Povežite se sa nama

OKO NAS

NJEMAČKA: NOVI ZAKON O USELJAVANJU STRUČNE RADNE SNAGE: Radnicima zapadnog Balkana otvorena vrata Evrope

Objavljeno prije

na

Novi zakon Vlade Njemačke o useljavanju stručne radne snage nudi niz pogodnosti za radnike koji u Njemačku dolaze iz zemalja koje nisu članice Evropske unije. U našem regionu preovladava mišljenje da će samo još više ohrabriti trend odlazaka

 

Novi Zakon o useljavanju stručne radne snage počeo je sa primjenom u Njemačkoj ove nedjelje. Zbog toga što treba da olakša dolazak radne snage iz zemalja koje nisu članice Evropske unije u Njemačku, izazvao je veliku pažnju u Crnoj Gori i ostalim zemljama Zapadnog Balkana, sa visokom stopom  nezaposlenosti.

Promjene zakona treba da posluže njemačkoj  privredi da se izbori sa manjkom radnika u gotovo svim djelatnostima. Prije svega, zakon omogućava dostupnost svih poslova za koje su kvalifikovani, a ne samo onih koje su njemačke institucije proglasile deficitarnim ili za koje ne postoje kandidati iz Njemačke ili zemalja EU, kao što je to bilo do sada.

Do ovog zakona, kvalifikovanu radnu snagu predstavljali su ljudi sa univerzitetskom diplomom. Novim zakonom to se mijenja, pa se u kvalifikovane ubrajaju i oni koji imaju srednju stručnu spremu. U Nemačkoj to je ekvivalentno diplomi nakon završetka strukovnog školovanja. To znači da će se sada do nekih zanimanja moći i bez diplome, ukoliko možete da dokažete više od pet godina radnog iskustva za određeni posao. Tako će na primjer i programer bez diplome sa dovoljnim radnim iskustvom biti smatran kvalifikovanom radnom snagom.

Prema novom zakonu, kvalifikovani stručnjaci iz Njemačke i zemalja EU više neće imati prioritet u zapošljavanju na upražnjena radna mjesta, što znači da se više neće obavljati  provjera privilegovanih kandidata. Radnicima će, pod određenim uslovima, biti omogućeno da duže vrijeme borave u Njemačkoj u potrazi za poslom. Oni će imati i pravo na to da eventualni manjak praktičnog iskustva nadoknade dokvalifikacijom kroz praksu kod njemačkog poslodavca. Uslov će biti da nadležne ustanove potvrde diplomu stranog radnika i da on dokaže da vlada njemačkim jezikom. Uz to, ako prethodno nije sklopio ugovor o radnom odnosu, stranac će morati da dokaže da ima dovoljno novca da može da se izdržava dok traži posao.

Kada je riječ o poznavanju njemačkog jezika, uglavnom se očekuje napredno znanje koje odgovara nivou B1 zajedničkog evropskog referentnog okvira za jezike. Taj nivo podrazumijeva sposobnost da se učestvuje u razgovoru o poznatim temama i razumiju emisije na radiju ili televiziji.

Na njemačkom tržištu rada trenutno postoji oko 1,2 miliona otvorenih radnih mjesta, prenose njemački mediji. Nedostaje ne samo inžinjera i doktora, već specijalista iz raznih oblasti, a posebno je velika potražnja i za zanatlijama. Na listi najdeficitarnijih zanimanja, koju je polovinom 2018. objavila njemačka Savezna agencija za zapošljavanje, nalaze se inženjeri svih vrsta, ljekari, informatičari, biolozi, hemičari, matematičari, tehničari, električari, vodoinstalateri, lakireri, keramičari, kuvari i pekari, stolari i njegovatelji.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, u Crnoj Gori posao trenutno traži 35 609 osoba, što znači da je stopa nezaposlenosti 15,35 odsto.

Tokom proteklih godina bilo je mnogo primjera odlazaka stručnjaka iz Crne Gore, naročito sa sjevera, na rad u Zapadnu Evropu. Najviše odlaze doktori, o čemu je Monitor i ranije pisao. Pored toga, i crnogorsko primorje suočava se sa manjkom radnika, jer većina radije odlazi u susjednu Hrvatsku ili dalje na zapad, gdje za isti posao može da zaradi i duplo više novca.

Prema podacima iz Federalne službe za zapošljavanje Njemačke, od 1. januara 2016. do 30. novembra 2018. godine izdate su 3 853 saglasnosti za rad crnogorskim državljanima. U istom periodu odbijeno je 1 187 zahtjeva za dobijanje ovih saglasnosti. Na sajtu Ambasade Njemačke u Podgorici piše da je tokom 2017. godine ova ustanova izdala 876 viza za pojednostavljeno zasnivanje radnog odnosa u Njemačkoj. U 2016.  izdato je nešto manje – 683.  Na sajtu je takođe naznačeno da, obzirom na znatno povećan broj zahtjeva, počev od 12. marta 2018. podnosioci zahtjeva za izdavanje vize moraju zakazati termin za intervju u ambasadi.

Iz crnogorskog Zavoda za zapošljavanje ističu da ovi podaci ne govore o masovnom odlasku radnika iz Crne Gore u Njemačku. Naprotiv, smatraju da se u medijima i na društvenim mrežama šire brojne dezinformacije o uvođenju raznih olakšica za zapošljavanje i da put do posla u Njemačkoj nije baš tako lak.

Najnovije istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) o građanskoj i političkoj participaciji mladih u Crnoj Gori bi trebalo da ih zabrine. Prema tom istraživanju, više od trećine ispitanika želi da napusti Crnu Goru i da se trajno preseli u neku drugu državu. Kao ključne razloge za preseljenje uglavnom navode bolji ekonomski standard, veću mogućnost da van Crne Gore pronađu posao, uređeno društvo i bolji život, kao i to da u Crnoj Gori ne vide svoju budućnost. Istraživanje je pokazalo i da 72,3 odsto mladih smatra da su nezaposlenost i ekonomske nedaće najveći problemi sa kojim se oni danas suočavaju.

A kako je u regionu? U  Srbiji situacija je gotovo identična. Prema evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje, više od pola miliona ljudi je nezaposleno, ali se pretpostavlja da je taj broj i veći. U protekle dvije godine njemačka ambasada u Beogradu izdala je oko 24 hiljade radnih viza. Kako bi usporila odlazak radno sposobnog stanovništva, Srbija radi na Strategiji za ekonomske migracije, čiji je predlog usvojen.

U Hrvatskoj je uočeno usporenje u iseljavanju građana u Njemačku. Reklo bi se da je to zato jer su svi koji su to htjeli – već otišli. Državni statistički zavod u Wiesbadenu je prošle godine objavio podatak da je broj državljana Hrvatske s boravkom u Njemačkoj između 31. decembra 2017. i 31. decembra 2018. porastao za 27 772, što je manje nego 2016. godine, kad je taj broj bio 35 295. Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje Hrvatske gospodarske komore, za hrvatske medije je izjavio da se u ovoj državi ima posla, ali nema ljudi: ,,Bosna i Hercegovina je ispražnjena, Srbija se prazni strahovito brzo, oni imaju gubitak od milijun ljudi čak i za sezonske poslove. Naš građevinski sektor sve više poseže za Indijom, Pakistanom, u turizmu su na pomolu i ugovori s Filipinima. Kvote za uvoz stranih radnika u 2019. godini podignute su na 65.100, dok je prije pet godina bilo izdano tek 400 dozvola za strane radnike”.

U Bosni i Hercegovini – slično. Samo u 2019. godini u Njemačku je otišlo oko 23 hiljade građana.

Trend napuštanja Zapadnog Balkana iz godine u godinu raste. Novi zakon Vlade Njemačke nezadovoljne građane će još više ohrabriti na odlazak. Tišina nadležnih -zaglušuje.

  Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE: SUDBINA ROŽAJSKE OBILAZNICE: Puta nema a troškovi rastu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šesnaest godina od početka prvih radova, Rožaje još uvijek nema završenu zaobilaznicu oko grada. Budući da je za ostatak radova planirano nešto više od osam miliona eura, državu će na kraju ovaj projekat koštati makar 25 miliona

 

Izgradnja zaobilaznice oko Rožaja započela je još 2008. godine, kada je krenulo izvođenje radova u okviru prve faze izmještanja magistralnog puta iz pravca Srbije koji vodi kroz grad, do ukrštanja sa putem Rožaje – Kula – Peć. Ugovorena cijena radova prve faze iznosila je 3,8 miliona eura, a posao je dobila firma Konstruktor inženjering. Planirani rok završetka radova bio je kraj 2009. Ipak, radovi nisu završeni ni do 2012. godine, kada je komisija za tehnički prijem zahtijevala ispravke radova.

Do početka izgradnje druge faze, poslije osam godina, ili do danas – poslije 16 godina, prva faza je znatno propala i djelimično ostala nezavršena. Tadašnji ministar saobraćaja, Ivan Brajović, je, odgovarajući na poslačnička pitanja 2012. godine, pojasnio  da nisu obavljeni dodatni radovi koje je tražila Komisija za tehnički prijem, u vrijednosti od 50 hiljada eura. Razlog – izvođač Konstruktor inženjering je otišao u stečaj.

Iako je Brajović tada najavio novu tendersku proceduru i završetak radova u 2014. godini, aktivnosti u vezi sa projektom nastavljene su tek 2017. godine.

 Za izradu druge dionice zaobilaznice oko Rožaja, za koju su sredstva obezbijeđena iz kredita Evropske-investicione banke,  izabrana je ponuda bosanskog ponuđača Euro-asfalt i partneri. Bosanska firma Euro-asfalt godinu prije toga dobila je i posao izgradnje novog regionalnog puta Berane – Kolašin, odnosno drugu dionicu od sela Lubnice u beranskoj opštini, preko planine Jelovice, sa tunelom Klisura kroz Bjelasicu. U tom trenutku se nije moglo znati da će oni u tom poslu kasniti četiri godine, kao i da će cijena sa ugovorenih 37 miliona eura da poraste na skoro 60 miliona. Tunel je tek nedavno otvoren i put Berane – Kolašin stavljen u probni rad.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

NACIONALNI PARK BIOGRADSKA GORA: Sve glasniji zahtjevi za gradnjom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlasnici parcela u NP Biogradska gora posljednjih nekoliko sedmica  intenzivirali su zahtjeve da nadležni dozvole gradnju u toj zaštićenoj zoni. Tvrde da ih od toga dijeli samo odbijanje Agencije za zaštitu životne sredine

 

 

Iako već decenijama važe ista pravila zaštite u tri zone zaštite Nacionalnog parka (NP) Biogradska gora, vlasnici parcela na bjelasičkim katunima, od nedavno “glasnije” traže ustupke kada je riječ o korišćenju tog prostora. To što ne smiju graditi bungalove, vikendice, kolibe, pomoćne objekte, toalete… na katunima, tvrde, ugrožava im “Ustavom zagarantovano pravo na svojinu”.  U NP je oko 21 odsto  teritorije privatno vlasništvo, a vlasnici sada imaju ambicije da grade na katunima, kako bi se, objašnjavaju, intenzivnije bavili turizmom i stočarstvom. Zbog toga su tražili seriju sastanaka sa nadležnima, kako bi to i izdejstvovali.

Iz nekoliko resora i preduzeća Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) mještanima su, navodno,  na nedavnom sastanku u Mojkovcu kazali da je “ključ kod Agencije za zaštitu životnu sredine”. Na pitanje Monitora zbog čega su baš sada krenuli organizovani apeli mještana koji zahtijevaju da nadležni malo popuste i da se zabiđe zakon i  planska dokumenta, vlasnici imanja kažu da su se oduvijek bunili, ali, objašnjavaju, razlog je i što se “sada malo dosljednije primjenjuju pravila”.  “U problemu” su, tvrde, prije svih vlasnici zemljišta na katunima  Dolovi Lalevića, Šiška, Katun Raičevića…, to jest, Beranci i Mojkovčani. Oni će tražiti podršku i lokalnih vlasti, kako bi zajednički pokušali da utiču  na Agenciju.

“Prostornim planom posebne  namjene (PPPN)  za  Bjelasicu  i  Komovi  predivđena je revitalizacija naših  katuna u turističke svrhe.Za zabranu raspolaganja svojim imanjima smatramo odgovornom Agenciju za zaštitu životne sredine, koja ne popušta.  Osim potpune zabrane gradnje, nemoguća je bilo  kakva   eksploatacija  šume , pa  čak  ni  za   ogrijev  onih  koji  imaju  objekte na tom prostoru.  Loša   putna infrastruktura, nemogućnost probijanja novih i proširenja postojećih  puteva, proširenje   granica  NP Biogradska gora,  bez  obavještenja  javnosti  i  vlasnika  privatne  imovine, samo su neki od problema koje smo na  sastanku apostrofirali”, kazali su  Monitoru predstavnici Beranaca i Mojkovčani, koji su vlasnici parcela na katunima.

Tvde da im je jedino dozvoljeno da kose svoje livade, te da su vlasnici “samo na papiru”. Koristi od svoje đedovine u zaštićenom prostoru, kako kažu, nemaju odavno.

Sa dozvolama imaju problema i u beranskoj lokalnoj upravi, ali kada je riječ o unaprjeđenju putne infrastrukture. Već deset godina Opština, navodno, pokušava da dobije urbanističko-tehničke uslove za probijanje jednog i proširenje drugog puta. No, Berancima saglasnost za radove na dionicama koje su na teritoriji i mojkovačke i kolašinske opštine ne daju ni iz tamošnjih lokalnih uprava.

“Riječ je o radovima na  ukupnoj dužini od jednog kilometra. Jedna dionica je od Svatovskog groblja prema Tutića katunu. Tamo sada ne postoji put i to činjeničo stanje stvara više štete u prostoru,  nego probijanje puta.  Naime, tim prostorom terenska vozila prolaze kuda vozačima padne na pamet, pa je biodiverzitet itekako ugrožen. Na žalost, iako već deceniju nastojimo da dobijemo potrebne dozvole, kako bi unaprijedili život stočara i valorizovali taj dio planine, i dalje nema rezultata”, kažu   u beranskoj Opštini.

Namjeravali su i da prošire put prema Pešića katunu i Omerskoj. No, saglasnosti od nadležnih nije bilo ni za to. Tvrde da su time na više načina oštećeni stočari na katunima i da se unazađuje poljoprivredna djelatnost.  U beranskoj lokalnoj vlasti, nezvanično kažu, da ponekad imaju utisak da su katunjani na prostoru kolašinske opštine u značajno povoljnijem položaju, jer im se “dozvoljava gradnja na katunima kao što su Ravanjske rupe ili Vranjak”.

Zahtjevi za gradnju dolaze od Beranaca i Mojkovčana, koji su vlasnici parcela, uglavnom,i odnose se na drugu zonu zaštite NP. Ambicija beranske Opštine da unapređuje putnu infrastrukturu   takođe je usmjerena na taj dio NP. Prema Zakonu o zaštiti životne sredine, relaizacija svih tih aktivnosti nije dozvoljena. Takođe, ni prema Planu upravljanja NP, a nije predviđena ni nacrtom Studije  revizije statusa, kategorije i režima zaštite tog prostora.

NP je podijeljen na tri zone zaštite, a druga obuhvata četiri područja, koja čine poljoprivredna zemljišta, pašnjaci, livade, katuni, jezera (Šiško, Pešića, Ursulovačko…). Dozvoljene su aktivnosti kada je riječ o sprovođenju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprjeđenja zaštićenog područja. Toj zoni pripadaju svi predjeli Parka van prašumskog rezervata, a prema zvaničnim dokumentima, prostor karakteriše veliki broj rijetkih i endemičnih biljnih vrsta.

“U drugoj zoni dozvoljene su naučno-istraživačke i edukativne aktivnosti; sportsko-rekreativne i turističke aktivnosti u slobodnom prostoru koji sa stanovišta fizičkih i klimatskih odlika posebno pogoduje aktivnostima sportsko-rekreativnog skijanja, uz strogo kontrolisano korišćenje prirode; u ograničenoj mjeri aktivnosti stočarstva. Turistička izgradnja predviđa se na Kraljevom kolu, gdje će se uz smještajne kapacitete formirati i glavni prijemni, informativni centar nacionalnog parka. Takođe, predviđa se revitalizacija katuna Dolovi, Rupe Ravanjske, Šiška i Pešića Rupe i njihova ponuda u turističke svrhe”, piše u Planu upravljanja NP do 2025. Godine.

Za sada to malo znači vlasnicima parcela u toj zoni, pa su tražili i drugi sastanak sa predstavnicima više ministarstva i Agencije. Od NPCG očekuju da budu posrednici između mještana i državnih adresa. Brojne primjedbe poslali su tokom javne rasprave o nacrtu Studije revizije statusa, kategorije i režima zaštite tog prostora.    Studijom je,međutim,  previđena samo adaptacija i rekonstrukcija katuna u drugoj zoni, ali “u skladu sa mjerama i uslovima zaštite prirode”. Vlasnicima imanja, pak.  nije dovoljno da obnavljaju postojeće, već i da grade nove objekte. Nijesu im dovoljne  pješačke i biciklističke staze, već bi, tvrde, samo novi putevi na tom prostoru značili i bolje uslove života na katunima.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVEĆAVA SE BROJ NERIJEŠENIH SLUČAJEVA U SUDOVIMA: Spora pravda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Broj neriješenih predmeta tokom 2023. godine povećan je za oko 16 hiljada ili za više od 30 odsto

 

Više od 67,5 hiljada neriješenih predmeta u crnogorskim sudovima bilo je na kraju prošle godine, pokazuje Izvještaj o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu, koji je upućen Skupštini Crne Gore na usvajanje.

Broj neriješenih predmeta tokom 2023. godine povećan je za oko 16 hiljada ili za više od 30 odsto, s tim što su sudovi tokom prošle godine primili čak blizu 100 hiljada novih predmeta, a u međuvremenu završili skoro 80 hiljada.

Najažurniji sud, po izvještaju, je Privredni, a najneažurniji Upravni, dok na nivou cijelog sudstva stopa ažurnosti iznosi 82,5 odsto. Tokom prošle godine ukinuto je blizu 20 odsto svih presuda.

Izvještaj o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu za prošlu godinu jasan je indikator da su reforme u toj grani vlasti neophodne, ocijenili su iz Građanske alijanse (GA). Kako su naveli, na neophodnost reformi ukazuje i izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore, koji jasno ističe nedostatak napretka u sektoru pravosuđa kao glavnog izazova u vladavini prava.

Iz Akcije za ljudska prava u  kontinuitetu upozoravaju na nedovoljne rezultate u reformi pravosuđa koja se sprovodi već dvije decenije, a već deceniju nam se iz Evropske komisije ponavljaju iste kritike.

,,Odlučnija i efikasnija politika sankcionisanja i odgovor krivičnog pravosuđa na korupciju, posebno na visokom nivou, mora da bude povećana, uključujući i izbjegavanje percepcije nekažnjivosti. Broj neriješenih slučajeva korupcije i organizovanog kriminala na visokom nivou pred sudovima je nastavio da raste u 2022, što se odražava na veći broj istraga od 2020. Međutim, presuđivanje u ovim predmetima u nekim slučajevima traje i do 7 godina, zbog mnogih organizacionih problema i ograničenja u Višem sudu u Podgorici (uključujući nedovoljan prostor za sudske rasprave), čime se ometa blagovremeno sprovođenje pravde”, navodi EK.

Da nema napretka, pokazala je i prošlogodišnja analiza Akcije za ljudska prava (HRA), u kojoj se navodi da je došlo do naglog pogoršanja ažurnosti sudova u posljednjih šest godina, pogotovo tokom 2022. godine. U izvještaju se ističe i da je povećanje broja starih predmeta (starijih od tri godine) najizrazitije u 2022. godini u odnosu na prosjek iz 2017. do 2022. i iznosi čak 40 odsto.

Izvještaj o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu za prošlu godinu jasan je indikator da su reforme u toj grani vlasti neophodne, ocijenili su iz Građanske alijanse (GA).

„Analiza opšteg stanja sudstva u zemlji pokazuje da je povećanje za oko 31 odsto broja neriješenih predmeta samo u odnosu na prošlu godinu, što je indikator ozbiljnih problema u našem sudskom sistemu“, rekli su iz GA. Prema njihovim riječima, posebno je alarmantno što je porast neriješenih predmeta najizraženiji u višim sudovima, gotovo 33 odsto, dok je najkritičnije stanje zabilježeno kod Apelacionog suda s porastom od čak 64 odsto.

„Takav trend mora biti alarm za naše sudstvo, jer direktno negativno utiče na pristup pravdi za građane i duboko podriva njihovo povjerenje u pravosudne institucije“, smatraju u GA.

Iz te NVO su podsjetili da je istraživanje koje su sproveli prošle godine pokazalo da skoro 80 odsto ispitanih građana nije upoznato s vlastitim pravima u vezi sa pravom na suđenje u razumnom roku, dok 68 odsto njih nije svjesno značaja posredovanja ili medijacije.

„Zato ukazujemo na hitnost potrebe za sveobuhvatnom reformom pravosuđa, kako bi se zaustavili takvi negativni trendovi u povećanju broja neriješenih predmeta, koji je i sada na nezamislivom nivou“, kažu iz GA.

Advokat i član Tužilačkog savjeta Siniša Gazivoda izjavio je da ,,sudije rade i preko norme, ali je broj predmeta toliki da se vidi da je taj sud recimo riješio oko 7.000 predmeta tokom prošle godine da je primio 17.000, odnosno da je primio 10.000 više predmeta nego što uspijeva da riješi za godinu dana”. On je istakao da ,,vjerovatno će ako se nešto hitno ne bude rješavalo izvještaj za ovu godinu kad ga budemo analizirali sljedeće godine biti po brojnim aspektima još i gori”.

Iz GA su rekli da su posljedice tih zanemarenih reformi sada evidentne i da odgovornost za trenutno stanje leži na predsjednicima sudova, predsjedniku Vrhovnog suda, Sudskom savjetu, ali i Ministarstvu pravde.

„Očekujemo da će navedeni podaci i kontinuirano isticani problemi u sudstvu konačno dovesti do neophodnih promjena u sudstvu i vratiti već duže vrijeme poljuljano povjerenje građana u tu granu vlasti“, kaže se u saopštenju.

Monitor je već pisao o tome da ni nakon šest godina nema sudskog epiloga za navodnu zloupotrebu službenog položaja u slučaju koji se vodi protiv bivšeg gradonačelnika Miomira Mugoše. Ni slučajevi napada na Tufika Softića i Oliveru Lakić, kao i drugi brojni slučajevi napada na novinare sudski još uvijek nijesu privedeni kraju, a nekima prijeti i zastara. Neki od važnih slučajeva, poput ubistva visokog policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, broje i decenije. Tako ni nakon blizu 19 godina nema konačne presude u tom sudskom postupku koji je crna mrlja crnogorskog pravosuđa.

 

Manjak sudija

Na oglas za 41 poziciju pripravnika u crnogorskim sudovima prijavilo se samo devet kandidata, kazali su iz Akcije za ljudska prava (HRA) i upozorili da je to alarmantno nizak odziv.

Iz tog razloga, kako su naveli, brojni sudovi, uključujući Privredni i Upravni sud Crne Gore, osnovne sudove u Danilovgradu, Kotoru, Herceg Novom, Beranama i Plavu, kao i Viši sud za prekršaje i Sud za prekršaje u Bijelom Polju, ostali su bez pripravnika.

Taj problem, smatraju u HRA, dodatno doprinosi problemu nedostatka kadra u sudstvu.

Nedavno je predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać izjavio da sudskom sistemu nedostaje čak 58 sudija ili oko 17 odsto.

Da je to ogroman nedostatak, upozorio je i predsjednik Udruženja sudija Crne Gore Miodrag Pešić koji je istakao da je ukupan broj sudija u Crnoj Gori oko 200.

„Niska zainteresovanost za ovaj poziv ukazuje na potrebu da se sudijski posao učini atraktivnijim I da se uslovi rada moraju poboljšati“, naglasili su iz HRA.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo