OKO NAS
ŠTA KOLAŠIN NUDI BOGATIM TURISTIMA: Skijališta i hotelske sobe
Vanpansionsaka ponuda u Kolašinu kaska za onim što nude luksuzniji hoteli. Strani turisti u tom gradu, kad nijesu na skijalištim, borave u hotelskim sobama, jer nema sadržaja koji bi privukli njihovu pažnju
Prema kategorizaciji Ministarstva turizma i održivog razvoja, Kolašin ima sedam hotela, ukupno 500 ležajeva. Tri hotela su sa četiri zvjezdice, i po dva sa tri i dvije. Prema planovima i obećanjima investitora i opštinskih vlasti, za par godina broj hotela u toj opštini biće više nego dupliran. U planu je, uglavnom, gradnja objekata sa četiti i pet zvjezdica, namijenjenih bogatijim gostima.
Da li će grad moći da „isprati“ luksuz, koji nude ti objekti? Koliko će od onih koji borave u takvih objektima koristi imati vanpansionska ponuda i imaju li turisti u Kolašinu čime da se zabave kad nijesu na ski stazama? To je samo dio onoga što poznavaoci lokalnih prilika u turizmu problematizuju, kad je riječ o najavi ambicioznih projekata.
Ski resort Kolašin 1450 AD, u većinskom vlasništvu Zorana Ćoća Bećirovića, podnio je kolašinskom Sekreterijatu za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat Hotela D. Novi Bećirovićev hotel bi trebalo da ima površinu od 4.623 m2, 65 smještajnih jedinica a planiran je da bude kategorisan sa četiri zvjezdice.
Bećirovićevo preduzeće gradiće i kao dio konzorcijuma sa alabnskim biznismenom Apartmanski objekat Q i Condo hotel S. Apratmanski objakat Q, kako je navedeno u dokumentaciji dostavljenoj Sekreterijatu za zaštitu životne sredine imaće 86 smještajnih jedinica. Objekat se sastoji od prizemlja, tri sparata i potkrovlja, a, kako je planirano, biće građen „u duhu tradicionalne planinske kuće“. Kamen na tlu i drvo na kamenu.
Condo hotel S, prema dokumentaciji, zauzimaće građevisku površinu od skoro 8.300 matara kvadratij. Imaće pored dva sprata i potkrovlje i u njemu je planirano čak 116 smještajnih jedinica.
Elaborate o procjeni uticaja na životnu sredinu predalo je i društvo „CG Resort doo“ iz Tivta za gradnju turističkog kompleksa, koji bi trebao da bude kategorisan sa pet zvjezdica. Gradiće se u prigradskom neselju Breza, na atraktivnoj lokaciji, u blizini Tare. Kako je planirano, biće izgrađena dva objekata, površine skoro 17.000 m2, u koje će moći da se smjesti 308 gostiju. Investitor predviđa da će u tim objektima biti zaposleno preko 100 radnika.
Glavni gradski arhitekta dao je saglasnost za idejno rješenje „Royal investment consulting group“ za hotel, takođe, u naselju Breza. Sličnu saglasnost dobilo je i preduzeće „Pioneer sino Montenegro limited“ za izgradnju hotela sa četiri zvjezdica u istom dijelu opštine. Prema podacima iz kolašinske lokalne uprave, investitor Marko Mugoša planira da gradi eko hotel u mjestu Vladoš, nedaleko od Kolašina. Firma “Monte biser” u mjestu Paljevine, nadomak Ski centra, privodi kraju radove na izgradnji apartmanskog naselja, a sličan kompleks gradi se i nekoliko kilometara niže u selu Rijeka Mušovića.
U kolašinskoj lokalnoj upravi su srećni zbog najave gradnje novih hotela. Nijesu rječiti kad se pokrene priča o onome što će grad nuditi turistima, kad izađu iz hotelske sobe ili se vrate sa skijališta.
„Investicije i sve partnere po tom osnovu doživljavamo kao način da se povećaju turistički kapaciteti Kolašina, značajno poveća turistička posjeta, približe ljetnja i zimska turistička sezona. To će doprinijeti kontinuitetu turističkog interesovanja i na kraju ono možda i najvažnije – omoguće nova zapošljavanja i nova radna mjesta”- kazao je predsjednik Opštine Milosav Bulatović.
Svi hoteli u Kolašinu prošle godine imali su, zvanično, 43.575 gostiju. Gosti, uglavnom, borave na skijalištu, kad nijesu u hotelskim sobama. Kad nema uslova za skijanje, kao tokom minula dva mjeseca, gotovo da ne izlaze iz hotela. Nema ponude koja bi ih zadovoljila – nezvanično je objašnjenje u upravi jednog od hotela sa četiri zvjezdice.
„Kolašin nema šta da ponudi gostima. Turisti traže sadržaje koji će im držati pažnju. Originalnu ponudu… Toga nema, ako se izuzeme nekoliko dobrih restorana koje im preporučujemo“- kaže sagvornik Monitora.
Alternativa za turiste, kad ne mogu na skijališta ili kad okončaju skijaški dan, smatraju hotelijeri, mogle bi da budu zabavno – sportski programi, sportovi u salama, ali i i piste za skijanje urađene od plastike. Podsjećaju da nekim zimskim turističkim destincijama postoje i bazeni sa toplom vodom „pod otvorenim nebom“, programi velnesa, prostori gdje djeca mogu da se zabave i edukuju… U kolašinskoj turističkoj ponudi mogla bi da bude i vožnja zapregom ili staza za profesionalno sankanje, kao i klizalište. Gastronomska ponuda, takođe, smatraju sagovornici „Monitora“, trebalo bi da bude bogatija.
Hotelijeri su saglasni da, i pored truda Centra za kulturu, nema kultuno umjetničkih sadržaja koji bi privukli, istančan ukus stranih gostiju. Nedovoljne su i dvije postojeće zimske manifestacije, Bjelasički i Sinjavinski maraton, da goste u dovoljnoj mjeri animiraju.
Direktor lokalne Turističke organizacije Aleksandar Vlahović, međutim, kaže „ da turisti, i pored nedovoljno snijega, mogu uživati i u šetnji na krpljama, vožnji motornim sankama, nordijskom skijanju i brojnim drugim aktivnostima koje nude lokalne turističke agencije…“
Iz razgovora sa vlasnicima prodavnica i kafana u gradu zaključuje se da ni oni nemaju mnogo koristi od gostiju hotela visoke kategorije niti ih često viđaju. U Kolašinu ne postoji adekvatno uređen pijačni prostor, gdje bi turisti mogli da kupe proizvode tog kraja. Nema umjetničkih galerija, a tek od nedavno, postoje dvije suvenirnice.
Primjera koji pokazuju da inventivnost onih koji čine vanpansionsku ponudu grada, ipak, ima. Nekoliko vlasnika kafića, vinoteka i restorana, bez mnogo novca, uspjeli su da ponude drugačije, autentičnije i luksiznije proizvode. Ostatak grada, za sada, ne prati ni njih ni zahtjeve gostiiju koji zimuju u hotelima visoke kategorije.
Dragana ŠČEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde
Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava
Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.
Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.
Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.
Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.
Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.
Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.
,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.
Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.
Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru
U ovom trenutku se ne zna koliko neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo – kap u moru
U nedelju,24.marta, u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.
Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen još jedan kamion natovaren oblovom građom.
Potom su policajac i carinik sjeli u kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.
Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.
“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.
Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.
“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi
S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija
„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.
“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije dostavljeni Monitoru.
Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.
On objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.
Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“
„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.
Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.
Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.
Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.
Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.
Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.
U Nacrtu Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
FOKUS4 sedmice
RAZLAZ MILATOVIĆA I SPAJIĆA: Novo miješanje karata
-
DRUŠTVO4 sedmice
DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka
-
INTERVJU4 sedmice
TATJANA LAZAREVIĆ, UREDNICA PORTAL KOSSEV: Tope se posljednje ružičaste naočare Srba sa Kosova
-
DRUŠTVO4 sedmice
UBISTVO EDMONDA MUSTAFE U BARU: Je li država zatajila
-
INTERVJU4 sedmice
DRAGOLJUB VUKOVIĆ, NOVINAR: Otvoren prostor za pregrupisavanja na političkoj sceni
-
Izdvojeno4 sedmice
DODIK POSLIJE PUTINA OBIŠAO MANDIĆA: Open srpski svet
-
Izdvojeno4 sedmice
NAKON HAPŠENJA ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA: Ukrivanje imovine
-
Izdvojeno4 sedmice
NASILJE U ŠKOLAMA: Nezaštićeni i učenici i nastavnici