oni koji imaju srednju stručnu spremu. U Nemačkoj to je ekvivalentno diplomi nakon završetka strukovnog školovanja. To znači da će se sada do nekih zanimanja moći i bez diplome, ukoliko možete da dokažete više od pet godina radnog iskustva za određeni posao. Tako će na primjer i programer bez diplome sa dovoljnim radnim iskustvom biti smatran kvalifikovanom radnom snagom.

Prema novom zakonu, kvalifikovani stručnjaci iz Njemačke i zemalja EU više neće imati prioritet u zapošljavanju na upražnjena radna mjesta, što znači da se više neće obavljati  provjera privilegovanih kandidata. Radnicima će, pod određenim uslovima, biti omogućeno da duže vrijeme borave u Njemačkoj u potrazi za poslom. Oni će imati i pravo na to da eventualni manjak praktičnog iskustva nadoknade dokvalifikacijom kroz praksu kod njemačkog poslodavca. Uslov će biti da nadležne ustanove potvrde diplomu stranog radnika i da on dokaže da vlada njemačkim jezikom. Uz to, ako prethodno nije sklopio ugovor o radnom odnosu, stranac će morati da dokaže da ima dovoljno novca da može da se izdržava dok traži posao.

Kada je riječ o poznavanju njemačkog jezika, uglavnom se očekuje napredno znanje koje odgovara nivou B1 zajedničkog evropskog referentnog okvira za jezike. Taj nivo podrazumijeva sposobnost da se učestvuje u razgovoru o poznatim temama i razumiju emisije na radiju ili televiziji.

Na njemačkom tržištu rada trenutno postoji oko 1,2 miliona otvorenih radnih mjesta, prenose njemački mediji. Nedostaje ne samo inžinjera i doktora, već specijalista iz raznih oblasti, a posebno je velika potražnja i za zanatlijama. Na listi najdeficitarnijih zanimanja, koju je polovinom 2018. objavila njemačka Savezna agencija za zapošljavanje, nalaze se inženjeri svih vrsta, ljekari, informatičari, biolozi, hemičari, matematičari, tehničari, električari, vodoinstalateri, lakireri, keramičari, kuvari i pekari, stolari i njegovatelji.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, u Crnoj Gori posao trenutno traži 35 609 osoba, što znači da je stopa nezaposlenosti 15,35 odsto.

Tokom proteklih godina bilo je mnogo primjera odlazaka stručnjaka iz Crne Gore, naročito sa sjevera, na rad u Zapadnu Evropu. Najviše odlaze doktori, o čemu je Monitor i ranije pisao. Pored toga, i crnogorsko primorje suočava se sa manjkom radnika, jer većina radije odlazi u susjednu Hrvatsku ili dalje na zapad, gdje za isti posao može da zaradi i duplo više novca.

Prema podacima iz Federalne službe za zapošljavanje Njemačke, od 1. januara 2016. do 30. novembra 2018. godine izdate su 3 853 saglasnosti za rad crnogorskim državljanima. U istom periodu odbijeno je 1 187 zahtjeva za dobijanje ovih saglasnosti. Na sajtu Ambasade Njemačke u Podgorici piše da je tokom 2017. godine ova ustanova izdala 876 viza za pojednostavljeno zasnivanje radnog odnosa u Njemačkoj. U 2016.  izdato je nešto manje – 683.  Na sajtu je takođe naznačeno da, obzirom na znatno povećan broj zahtjeva, počev od 12. marta 2018. podnosioci zahtjeva za izdavanje vize moraju zakazati termin za intervju u ambasadi.

Iz crnogorskog Zavoda za zapošljavanje ističu da ovi podaci ne govore o masovnom odlasku radnika iz Crne Gore u Njemačku. Naprotiv, smatraju da se u medijima i na društvenim mrežama šire brojne dezinformacije o uvođenju raznih olakšica za zapošljavanje i da put do posla u Njemačkoj nije baš tako lak.

Najnovije istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) o građanskoj i političkoj participaciji mladih u Crnoj Gori bi trebalo da ih zabrine. Prema tom istraživanju, više od trećine ispitanika želi da napusti Crnu Goru i da se trajno preseli u neku drugu državu. Kao ključne razloge za preseljenje uglavnom navode bolji ekonomski standard, veću mogućnost da van Crne Gore pronađu posao, uređeno društvo i bolji život, kao i to da u Crnoj Gori ne vide svoju budućnost. Istraživanje je pokazalo i da 72,3 odsto mladih smatra da su nezaposlenost i ekonomske nedaće najveći problemi sa kojim se oni danas suočavaju.

A kako je u regionu? U  Srbiji situacija je gotovo identična. Prema evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje, više od pola miliona ljudi je nezaposleno, ali se pretpostavlja da je taj broj i veći. U protekle dvije godine njemačka ambasada u Beogradu izdala je oko 24 hiljade radnih viza. Kako bi usporila odlazak radno sposobnog stanovništva, Srbija radi na Strategiji za ekonomske migracije, čiji je predlog usvojen.

U Hrvatskoj je uočeno usporenje u iseljavanju građana u Njemačku. Reklo bi se da je to zato jer su svi koji su to htjeli – već otišli. Državni statistički zavod u Wiesbadenu je prošle godine objavio podatak da je broj državljana Hrvatske s boravkom u Njemačkoj između 31. decembra 2017. i 31. decembra 2018. porastao za 27 772, što je manje nego 2016. godine, kad je taj broj bio 35 295. Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje Hrvatske gospodarske komore, za hrvatske medije je izjavio da se u ovoj državi ima posla, ali nema ljudi: ,,Bosna i Hercegovina je ispražnjena, Srbija se prazni strahovito brzo, oni imaju gubitak od milijun ljudi čak i za sezonske poslove. Naš građevinski sektor sve više poseže za Indijom, Pakistanom, u turizmu su na pomolu i ugovori s Filipinima. Kvote za uvoz stranih radnika u 2019. godini podignute su na 65.100, dok je prije pet godina bilo izdano tek 400 dozvola za strane radnike”.

U Bosni i Hercegovini – slično. Samo u 2019. godini u Njemačku je otišlo oko 23 hiljade građana.

Trend napuštanja Zapadnog Balkana iz godine u godinu raste. Novi zakon Vlade Njemačke nezadovoljne građane će još više ohrabriti na odlazak. Tišina nadležnih -zaglušuje.

  Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo