Povežite se sa nama

OKO NAS

NJEMAČKA: NOVI ZAKON O USELJAVANJU STRUČNE RADNE SNAGE: Radnicima zapadnog Balkana otvorena vrata Evrope

Objavljeno prije

na

Novi zakon Vlade Njemačke o useljavanju stručne radne snage nudi niz pogodnosti za radnike koji u Njemačku dolaze iz zemalja koje nisu članice Evropske unije. U našem regionu preovladava mišljenje da će samo još više ohrabriti trend odlazaka

 

Novi Zakon o useljavanju stručne radne snage počeo je sa primjenom u Njemačkoj ove nedjelje. Zbog toga što treba da olakša dolazak radne snage iz zemalja koje nisu članice Evropske unije u Njemačku, izazvao je veliku pažnju u Crnoj Gori i ostalim zemljama Zapadnog Balkana, sa visokom stopom  nezaposlenosti.

Promjene zakona treba da posluže njemačkoj  privredi da se izbori sa manjkom radnika u gotovo svim djelatnostima. Prije svega, zakon omogućava dostupnost svih poslova za koje su kvalifikovani, a ne samo onih koje su njemačke institucije proglasile deficitarnim ili za koje ne postoje kandidati iz Njemačke ili zemalja EU, kao što je to bilo do sada.

Do ovog zakona, kvalifikovanu radnu snagu predstavljali su ljudi sa univerzitetskom diplomom. Novim zakonom to se mijenja, pa se u kvalifikovane ubrajaju i oni koji imaju srednju stručnu spremu. U Nemačkoj to je ekvivalentno diplomi nakon završetka strukovnog školovanja. To znači da će se sada do nekih zanimanja moći i bez diplome, ukoliko možete da dokažete više od pet godina radnog iskustva za određeni posao. Tako će na primjer i programer bez diplome sa dovoljnim radnim iskustvom biti smatran kvalifikovanom radnom snagom.

Prema novom zakonu, kvalifikovani stručnjaci iz Njemačke i zemalja EU više neće imati prioritet u zapošljavanju na upražnjena radna mjesta, što znači da se više neće obavljati  provjera privilegovanih kandidata. Radnicima će, pod određenim uslovima, biti omogućeno da duže vrijeme borave u Njemačkoj u potrazi za poslom. Oni će imati i pravo na to da eventualni manjak praktičnog iskustva nadoknade dokvalifikacijom kroz praksu kod njemačkog poslodavca. Uslov će biti da nadležne ustanove potvrde diplomu stranog radnika i da on dokaže da vlada njemačkim jezikom. Uz to, ako prethodno nije sklopio ugovor o radnom odnosu, stranac će morati da dokaže da ima dovoljno novca da može da se izdržava dok traži posao.

Kada je riječ o poznavanju njemačkog jezika, uglavnom se očekuje napredno znanje koje odgovara nivou B1 zajedničkog evropskog referentnog okvira za jezike. Taj nivo podrazumijeva sposobnost da se učestvuje u razgovoru o poznatim temama i razumiju emisije na radiju ili televiziji.

Na njemačkom tržištu rada trenutno postoji oko 1,2 miliona otvorenih radnih mjesta, prenose njemački mediji. Nedostaje ne samo inžinjera i doktora, već specijalista iz raznih oblasti, a posebno je velika potražnja i za zanatlijama. Na listi najdeficitarnijih zanimanja, koju je polovinom 2018. objavila njemačka Savezna agencija za zapošljavanje, nalaze se inženjeri svih vrsta, ljekari, informatičari, biolozi, hemičari, matematičari, tehničari, električari, vodoinstalateri, lakireri, keramičari, kuvari i pekari, stolari i njegovatelji.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, u Crnoj Gori posao trenutno traži 35 609 osoba, što znači da je stopa nezaposlenosti 15,35 odsto.

Tokom proteklih godina bilo je mnogo primjera odlazaka stručnjaka iz Crne Gore, naročito sa sjevera, na rad u Zapadnu Evropu. Najviše odlaze doktori, o čemu je Monitor i ranije pisao. Pored toga, i crnogorsko primorje suočava se sa manjkom radnika, jer većina radije odlazi u susjednu Hrvatsku ili dalje na zapad, gdje za isti posao može da zaradi i duplo više novca.

Prema podacima iz Federalne službe za zapošljavanje Njemačke, od 1. januara 2016. do 30. novembra 2018. godine izdate su 3 853 saglasnosti za rad crnogorskim državljanima. U istom periodu odbijeno je 1 187 zahtjeva za dobijanje ovih saglasnosti. Na sajtu Ambasade Njemačke u Podgorici piše da je tokom 2017. godine ova ustanova izdala 876 viza za pojednostavljeno zasnivanje radnog odnosa u Njemačkoj. U 2016.  izdato je nešto manje – 683.  Na sajtu je takođe naznačeno da, obzirom na znatno povećan broj zahtjeva, počev od 12. marta 2018. podnosioci zahtjeva za izdavanje vize moraju zakazati termin za intervju u ambasadi.

Iz crnogorskog Zavoda za zapošljavanje ističu da ovi podaci ne govore o masovnom odlasku radnika iz Crne Gore u Njemačku. Naprotiv, smatraju da se u medijima i na društvenim mrežama šire brojne dezinformacije o uvođenju raznih olakšica za zapošljavanje i da put do posla u Njemačkoj nije baš tako lak.

Najnovije istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) o građanskoj i političkoj participaciji mladih u Crnoj Gori bi trebalo da ih zabrine. Prema tom istraživanju, više od trećine ispitanika želi da napusti Crnu Goru i da se trajno preseli u neku drugu državu. Kao ključne razloge za preseljenje uglavnom navode bolji ekonomski standard, veću mogućnost da van Crne Gore pronađu posao, uređeno društvo i bolji život, kao i to da u Crnoj Gori ne vide svoju budućnost. Istraživanje je pokazalo i da 72,3 odsto mladih smatra da su nezaposlenost i ekonomske nedaće najveći problemi sa kojim se oni danas suočavaju.

A kako je u regionu? U  Srbiji situacija je gotovo identična. Prema evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje, više od pola miliona ljudi je nezaposleno, ali se pretpostavlja da je taj broj i veći. U protekle dvije godine njemačka ambasada u Beogradu izdala je oko 24 hiljade radnih viza. Kako bi usporila odlazak radno sposobnog stanovništva, Srbija radi na Strategiji za ekonomske migracije, čiji je predlog usvojen.

U Hrvatskoj je uočeno usporenje u iseljavanju građana u Njemačku. Reklo bi se da je to zato jer su svi koji su to htjeli – već otišli. Državni statistički zavod u Wiesbadenu je prošle godine objavio podatak da je broj državljana Hrvatske s boravkom u Njemačkoj između 31. decembra 2017. i 31. decembra 2018. porastao za 27 772, što je manje nego 2016. godine, kad je taj broj bio 35 295. Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje Hrvatske gospodarske komore, za hrvatske medije je izjavio da se u ovoj državi ima posla, ali nema ljudi: ,,Bosna i Hercegovina je ispražnjena, Srbija se prazni strahovito brzo, oni imaju gubitak od milijun ljudi čak i za sezonske poslove. Naš građevinski sektor sve više poseže za Indijom, Pakistanom, u turizmu su na pomolu i ugovori s Filipinima. Kvote za uvoz stranih radnika u 2019. godini podignute su na 65.100, dok je prije pet godina bilo izdano tek 400 dozvola za strane radnike”.

U Bosni i Hercegovini – slično. Samo u 2019. godini u Njemačku je otišlo oko 23 hiljade građana.

Trend napuštanja Zapadnog Balkana iz godine u godinu raste. Novi zakon Vlade Njemačke nezadovoljne građane će još više ohrabriti na odlazak. Tišina nadležnih -zaglušuje.

  Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo