Povežite se sa nama

OKO NAS

DRAMATIČNE PROMJENE U NAŠEM MORU: Ugroženi simboli Jadrana

Objavljeno prije

na

Posljednjih godina u našem moru zabilježeno je gotovo 20 novih ribljih vrsta, potom alge, rakovi, puževi. Oni ugrožavaju autohtone vrste, od kojih najviše palasturu, najveću školjku Sredozemnog mora i simbol Jadrana.

 

U jesen 2016. godine u zapadnom dijelu Španije zabilježen je prvi masovni pomor palasture, najveće školjke u Mediteranskom moru i jedne od najvećih na svijetu. Naučnici su ustanovili da su uzročnici njezinog masovnog pomora, većeg čak od 99 odsto populacije, parazit Haplosporidium pinnae i bakterija Mycobacterium sp. Od tada se ovaj parazit proširio na cijelo Sredozemlje. Palastura je praktično izumrla je na francuskoj rivijeri, a bolest je registrovana sve do obala Turske.

U Institutu za biologiju mora navode da je izumiranje palasture u našem dijelu Jadrana prvi put primijećeno prošlog ljeta, kada je urađen posljednji monitoring. Ističu da, bar za sada, situacija kod nas nije alarmantna, kao što je to, na primjer, u susjednoj Hrvatskoj.

No, činjenica je da u Crnoj Gori, za razliku od Dalmacije i Istre, još uvijek nema dugoročnog i sistemskog monitoringa kako napredovanja novih vrsta, tako ni fizičko-hemijskih parametara mora.

“Vrijedan živi svijet polako nestaje i u našem dijelu Jadranskog mora. Školjke i sunđeri doživljavaju istu sudbinu, jer se uz pomoć morskih struja parazit lako širi”, upozorava stručnjak ove institucije sa sjedištem u Kotoru dr Vesna Mačić.

Konstatujući da u moru nije moguće napraviti karantin, ona ocjenjuje da se sada mogu samo u nekim malim akvarijumima koji imaju potpuno zatvorene sisteme čuvati ti organizmi, ali da za veliko, pravo očuvanje živog svijeta u moru to nije način nego je način da se očuva prirodna ravnoteža.

Formalno, ova endemski ugrožena mediteranska vrsta, koja može narasti i do 120 cm, je u Crnoj Gori i u EU strogo zaštićena i bio je zabranjen njezin izlov. Posebno je akvatorij Boke Kotorske bio prepun palasturom. No, u praksi su nesavjesni građani, ribari ili ronioci vadili palasture i prodavali ih turistima. Na njihovo izumiranje utiču svakako i zagađenje, sidrenje, kao i sve toplije more.

Upravo povećanje temperature Jadrana pogoduje organizmima koji napadaju palasturu, pa se dramatičnim promjenama ekosistema u našem moru ne nazire kraj. Tako se u zadnjih sedam godina u našem moru pojavilo gotovo 20 novih vrsta riba. Među njima su i morski vepar, čarobni patkokljunčić, patuljasti patkoglavac, prugasti kljunaš, trorepan…

Budući da se radi često o tzv. invazivnim ili invazijskim vrstama, te predatorima, strahuje se da bi se one mogle odomaćiti u našim vodama i stvoriti vlastitu populaciju. One stoga predstavljaju prijetnju ekološkoj ravnoteži Jadranskog mora i mogu ugroziti populacije autohtonih riba i drugih organizama zato što se hrane njima ili se nadmeću za staništa.

Takve su, na primjer, ribe lavovi ili ribe pauni, koje bi mogle uspostaviti populaciju na južnom dijelu Jadrana. „Otrov tih riba uzrokuje oticanje, ekstremnu bol te paralizu ekstremiteta. Kod organizama slabijeg imuniteta može čak nastupiti i smrt u ekstremnim situacijama“, upozorava ekspert splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo dr Jakov Dulčić.

Prema njegovim riječima, iako su te ribe spore i mirne, vrlo brzo se razmnožavaju i prilagođavaju novim staništima, te postižu veliku brojnost, istiskujući autohtone vrste.

“Razmnožavaju se svaka četiri dana tokom cijele godine i proizvode oko dva miliona jajašaca godišnje koja plutaju morskim strujama i šire se na vrlo velike udaljenosti, što ih, kao i činjenica da vrlo brzo dostižu zrelost, čini vrlo učinkovitima u koloniziranju novih grebena na račun domaćih vrsta. Međutim, oni su najveća opasnost za prirodnu ravnotežu, odnosno ravnotežu hranidbenog lanca u morskom ekosistemu, jer su izraziti grabljivci na manjim, ribolovnim vrstama riba, te predstavljaju i socioekonomsku opasnost“, dodaje profesor Dulčić.

Zato je opravdano postaviti pitanje: što ćemo loviti, jesti i kako će crnogorsko podmorje izgledati narednih decenija. To sa sigurnošću niko ne može reći, jer, kako ističe donedavni direktor  kotorskog Instituta za biologiju mora, dr Mirko Đurović, ekosistem Jadrana se mijenja brzo i nepredvidivo. “Teško je već i sada pratiti dosadašnje promjene, a kamoli dati procjenu njihovog budućeg toka i formulisati prijedloge za ublažavanje negativnih fenomena”, smatra on.

To se posebno odnosi na vrstu alge nazvanu “tumor Mediterana”, koja se već duže vreme širi velikom brzinom i uništava postojeću floru i faunu. Među njima su naročito ugrožene tzv. morske livade (posidonia oceanica) koje su područja najveće biološke raznolikosti u Mediteranu.

One su glavni proizvođači kiseonika u priobalnom području, a budući da obogaćuju morsku vodu i sediment kiseonikom često se nazivaju “plućima mora”. Samo jedan kvadratni metar dna pod posidonijom proizvodi 14 litara kiseonika svaki dan. Zato su morske livade jedan od najznačajnijih bio-indikatora stanja mora.

Crna Gora je, pored Bosne i Hercegovine, jedina zemlja na Mediteranu, uz to još i ustavom definisana kao ekološka, a koja nema uspostavljeno zaštićeno područje u moru. Prema ciljevima Konvencije o biološkoj raznovrsnosti, 10 odsto obalnih i morskih područja treba da bude pod zaštitom.

„Imajući u vidu intenzivan razvoj turizma na obali, prisustvo krivolova, zagađenja mora otpadnim vodama, komunalnim otpadom, najavljene eksploatacije nafte i gasa u crnogorskom dijelu podmorja, prisustvo invazivnih vrsta povećan je i rizik od ozbiljnih trajnih posljedica koje pomenute ljudske aktivnosti imaju na morske resurse”, kaže Milica Kandić iz ekološke organizacije “Grin houm”.

Iz Vlade Crne Gore je ranije saopšteno da će biti izrađena dokumentacija kako bi se stvorili uslovi za proglašenje tri zaštićena područja u našem moru, i to: ostrvo Katič kod Petrovca, Platamuni i ostrvo Stari Ulcinj.

                                                                                                                                                                Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

VLADA, POSLANICI I DRUŠTVO ZNANJA: Knjige su štetne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucija Evropskog parlamenta o budućnosti Evropskog sektora knjiga poziva na nultu stopu PDV-a za knjige u državama članicama, kako bi se podržala ekonomija utemeljena na znanju, te podstaknulo čitanje i promovisale njegove cjeloživotne koristi. Svoj ,,podsticaj” ovoj težnji protekle sedmice dali su i poslanici vladajuće većine izglasavši povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto

 

Poslanici vladajuće većine u Skupštine Crne Gore su, protekle sedmice, izglasali povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto. Povećanje je došlo u sklopu seta ekonomskih zakona koji su potrebni za primjenu Programa Evropa sad 2.

Da je ovo povećanje simbolički važno, upozorio je poslanik URA-e Miloš Konatar parlamentarnu većinu.

Osim simboličnog, građani, oni koji još uvijek kupuju knjige, će osjetiti i praktični dio ove odluke jer će cijene knjiga biti povećane za oko osam odsto.

U većini država EU izdavanje knjiga i štampanih medija se smatra javnim interesom zbog obrazovnog i kulturnog razvoja nacije i informisanja građana, pa postoji više mjera podsticaja od kojih su i najniže ili nulte stope PDV-a.

Udruženja izdavača i knjižara, kao i štampanih medija, proteklih godina su više puta kod raznih Vlada pokretali incijative o uvođenju nulte stope PDV-a na knjige i štampu, uz obrazloženje da je prodaja knjiga i novina u padu.

U nacrtu medijske strategije, koja je predstavljena 2022. godine, bilo je predviđeno smanjenje stope PDV-a na štampu na nula odsto u 2023. godini. Međutim, krajem prošle godine Vlada je usvojila Medijsku strategiju u kojoj ta mjera nije predviđena, uz obrazloženje da se tim dokumentom ne mogu utvrđivati poreske stope već da će to biti regulisano finansijskim strategijama. Sada se umjesto smanjenja predviđa povećanje poreza na ove proizvode.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULCINJ DOBIJA NOVI PORTO: Uz “Porto Milenu” i “Porto Rai”

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Ulcinju je ovog vikenda predstavljen projekat luksuzno hotelsko-rezidencijalnog kompleksa “Porta Rai”. Uz ostale objekte na početku Velike plaže, ovaj dio Ulcinja će dobiti sasvim nove obrise

 

Gradnja ovog objekta kreće u novembru ove godine, a prvi objekti biće gotovi do maja 2026. godine. Ova investicija će potpuno transformisati Veliku plažu i pretvoriti je u jednu od najznačajnijih destinacija, slično kao što je to bilo sa Porto Montenegrom, Porto Novim ili Lušticom”, kaže direktor Karisma Hotels & Resorts za Evropu i Bliski istok Nemanja Kostić.

On smatra da je riječ o objektu koji će ispuniti najviše standarde kvaliteta i predstavljati novu adresu luksuza na jednoj od najljepših lokacija na Jadranu, na prostoru od gotovo 100 hiljada kvadratnih metara gdje  se nekada nalazio hotel “Lido”. “Kompleks će biti okrenut porodici, ispunjen zelenilom, parkovima, brojnim sadržajima za djecu, jer želimo da stvorimo ambijent po mjeri čoveka”, ističe Kostić.

Izgradnja jednog od najznačajnijih turističkih projekata u posljednjoj deceniji u ovom dijelu Evrope počeće u novembru, a procijenjena vrijednost investicije iza koje stoje hotelska grupacija Karisma Hotels & Resorts i međunarodna kompanija Dobrov & Family Group iznosi 170 miliona eura.

Dobrov group je u oktobru 2006. godine na međunarodnom tenderu kupio hotel Lido za 10,8 miliona eura. Objekat je srušen nakon kupovine, a firma je početkom 2012. godine, uprkos upozorenjima iz Vlade i imperativnim odredbama iz ugovora, konačno odustala od gradnje novog hotela na Velikoj plaži pod izgovorom da država nije ispunila obavezu čišćenja obližnjeg kanala Port Milene. Pošto je za rješenje tog problema bilo neophodno nekoliko godina, Capital estate je planirana sredstva preusmjerio u Budvu gdje je u Bečićima sagradio hotel sa pet zvjezdica.

Prema riječima direktorke prodaje Porta Rai Jovane Purić, izgradnja ovog objekta pružiće jedinstveno iskustvo života u hotelsko rezidencijalnom kompleksu sa svim pratećim sadržajima. “Biće ovo kompleks po mjeri čovjeka i po mjeri porodice”, kaže ona dodajući da “Porta Rai Beachfront Hotel & Residences kombinuje najbolje svjetske i lokalne prakse, stvarajući kompleks kakav do sada nije postojao u Crnoj Gori.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTKORNJAK I DRUGE PRIČE: Proizvodnja neprijatelja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako šira zajednica pokušava beskompromisne borce za očuvanje prirode- građanskog  aktivistu Rašita Markovića, šumarskog inspektora Hakiju JasavićaNedžada Cecunjanina, da predstavi neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja institucija da ne rade svoj posao

 

 

Nakon što su Drvoprerađivači Plav iznijeli tvrdnju da se štete u plavskim šumama zbog epidemije potkornjaka u ekološkom smislu mjere svakodnevnim manjkom stotina miliona kubika kiseonika, građanski aktivista Rašit Marković napisao je na svom Fejsbuku da ne bi bio čovjek kada ne bi stajao iza svojih riječi i stavova koje dijeli sa šumarskim inspektorom Hakijom Jasavićem i kolegom iz tog udruženja građana Nedžadom Cecunjaninom.

On je propoznao tendenciju da šira zajednica pokušava da njih trojicu, kao beskompromisne borce za očuvanje prirode, proglase neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja isntitucija da ne rade svoj posao.

„Ako smo nas trojica neprijatelji, grad Plav i država Crna Gora nemaju prijatelja. Dva usko povezana ekocida u Nacionalnom parku Prokletije i ćutanje nadležnih, i svih konstituenata i lokalne i državne vlasti. I nedavno su saopštili kako su feromonskim klopkama spasili tolika stabla. Iduće godine će da se vidi, nažalost, ali kasno kako su spasili šumu. I sve ovo se dešava u u ekološkoj državi i u Nacionalnom parku“ – napisao je Marković.

Priča oko bolesti potkornjaka u šumama Nacionalnog parka Prokletije prvi put je pokrenuta u ljeto 2022. godine, a zatim je dobila na težini u novembru mjesecu prošle godine, kada je šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu krivičnu prijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila te godine da izvrše sanitarnu sječu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo