Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KOLIKO JE CRNA GORA SPREMNA ZA KORONA VIRUS: Oprezno, ali bez panike

Objavljeno prije

na

Nedostatak ljekara i respiratora je ono što bi mogao da bude problem zdravstvenog sistema s pojavom korona virusa, ističu stručnjaci. Ukazuju i na važnost informisanja i edukacije građana. Simptomatično je da na pitanja o spremnosti za ovaj izazov iz Ministarstva zdravlja i većine opštih bolnica nijesmo dobili odgovor

 

Rizik po zdravlje stanovništva Crne Gore od infekcije korona virusom, početkom ove sedmice, povećan je sa umjerenog na visok. Ministar zdravlja Kenan Hrapović objasnio je da je vjerovatnoća uvoza virusa iz Italije, kao i država neposrednog okruženja Hrvatske i Sjeverne Makedonije, velika.

Korona virus je dosada registrovan u 49 država širom svijeta, od toga 30 evropskih država. Posljednji podaci govore da je u Crnoj Gori pod nadzorom 340 osoba, od čega je 240 u Podgorici.

O tome da se može očekivati prvi slučaj oboljenja i u Crnoj Gori, govorio je ove nedjelje pomoćnik Instituta za javno zdravlje Senad Begić. Isto je upozorila i direktorica Klinike za infektivne bolesti Dobrila Nikčević.

Iz Ministarstva zdravlja javnost uvjeravaju da nema razloga za paniku –  ,,aktivnosti države usmjerene su na pravovremen odgovor u odnosu na aktuelnu epidemiološku situaciju sa kojom se suočava cijela planeta”, kazao je Hrapović

Država je imala kada da se spremi. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je vanrednu situaciju na globalnom nivou, 30. januara,  i  izdala je preporuku državama članicama kako bi se njihovi zdravstveni sistemi što bolje pripremili za novu zdravstvenu prijetnju.

Nedostatak ljekara, ponekad ljekova i opreme, je ono što brine pacijene u Crnoj Gori i kod običnog gripa. Bojazan o spremnosti zdravstvenog sistema da se suoči sa ovim izazovom sasvim je opravdana. Međutim, iz insitucija uvjeravaju da ih pojava virusa neće iznenaditi, te da se za nju pripremaju već sedmicama.

,,Svi planovi postupanja za tu situaciju su razrađeni, testirani i u gotovo apsolutnoj mjeri funkcionišu”, kazao je Begić. Njegova koleginica iz Instituta za javno zdravlje epidemiološkinja Božidarka Rakočević kazala je da zdravstvene ustanove raspolažu testovima za laboratorijsku dijagnostiku korona virusa.

Iz Instituta za javno zdravlje objasnili su da ne postoji specifična terapija protiv korona virusa, a pristup koji se primjenjuje u liječenju podrazumijeva liječenje simptoma bolesti, na primjer groznice ili otežanog disanja. Iz Instituta kažu i da simptomatska i potporna terapija (terapija kiseonikom, nadoknada tečnosti, antivirusna terapija) može biti vrlo efikasna kod oboljelih od korona virusa.

Koliko Crna Gora posjeduje respiratora (ključnih za terapiju kiseonikom), koliko je zdravstvo pripremljeno za ovu situaciju, što je sve od opreme nabavljeno protekli mjesec, pitali smo Ministarstvo zdravlja. Odgovore nijesmo dobili.

O tome koliko su dodatne opreme nabavili i koliko su spremni za korona virus pitali smo i uprave sedam opštih bolnica u Crnoj Gori, najveći Dom zdravlja Podgorica i Klinički centar. Odgovore smo dobili samo od tri javne ustanove.

Iz Opšte bolnice Nikšić, kratko su nam odgovorili: ,,JZU Opšta bolnica Nikšić posjeduje dovoljan broj ljekova, zaštitne opreme i respiratora”.

Menadžment Opšte bolnice Bar bio je precizniji – posjeduje pet respiratora,  predviđeno je da bolnica može zbrinuti i liječiti 100 pacijenata koji bi bili izolovani od ostalog dijela bolnice gdje bi se nastavio uobičajen rad.  ,,Opšta bolnica Bar ima potrebnu zaštitnu opremu i osoblje je obučeno za korištenje. Dio opreme je nabavljen u posljednja dva mjeseca, a dio opreme posjedujemo od ranije”, kazali su za Monitor.

U najvećoj zdravstvenoj ustanovi Kliničkom centru CG za Monitor kažu   ,,građani mogu u potpunosti biti sigurni kada govorimo o stručnom kadru, opremi i kapacitetima a samim tim i kvalitetu pružanja zdravstvenih usluga u KCCG”.

Ističu da KCCG raspolaže sa neophodnom medicinskom opremom i u potpunosti je spreman i kadrovski i organizaciono da odgovori svim potrebama crnogorskih građana u slučaju pojave oboljelih koji su zaraženi korona virusom (COVID-19).

,,KCCG ima jedanaest jedinica intenzivnog liječenja u kojima se zbrinajvaju pacijenti sa najkoplikovanijim oboljenjima i uglavnom životno ugroženi. Sve one su opremljene najsavremenijim medicinskim aparatima, među kojima su, naravno i respiratori. KCCG prati sve trendove savremenog liječenja, što znači da raspolaže sa visokosofisticiranom medicinskom opremom i medikamentima najnovije generacije”, kažu iz KCCG.

Podsjećaju da se ova ustanova svake godine priprema za zbrinjavanje  osiguranika od sezonskog gripa. ,,Na pravi način smo odgovorili i svim potrebama naših građana tokom minulih godina, pa i kada je bila epidemija gripa izavana virusom H1N1. Iako ove godine imamo mutirani korona virus, koji je sličan ali je infektivniji od virusa koji izazivaju sezonski grip, koristimo priliku da još jednom apelujemo na građane da se pridržavaju svih preporuka i savjeta ljekara i nadležnih službi u cilju sprječavanja širenja navedenog virusa u našoj državi”.

Specijalista epidemiolog dr Milena Popović-Samardžić iz Opše bolnice Cetinje za Monitor kaže da u vandrednim situacijama dolaze do izražaja svi problemi i manjkavosti jednog sistema. Ona upozorava da se može desiti da deficit kadra, posebno u jedinicama intenzivne njege  i povećana potreba za respiratorima stavi naš zdravstveni sistem pred ozbiljan izazov. ,,Ključni problem epidemije novim korona virusom jeste što u kratkom vremenskom roku, ukoliko ne poduzmemo efektivne preventivne mjere, možemo imati veći broj pacijenata koji će zahtijevati povezivanje na respirator nego što imamo samih respiratora”.

Podsjećamo na pitanje sa koliko respiratora raspolažu zdravstvene ustanove u Crnoj Gori iz Ministarstva zdravlja nam nijesu odgovorili.

Popović-Samardžić kaže da je za spremnost našeg zdravstvenog sistema za potencijalnu epidemiju od najvećeg značaja edukacija stanovništva, pravovremeno usmjeravanje građana, informisanje zdravstvenog osoblja o redosljedu koraka u slučaju pojave inficiranih: ,,Svi mi imamo kod kuće nekoga na koga ne želimo  prenijeti virus. I to je već dobar osnov za poštovanje izdatih preporuka. Građane treba edukovati u tom pravcu”.

Ističe i važnost snabdjevenosti maskama, dezinfekcionim sredstvima, respiratorima, kao i značaj preciznih planova postupanja, jasnih smjernica za zdravstveno osoblje i za građane. ,,Kako bismo smanjili sve navedene izazove kontrola na graničnim prelazima mora biti jako dobro organizovana. Tu ako se propusti naprave svi smo u izazovu”, kaže Popović-Samardžić.

Šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori, Mina Brajović, je nedavno za agenciju MINA izjavila da Crna Gora ima dobre kapacitete za nadzor i laboratorijski sistem za suzbijanje širenja korona virusa. Ona je kazala da će prvi slučajevi novog virusa biti najobjektivniji test za spremnost sistema kao i ,,lakmus papir” koji će ukazati koji su to segmenti koje dodatno treba izgrađivati.

Preporuke SZO i ostalih relevantnih organizacija govore da građani imaju važnu ulogu u očuvanju kolektivnog zdravlja. Veoma bitne su mjere prevencije – redovno pranje ruku, izbjegavanje kontakta sa osobama koje kašlju ili kijaju, ukoliko se ne osjećate dobro ostanite kući…

Još ne postoje precizni podaci o načinu prenošenja virusa, a najnovija predviđanja govore da će se na vakcinu čekati i preko godinu dana.

Stručnjaci ponavljaju da treba biti svjesan opasnosti, informisati se, ali da ne treba paničiti.

Bez kontrole na aerodromima

 

Letovi iz Crne Gore prema sjeveru Italije, Milanu i Bolonji, privremeno su obustravljeni zbog sprečavanja širenja korona virusa. Glavna zdravstveno-sanitarna inspektorka Višnja Orban apelovala je na putnike koji dolaze iz Milana, konekcijama preko Rima, Budimpešte ili Tirane, da se obavezno jave graničnoj policiji ili sanitarnoj inspekciji da ih stave pod zdravstveni nadzor.

,,Ključni problemi su što se i dalje dešava da ljudi prođu pasošku kontrolu, a da pri tom dolaze iz Milana preko na primjer Beograda. Da ih niko na aerodromu ne registruje kao putnike koji dolaze iz epidemijom pogođenih područja. Da lično odlaze u zdravstvenu ustanovu i traže pomoć zbog razvijanja respiratornih tegoba. To je scenario nastanka epidemije. Na aerodromima mora postojati kontrola aerodromskog ljekara ili epidemiologa, putnici koji dolaze iz epidemijom pogođenog područja se moraju obuhvatiti zdravstvenim nadzorom i moraju se informisati zašto je važno da se pridržavaju izdatih preporuka”, kaže epidemiolog Milena Popović-Samardžić.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UBISTVO EDMONDA MUSTAFE U BARU: Je li država zatajila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon ubistva Baranina, mediji su objavili da su ga nadzirali policajci. Upravo zato nameće se pitanje  kako se onda našao na meti ubica. Ko je zatajio i procijenio da mu ne treba policijska zaštita, nakon što je istražnim organima saopštio svoja saznanja, ali i strah da mu je bezbjednost ugrožena

 

Nakon dugog zatišja pripadnici kriminanih grupa su u utorak pokazali smjelost koju su godinama ranije iskazivali ubijajući svoje mete ne mareći za doba dana, mjesto, niti da li će biti nevino stradalih.

Na nepunih 200 metara od stanice barske policije hicima iz automatske puške je ubijen Baranin Edmond Mustafa, koji je u bezbjednosnim službama označen kao član škaljarskog klana. Ubica mu je nešto poslije devet sati prišao s leđa i u njega ispalio, prema prvim informacijama, čak 12 hitaca.

Dvadesetdevetogodišnjak je na mjestu ostao mrtav, a ubica je pobjegao električnim trotinetom. Uslijedila je policijska potraga za ubicom koja je rezultirala hapšenjem Baranina 27.godišnjeg Dina Ibrahimovića.

„U roku manjem od pola sata su locirali lice za koje su postojali osnova sumnja odnosno postojali indikatori da se radi o izvršiocu ovog krivičnog djela koji je u roku od pola sata u naselju Bjelište lociran, sustignut u bjekstvu, savladan i doveden u službene prostorije odjeljenja bezbjednosti Bar. Prilikom bjekstva ovog lica isti je koristio moped- električni trotinet, kacigu na glavi, a u neposrednoj blizini ovog lica pronađena je automatska puška za koju se sumnja da je korišćena u izvršenju ovog krivičnog djela, saopštio je medijima Lazar Šćepanović, v.d.pomoćnika direktora Uprave policije.

Samo nekoliko sati nakon zločina, osumnjičeni Ibrahimović priveden je dežurnoj tužiteljki Ireni Burić, ali o zločinu nije želio da govori. To je novinarima kazao njegov advokat Damir Lekić.

„Dinu Ibrahimoviću je stavljeno na teret dva krivična djela. Ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Nakon što je od strane državne tužiteljke poučen o svojim pravima i obavezama, i nakon što je obavio poverljiv razgovor sa braniocima, on je iskoristio zakonsko pravo i branio se ćutanjem, što znači da nije iznosio odbranu i nije ni odgovarao na pitanja državne tužiteljke, kazao je advokat Lekić.

Žrtva i osumnjičeni za ubistvo su poznati istražiteljima. Kako tvrde iz bezbjednosnih službi, osim što su pripadali istoj kriminalnoj organizaciji, nekada su bili i bliski prijatelji.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septebra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plate koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da su za to kria prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Iako je Sindikat uporno tražio nastavak pregovora oni nijesu uslijedili uglavnom zbog zauzetosti premijera i ministra finansija. Ministarstvo prosvjete je dan prije zakazanog štrajka pozvalo prosvjetare na dogovor i tražilo da se štrajk odgodi. Odgađanje je odbijeno, a razredne starješine su porukama  obavještavale roditelje da li će im djeca u ponedjeljak ići u školu.

I u Ministarstvu kao da su znali da do dogovora neće doći, pa su za nedjelju, danu pregovora sa sindikatom, direktori obrazovnih ustanova, u grupama,  čekali na sastanak sa ministarkom Jakšić-Stojanović. Dio javnosti je  ovo vidio kao disciplinovanje direktora. Ministarka je izjavila da je njena zakonska obaveza da upozna direktore sa njihovim pravima i obavezama.

,,U nedelju ujutru imali smo 160 škola sa 50 odsto štrajkača. Poslije sastanka sa ministarkom 138 skola. Šta je bilo u nedelju veče i ponedeljak ujutru ne mogu vam reći”, izjavio je predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.

Sindikat je optužio ministarstvo da su dali instrukcije direktorima škola da štrajkače prebroje i da im ukažu kako mogu dobiti otkaze. U zastašivanje su se uključili i pojedini, od ranije poznati, pravni eksperti. Tako je profesorica radnog prava Vesna Simović-Zvicer konstatovala da,   ako bi sud utvrdio da je štrajk nezakonit onda, shodno zakonu, veliki broj prosvjetnih radnika mogao dobiti otkaz.

Na dan početka štrajka, Ministarstvo je Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore uputili zahtjev za pokretanje postupka za utvrđivanje nezakonitosti, a sve sa ciljem iniciranja postupka pred Osnovnim sudom u Podgorici. Iz tog resora navode da su predstavnici Sindikata 7. februara 2024. dostavili ministarstvu odluku o stupanju u generalni štrajk, kao i odluku o minimumu procesa rada, koje su, kako tvrde, jednostrano donijeli. Iz Osnovnog suda su odgovorili da će hitno razmotriti ovu tužbu.

Iz Sindikata su  sredinom ovog mjeseca kod Agencije za mirno rješavanje sporova pokrenuli postupak kojim bi se utvrdio minimum  procesa rada.  Oni napominju da su proteklih osam godina, od donošenja Zakona o štrajku 2015, raznim vladama i resornim ministarstvima upućivali zahtjeve za utvrđivanje i donošenje akta o minimumu procesa rada. Oni su to ignorisali iako je iniciranje dogovora njihova obaveza, predviđena 90 dana od donošenja zakona. Kako to nije urađeno za osam godina iz Sindikata ističu da se Vlada uporno poziva na Uredbu iz 2006. godine kojom je štrajk u predškolskim i ustanovama osnovnog obrazovanja potpuno zabranjen, i koja omogućava direktorima da zaposlenima daju otkaze i pri pomisli na štrajk.

Nakon dogovora, obje strane su najavile povlačenje tužbi.

Da se sve dodatno zaoštri potrudila se i policija. Potpredsjednik Sindikata prosvejte Jovan Drašković kazao je u ponedjeljak da su policijski službenici obilazili ustanove u štrajku. ,,Službenici Uprave policije posjetili su mnoge podgoričke, ali i crnogorske ustanove. Tražili su razne, vrlo čudne informacije: kako se odvija nastava, a to pita inspektor za kriminalitet, bez ikakvog naloga… U školi u kojoj ja radim bio je inspektor za ekonomski kriminalitet koji je pitao kako se nastava planira, njegov kolega kasnije je zvao upravu i pitao za dodatne informacije u vezi sa nastavom”, kazao je Drašković. On je tražio od nadležnih da objasne ko je donio takvu odluku i čemu ta ispitivanja služe.

Objavljena je informacija da je policajac u školi u Rožajama fotografisao zaposlene. Uprava policije je saopštila da istražuju taj slučaj. Rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Rožajama Aldin Kalač kazao je da su profesori iz Srednje stručne škole u tom gradu podnijeli prijavu ODT protiv F. M. zbog krivičnih djela neovlašćeno fotografisanje i zloupotreba službenog položaja.

Iz Ministarstva prosvjete su se branili da je policicija obilazila škole samoinicijativno. Iz Uprave policije je saopšteno da su njihovi službenici škole obilazili u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima. ,,Obilazak je izvršen, između ostalog, i radi upoznavanja sa činjenicama u odnosu na vrijeme, mjesto, obim, tok i način održavanja štrajka i mogućih neprijavljenih javnih okupljanja sa stanovišta javnog reda i mira i bezbjednosti građana, a posebno učenika”.

Štrajk je, naravno dobio i političku dimenziju. Opozicija je bila jednoglasna u kritici nedemokratskih, neki su pominjali i staljinističke metode, nove vlasti.

Samo dan prije dogovora premijer Spajić je izjavio da mu nije jasno što prosvjetari traže i da neće popustiti pred njihovim pritiskom. Iz njegove partije su sindikalcima prebacivali da se baš i nijesu bunili za DPS zemana. ,,Voljela bih da se Sindikat prosvjete borio proteklih devet godina”, izjavila je ministarka Jakšić-Stojanović.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, je prekorio partijske kolege.   Pozvao je Vladu da odgovornije uđe u razgovore sa Sindikatom prosvjete. Povodom štrajka prosvjetara, kazao da je zabrinjavajuće to što su  mnogi roditelji tek u nedjelju saznali da im djeca neće moći da idu u školu jer neće biti nastave. ,,Zaista ne znam kako smo došli u ovu situaciju u kojoj djeca najviše ispaštaju”.

Ostali sindikati dali su podršku Sindikatu prosvjete. Jedan od mnogobrojnijih, Sindikat zdravstva istakao je da Vlada Crne Gore beskrupulozno i arogantno krši granski kolektivni ugovor: ,,Ukoliko Vlada Crne Gore obesmisli kolektivno pregovaranje i prekrši granski kolektivni ugovor Sindikata prosvjete onda je potpuno jasno da sindikalne organizacije treba transformisati u sportsko rekreativna društva i agencije za kupovinu roba i usluga na rate”.

Iz Sindikata Uprave i pravosuđa smatraju da se to upravo i dešava. Nakon dogovora Vlade i Sindikata prosvjete, predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević upozorio je da ,,premještanje tabela sa koeficijentima iz Granskog kolektivnog ugovora u novi Zakon o zaradama, koje je predviđeno Sporazumom premijera Milojka Spajića sa Sindikatom prosvjete, znači da se o visini zarada i koeficijenata neće pitati zaposleni, već skupštinska većina ili Vlada”. Iz ovog sindikata su upozorili da je značenje tih namjera uvod u autokratiju.

U vrijeme prošle autokratije najveći štrajk prosvjetara desio se 2002. Trajao je 10. mjeseci, okončan je povišicom od osam procenata, nakon štrajka glađu prosvjetnih radnika u Bijelom Polju. Tokom ovog štrajka i prosvjetari u Pljevljima iskazali su svoju spremnost da ako sve potraje stupe u štrajk glađu.

Kada se o prosvjeti radi, sem priče o platama u drugim promjenama nijesmo puno odmakli. Nakon promjene vlasti premijer Zdravko Krivokapić je javno vikao na prosvjetne radnike, ministarka Vesna Bratić je nezakonito dijelila otkaze i zapošljavala politički podobne kadrove. Prošli ministar Miomir Vojinović je za svog mandata, pod pritiskom roditelja, aminovao prepisivanje na maturskim ispitima.

O kvalitetu obrazovanja, prebukiranosti škola, nedostatku profesorskog kadra, neodgovornosti pojedinih predavača, velikom pritisku roditelja, nasilju u školama… priča se sporadično i ne nude se sistemska rješenja. Do nekog novog štrajka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo