Povežite se sa nama

OKO NAS

CRNA GORA U NOVOJ MIGRANTSKOJ KRIZI: Još jedan test humanosti

Objavljeno prije

na

Nova migrantska i izbjeglička kriza, tvrde nadležni, ne prijeti Crnoj Gori

 

Od kad je Turska otvorila svoje granice, Evropa se ponovo suočava sa novim talasom izbjeglica i migranata. Taj talas se na granicama Crne Gore za sada ne opsjeća.

,,Trenutna situacija je stabilna. Našoj zemlji ne prijeti opasnost većeg priliva migranata”.  kazao je protekle nedjelje Ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Mevludin Nuhodžić.

Od ranije je poznato da je Crna Gora, u većini slučajeva, samo tranzitno odredište za ljude  koji pristižu sa Bliskog istoka i pojedinih djelova Južne Azije.

Iz Direktorata za građanska stanja i lične ispave Ministarstva unutrašnjih poslova kažu da je u 2019. godini zabilježen povećan broj migranata u odnosu na 2018. godinu, kada je kroz državu prošlo oko četiri ipo hiljade migranata. Prema posljednjim podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), samo tokom 2019. godine blizu osam hiljada migranata prošlo je kroz Crnu Goru na putu ka državama Evropske unije.

Po dolasku, migranti su dužni da ispoštuju zakonske procedure. Prvo im se, u slučaju kada je to potrebno, pruža adekvatna medicinska pomoć, a naknadno se utvrđuje njihov identitet. Nakon toga, informišu se o pravima koja ih sljeduju u Crnoj Gori na jeziku koji razumiju. Zatim se smještaju u centar gdje im se pruža  neophodna pomoć u skladu sa zakonom.

U Crnoj Gori postoje dva migrantska kampa – Centar za prihvat stranaca u Spužu i alternativni smještaj na Koniku. U centru u Spužu ima mjesta za oko 100 osoba, a na Koniku oko 200.

Tokom 2018. godine, u ove objekte bilo je smješteno 3153 ljudi, od čega 180 žena i 263 djece. U većini slučajeva tu su boravili samo nekoliko dana. Centar u Spužu koristi se za smještaj žena,  porodica i najugroženijih pojedinaca, dok su punoljetni muškarci koji putuju sami smješteni na Koniku.

,,Centar za azil u Spužu ima adekvatne uslove za smještaj. Na Koniku postoje problemi po pitanju sigurnosti i loših životnih standarda. Osobama koje traže azil pomažu osoblje Centra za azil i Ministarstvo unutrašnjih poslova uz podršku međunarodnih organizacija i nevladinih organizacija. Crna Gora planira da poveća svoje kapacitete za prijem migranata, otvaranjem tranzitnog centra u Božaju u blizini granice sa Albanijom. Plan je da se tu smjeste migranti po njihovom ulasku i migranti koji izraze namjeru da podnesu zahtjev za azil u Crnoj Gori”, kaže u jednom od svojih istraživanja Milan Radović iz NVO Građanska alijansa, koja se aktivno bavi migrantskim pitanjem u Crnoj Gori. Većina  migranata ulazi u Crnu Goru  duž graničnog pojasa sa Albanijom.

Crna Gora je potpisnica Ženevske konvencije o izbjeglicama iz 1951. godine. Sistem azila je uspostavljen donošenjem Zakona o azilu koji je počeo da se primjenjuje 2007. godine. Ovaj zakon zabranjuje protjerivanja, diskriminaciju, zloupotrebu ličnih podataka, kršenje prava na jedinstvo porodice i zaštite osoba sa posebnim potrebama, kao i odredbe koje se odnose na pravnu zaštitu i obaveznu saradnju s Agencijom za izbjeglice Organizacije ujedinjenih nacija (UNHCR). Od januara 2018. godine primjenjuje se novi Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca.

Podnošenjem zahtjeva za međunarodnu zaštitu migranti stiču pravo na legalan boravak u Crnoj Gori, kao i na besplatnu pravnu pomoć i medicinsku zaštitu, ili, ukoliko se radi o porodicama sa djecom, pravo na besplatno osnovno i srednje obrazovanje.

U 2016. godini podneseno je 335 zahtjeva za azil, a do kraja 2017. godine 849. Najveći broj zahtjeva podnose muškarci. Najviše migranata je tada pristiglo iz Alžira, Maroka, Sirije i Pakistana. U 2018. godini registrovano je 3104 zahtjeva za međunarodnu zaštitu. Prošle godine, od hiljadu ipo osoba koje su podnijele zahtjev za azil, njih 72 su izašle na intervjue, a od toga je pet migranata dobilo međunarodnu zaštitu.

U Izvještaju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore o postupanju prema migrantima u Crnoj Gori, iz oktobra 2019. godine, zabilježeno je da se ljudska prava migranata poštuju u velikoj mjeri, da prema njima nema torture i nečovječnog ponašanja, kao i to da se poštuju propisi. U istom izvještaju ukazano je i na pojedine probleme u smještajima. U smještaju na Koniku korisnici uništavaju mobilijar, a u Prihvatilištu za strance u Spužu nema stalno zaposlenog ljekara, iako bi to bilo nužno zbog velikog broja migranata koji ovdje borave. Zabilježeni su i slučajevi krađa, tuča i samopovređivanja.

Iz Kancelarije za evropske integracije kažu da je Crna Gora do sada pokazala punu posvećenost adekvatnom pružanju zaštite strancima: ,,Preduzete su sve mjere za eventualni prihvat migranata i izbjeglica u slučaju njihovog priliva, a u skladu sa svim međunarodnim standardima u ovoj oblasti. Tokom ratova devedesetih godina prošlog vijeka, Crna Gora je prihvatila preko 120 hiljada izbjeglica, što je u tom momentu predstavljalo skoro petinu njenog ukupnog stanovništva. Takođe, u septembru 2018, na molbu Italije za pomoć oko rješavanja pitanja migranata sa broda Dićoto koji se iskrcao na Siciliji, Crna Gora je pozitivno odgovorila, prihvativši pet migranata. Može se zaključiti da kao mala zemlja i kandidat za pristupanje EU, Crna Gora predstavlja primjer državama članicama u borbi s migrantskim pritiscima”.

Događalo se da mještani pojedinih manjih mjesta i sela, kroz koja migranti prolaze na putu ka državama članicama EU, protestuju, nvodeći da im migranti nanose štetu domaćinstvima i u uništavaju imovinu. Izvještavanje o ovakvim slučajevima uglavnom ostaje bez raspleta, a podstiče ksenofobiju u društvu. ,,Zanemarujući dokaze i činjenice i navodeći da migracije i migranti predstavljaju prijetnju bezbjednosti i sigurnosti, podrivaju se temelji osnovnih ljudskih prava i evropskih vrijednosti kojima težimo kao demokratsko društvo. Zbog toga je veoma važno da Crna Gora zadrži svoj kurs po ovom pitanju i da pokažemo zrelost društva i dostojnost članstva EU”, kažu iz Kancelarije za evropske integracije.

Međunarodna organizacija za migracije saopštila je da se oko 13 hiljada migranata već nalazi na grčko-turskoj granici. Mali broj njih uspije da nastavi svoj put, jer su i Grčka i Bugarska pojačale mjere sigurnosti. U oktobru prošle godine, Crna Gora je sa Evropskom agencijom za kontrolu granica (Fronteks) zaključila sporazum po kojem će evropski policajci zajedno sa crnogorskom policijom patrolirati duž državne granice Crne Gore, dok će EU pružiti ekspertsku obuku i stručnu pomoć u nadgledanju granice. I Crnu Goru i Evropu čeka još jedan test humanosti.

Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Advokat nekadašnjeg direktora UP i visokopozicioniranog funkcionera u sistemu bezbjednosti tokom vladavine DPS, objašnjava zašto se on i njegov klijent raduju potvrđivanju optužnice. „Konačno izlazimo na sud gdje možemo da ukrstimo argumente sa tužilaštvom i gdje možda možemo da sagledamo mogućnost da Veselin Veljović počne da se brani sa slobode“, rekao nam je Volkov.

Naš sagovornik je komentarisao i saopštenje SDT-a povodom potvrđivanje optužmice. Njega Volkov vidi kao jedan vid pritiska na sud. „Ali vidim ga i kao strah. Iz prostog razloga što vanraspravno vijeće Višeg suda nije odlučivalo o krivici Veselina Veljovića već se odlučivalo o najnižem stepenu osnovane sumnje da li taj postupak da se nastavi ili da se obustavi“, kaže Volkov. „Čisto sumnjam da će sudeće vijeće dozvoliti sebi da zasniva osuđujuću odluku na bazi Skaja kao jedinog dokaza. I ono što treba da imamo u vidu da od momenta kontrole optužnice do današnjeg dana, imamo odluku Evropskog suda za ljudska prava koji je na jasan način izdvojio tri kriterijuma koja moraju da budu ispunjena da bi se Skaj prepiska mogla uzeti kao dokaz. Nijedan od ta tri kriterijuma  nijesu ispunjena u konkretnom slučaju“, istakao je Volkov, objašnjavajući da i u pomenutom saopštenju SDT-a prepoznaje bojazan da će veliki broj predmeta koji se zasnivaju samo na skaj prepisci, „propasti“. Odnosno, da će za ishod imati oslobađajuće presude.

„Nijesam očekivao da će tužilaštvo nakon te odluke da se povuče i da odustane od daljeg gonjenja. To jeste takvo prvo njihovo saopštenje nakon te odluke, jer oni vjerovatno osjećaju pritisak, i advokatske i kompletne pravničke struke, povodom odluke Evropskog suda. Iskoračili su sa tom izjavom kako bi prebacili teret odgovornosti na sud, pa su rekli – vidite da nismo mi jedini koji smatramo da je to dokaz, nego je i sudeće vijeće Borisa Savića našlo da je to dokaz. Probali su u tom saopštenju, tako ja to vidim, da dobiju širi konsenzus, odnosno  širu podršku da je to dokaz. Ali namjerno prenebregavaju činjenicu da vanraspravno vijeće nije vijeće koje će u konačnom odlučivati o krivici. Tako da je loptica sad u dvorište suda i očekujem pravne kuraži od strane sudećih vijeća koji će se u tom postupku postaviti na pravi način“, ocijenio je Veljovićev advokat.

Zbog nedavnog zauzetog pravnog stava Evropskog suda za ljudska prava, Volkov očekuje da će, ne samo njegov klijent koji se u pritvoru nalazi 10 mjeseci, već i veliki dio pritvorenika, biti pušteni da se brane sa slobode.

„Jer otpada osnovana sumnja kao materijalno pravni element samog pritvora i onda ne vidim razlog zbog čega bi se istrajavalo na pritvoru. Želim da vjerujem da će sada sudovi polako da otpuštaju ruku u pravcu pritvora i da prihvataju prijedloge za ukidanje pritvora ili prijedloge za jemstvo. Vjerujem u to, jer bi svako drugo postupanje bilo ne samo nezakonito, nego bi bilo nesvjesno istrajavanje na nezakonitosti“, poručio je advokat Mihailo Volkov.

Suprotno mišljenju advokata, SDT ostaje pri stavu da je dešifrovana skay komunikacija, “kao zakonito pribavljen dokaz od strane francuskih vlasti i dostavljen putem međunarodne pravne pomoći”, zakonit dokaz. Prilično je izvjesno da će se tim pitanjem baviti i Ustavni sud, ali tek nakon donošenja presuda i stavova (različitih ili istih) koje će zauzeti sudska vijeća kada se pred njima nađu predmeti zasnovani (isključivo) na osnovu sadržaja skay komunikacije.

 

Niko ne haje za zdravlje pritvorenika

Volkov se osvrnuo i na zdravstveno stanje njegovog branjenika. Smatra da je u Crnoj Gori stvorena takva klima da nikoga nije briga za zdravstveno stanje pritvorenih lica već da ih, kako kaže, samo treba utamničiti.

„Veselin Veljović je konstantno lošeg zdravstvenog stanja, mi smo to vše puta isticali. Dva puta je bio u Kliničkom centru za vrijeme boravka u ZIKS-u. Nekoliko puta sam pisao, obraćao se tim povodom, čini mi se da niko ne haje za to. Prosto je stvorena neka klima da se pritvorena lica utamniče. U kakvim zdravstvenim stanjima se oni nalaze, mislim da više nikoga nije briga“, ocijenio je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ 

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

JELOVICA ČEKA SKIJALIŠTE: Pastorče države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Jelovica je planina koja je dio masiva Bjelasice. Sa druge strane Bjelasice, prema Kolašinu, već su nikli veliki skijaški i hotelski kapaciteti, dok je ova planina, koju po pola dijele opštine Berane i Andrijevica, do sada skoro potpuno nevalorizovana

 

Član Odbora direktora preduzeća Skijališta Crne Gore, Ivan Radević smatra da neko „svjesno i namjerno koči razvoj skijališta i valorizaciju planine Bjelasice na teritorijama opština Berane i Andrijevica“. On za Monitor objašnjava da je još prije godinu i po zatražio da se žičara koja stoji već petu godinu u magacinima u  Kolašinu i Mojkovcu, i svakog dana gubi na vrijednosti, postavi sa kote skijališta 1600 i spusti prema planini Jelovici na teritoriju Berana i Andrijevice.

Radević je istovremeno direktor lokalne turističke organizacije u Beranama, ali smatra da ovo nije pitanje samo turističke organizacije, već interes gradova iz ovog regiona, prvenstveno Berana i Andrijevice.

„Zbog toga smatram da rukovodstva ove dvije opštine treba da se uključe u rješavanje ovog pitanja, jer je to u interesu kako zimskog, tako i ljetnjeg razvoja turizma i valorizacije potencijala Bjelasice sa ove strane, prema Beranama i Andrijevici, odnosno prema planini Jelovici“, kaže.

Prema njegovim riječima žičara koja je koštala oko pet miliona eura propada, i  i trebaće još mnogo vremena da bude stavljena u funkciju spajanja Žarskog i Cmiljače, dok bi već sljedeće zimske turističke sezone mogla biti u funkciji prema Jelovici. „Desetine miliona su uložene u političke projekte izgradnje ski centara Žarski i Cmiljača. Meni se čini oko pedeset do šezdeset miliona i ko zna koliko još treba i novca i vremena da se potroši da se završe. Neko možda treba da prizna da su to promašeni projekti iz vremena Vlade Duška Markovića, ali do sada niko to nije učinio“, upozorava Radević.

On ističe da nema ništa protiv da se ti započeti centri završe, ali da je žestoko protiv toga da se Berane i Andrijevica, odnosno njihova zajednička planina Jelovica, potpuno zapostavljaju. „Ja tvrdim da sada da se raspiše tender za izvođenje radova, da se ispoštuje sva administrativna procedura, ta žičara prema Jelovici bi do naredne zimske sezone mogla da se spusti i stavi u punu funkciju. Neka mi neko odgovori koliko bi trebalo vremena da se usmjeri prema Žarskom i Cmiljači, gdje još nisu napravljeni ni pristupni putevi“, kaže Radević.

Član Borda direktora Skijališta, ističe da je stručni tim tog preduzeća dao pozitivno mišljenje na njegovu inicijativu, i da je trebalo odavno ići sa zahtjevom prema Vladi da dozvoli relaizaciju. „To je praktično pozajmica žičare i njeno spašavanja da ne bi trunula u skladištima, a benfiti su višestruki, tim što bi dobili petnaest kilometara novih skijaških staza na Jelovici. To nije značajno samo za zimsku turističku sezonu, već i za ljetnju. To bi značio početak valorizacije planine Jelovice, koja pruža nevjerovatne mogućnosti za turistički razvoj“, dodaje Radević.

On smatra da su se od otvaranja tunela Klisura i stavljanja u funkciju puta Berane – Kolašin, stvari promijenile za 360 stepeni. „Otvaranje tunela je potpuno promijenilo pozicije i sliku Bjelasice. Sa kolašinske strane je sve već iskorišteno, dok sa strane Jelovice, odmah po izlasku iz tunela, tek predstoji valorizacija, samo što to treba raditi pametno i planski da ne dođe do takozvane betonizacije“, smatra sagovornik Monitora.

U Beranama od ranije vlada generalno nezadovoljstvo zbog činjenice da na dijelu na Jelovice koji pripada ovoj opštini nije dozvoljena niti predviđena gradnja većih objekata turističkog tipa, poput rizort hotela i naselja, prema Planu posebne namjene za Bjelasicu i Komove. Opština Berana je zbog toga uložila niz primjedbi na nacrt novog Prostornog plana Crne Gore, i očekuje da te primjedbe budu usvojene.

Jelovica je planina koja je dio masiva Bjelasice. Sa druge strane, prema Kolašinu, već su nikli veliki skijaški i hotelski kapaciteti, dok je ova planina koju po pola dijele opštine Berane i Andrijevica, do sada skoro potpuno nevalorizovana.

Član borda direktora Skijališta  i direktor TO Berane Ivan Radević se mnogo ranije zalagao da se sa vrha Bjelasice žičara i gondola spuste i do Jelovice, i da se ova planina učini dijelom velikog skijaškog kompleksa, sa većim brojem skijaških staza i uspinjača. „Treba hitno raditi da se ova žičara koja trune stavi u funkciju i ubrza razvoj i zimskog i ljetnjeg turizma na Jelovici. Ne kažem ja da treba da se otme ili ukrade, samo da se ovamo preusmjeri, a kada se otvore ski centri Žarski i Cmiljača, da se nabavi druga. Ova postojeća je stajanjem pet godina već izgubila veliku vrijednost i ne treba je ostaviti da stoji još nekoliko godina“, zaključuje je Radević.

              Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Uprava za inspekcijske poslove je u februaru koristila 40 vozila uzetih putem lizinga, a Uprava policije 130. Ta vozila, u oba slučaja, registrovana su na davaoce lizinga (Auto Čačak i Erste Bank lizing).

Vrijednost prevoznih sredstava za koja su IA dostavljeni podaci od direktnih i indirektnih budžetskih organa (njih 126) je 19,8 miliona eura, saopšteno je iz Uprave za državnu imovinu. Kako ima i onih koji su dostavili nepotpune podatke, evidentno je da ta procjena nije konačna i da je znatno veća.

Na to ukazuje i broj subjekata koji u svom posjedu imaju službena vozila, prema podacima o registrovanim prevoznim sredstvima u svojini države, koji je znatno veći od broja subjekata koji su Upravi za državnu imovinu dostavili podatke o voznom parku. Vozila registrovana u filijalama MUP-a koristi 460 organa.

Vrijednost voznog parka, prema uporednim podacima iz 2020. godine, danas je veća za 13 miliona eura. Vozila u državnoj svojini, za koje je prije tri godine tadašnja Uprava za imovinu imala računovodstvene vrijednosti, u tom trenutku su vrijedila 6,5 miliona eura. Iz Uprave za državnu imovinu kazali su da je prosječna starost vozila u državnoj svojini, za koja su im dostavljeni podaci, iznosi 15 godina.

Iz Uprave su najavili da je u toku izrada evidencije vozila, te da će o tome javnost biti blagovremeno obaviještena, a podaci će, po prvi put, biti javno dostupni na sajtu Uprave za državnu imovinu.

Uprkos preglomaznom voznom parku u svojini države, budžetski korisnici su prilikom planiranja bužeta za 2024. godinu, iskazali zahtjeve za kupovinu preko 500 novih službenih vozila.

Više državnih institucija i organa u ovoj godini planira proširenje voznog parka, a to će, prema iskazanim planovima javnih nabavki, poreske obveznike koštati najmanje četiri miliona eura. Početkom februara Skupština je pokrenula procedure za nabavku pet novih putničkih vozila, ukupne vrijednosti 103.305 eura. Kupovinu novih vozila planiraju i Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), Monteput, Regionalni vodovod, Centralna banka Crne Gore (CBCG), opštine.

Vlada je na decembru 2023. godine usvojila inicijativu Eko-fonda o uvođenju električnih i hibridnih automobila za potrebe javnog sektora, kojom se nude subvencije od 7.500 eura za električna, odnosno 4.000 eura za hibridna vozila. U zaključcima usvojenim na toj sjednici zadužila je sva ministarstava i organe uprave i preporučila jedinicama lokalne samouprave da prilikom nabavke automobila i zamjene starih vozila za nova, počev od 1. januara 2024. godine, u okviru postupaka javnih nabavki predvide električna i hibridna vozila.

U periodu 2021 – 2023. državni organi potrošili su najmanje pet miliona eura za nabavku vozila. To pokazuju podaci sa portala Crnogorskih elektronskih javnih nabavki (CEJN) koji se odnose isključivo za nabavku vozila po potrebe državnih organa, a u analizu nisu uključene nabavke specijalizovanih i teretnih vozila, vozila koje koriste gradske službe, zdravstvene ustanove za prevoz pacijenata i dr. U ovom periodu, kao i ranije, nastavljeno je sa nabavkom vozila putem finansijskog lizinga s obavezom povraćaja vozila nakon ugovorom određenog perioda.

Nova vlast je tako nastavila sa praksom ranijih i ionako preglomazni vozni park obogatila je sa 362 nova i polovna automobila.

 

,,Optimizacija” voznog parka

Vlada Crne Gore na čelu sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem je 2013. najavila smanjenje voznog parka u svojini države na 2.159 prevoznih sredstava (sa tadašnjih 3.718 registrovanih vozila), 11 godina kasnije Crna Gora je i dalje daleko od toga.  U svojini države trenutno je najmanje 4.658 vozila, odnosno 2.499 više od prije deceniju zacrtanog cilja.

Vlada na čijem je čelu bio Dritan Abazović usvojila je pred istek mandata Informaciju o uspostavljanju međuresorske radne grupe s ciljem optimizacije upravljanja voznim parkom. U tom dokumentu je konstatovano da je evidentno da ne postoji jedinstvena politika nabavke i korišćenja službenih vozila, nejasno definisana prioritizacija nabavke ove vrste, kao i značajno i neefikasno izdvajanje budžetskih sredstava za ove namjene, te je jasna namjera da se upravljanje postojećim službenim vozilima u vlasništvu države optimizuje, unaprijedi i učini efikasnim, zbog čega je predloženo formiranje radne grupe.

Zaključcima usvojenim na sjednici Vlade, Ministarstvo finansija je zaduženo da formira navedeno tijelo i da u njen sastav, pored prestavnika tog resora, uključi i predstavnike MUP-a, Generalnog sekretarijata Vlade, Uprave za katastar i državnu imovinu, te predstavnike relevantnih institucija. Zaključcima je Ministarstvo finansija obavezano da Vladu informiše o aktivnostima te međuresorske grupe.

Da li je Vladi na čijem je čelu Milojko Spajić prihvatljiva ova inicijativa, da li je, od promjene izvršne vlasti došlo do formiranja međuresorskog tima koji bi se bavio optimizacijom voznog parka, u IA nijesu dobili odgovor iz nove izvršne vlasti.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo