Povežite se sa nama

OKO NAS

CRNA GORA U NOVOJ MIGRANTSKOJ KRIZI: Još jedan test humanosti

Objavljeno prije

na

Nova migrantska i izbjeglička kriza, tvrde nadležni, ne prijeti Crnoj Gori

 

Od kad je Turska otvorila svoje granice, Evropa se ponovo suočava sa novim talasom izbjeglica i migranata. Taj talas se na granicama Crne Gore za sada ne opsjeća.

,,Trenutna situacija je stabilna. Našoj zemlji ne prijeti opasnost većeg priliva migranata”.  kazao je protekle nedjelje Ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Mevludin Nuhodžić.

Od ranije je poznato da je Crna Gora, u većini slučajeva, samo tranzitno odredište za ljude  koji pristižu sa Bliskog istoka i pojedinih djelova Južne Azije.

Iz Direktorata za građanska stanja i lične ispave Ministarstva unutrašnjih poslova kažu da je u 2019. godini zabilježen povećan broj migranata u odnosu na 2018. godinu, kada je kroz državu prošlo oko četiri ipo hiljade migranata. Prema posljednjim podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), samo tokom 2019. godine blizu osam hiljada migranata prošlo je kroz Crnu Goru na putu ka državama Evropske unije.

Po dolasku, migranti su dužni da ispoštuju zakonske procedure. Prvo im se, u slučaju kada je to potrebno, pruža adekvatna medicinska pomoć, a naknadno se utvrđuje njihov identitet. Nakon toga, informišu se o pravima koja ih sljeduju u Crnoj Gori na jeziku koji razumiju. Zatim se smještaju u centar gdje im se pruža  neophodna pomoć u skladu sa zakonom.

U Crnoj Gori postoje dva migrantska kampa – Centar za prihvat stranaca u Spužu i alternativni smještaj na Koniku. U centru u Spužu ima mjesta za oko 100 osoba, a na Koniku oko 200.

Tokom 2018. godine, u ove objekte bilo je smješteno 3153 ljudi, od čega 180 žena i 263 djece. U većini slučajeva tu su boravili samo nekoliko dana. Centar u Spužu koristi se za smještaj žena,  porodica i najugroženijih pojedinaca, dok su punoljetni muškarci koji putuju sami smješteni na Koniku.

,,Centar za azil u Spužu ima adekvatne uslove za smještaj. Na Koniku postoje problemi po pitanju sigurnosti i loših životnih standarda. Osobama koje traže azil pomažu osoblje Centra za azil i Ministarstvo unutrašnjih poslova uz podršku međunarodnih organizacija i nevladinih organizacija. Crna Gora planira da poveća svoje kapacitete za prijem migranata, otvaranjem tranzitnog centra u Božaju u blizini granice sa Albanijom. Plan je da se tu smjeste migranti po njihovom ulasku i migranti koji izraze namjeru da podnesu zahtjev za azil u Crnoj Gori”, kaže u jednom od svojih istraživanja Milan Radović iz NVO Građanska alijansa, koja se aktivno bavi migrantskim pitanjem u Crnoj Gori. Većina  migranata ulazi u Crnu Goru  duž graničnog pojasa sa Albanijom.

Crna Gora je potpisnica Ženevske konvencije o izbjeglicama iz 1951. godine. Sistem azila je uspostavljen donošenjem Zakona o azilu koji je počeo da se primjenjuje 2007. godine. Ovaj zakon zabranjuje protjerivanja, diskriminaciju, zloupotrebu ličnih podataka, kršenje prava na jedinstvo porodice i zaštite osoba sa posebnim potrebama, kao i odredbe koje se odnose na pravnu zaštitu i obaveznu saradnju s Agencijom za izbjeglice Organizacije ujedinjenih nacija (UNHCR). Od januara 2018. godine primjenjuje se novi Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca.

Podnošenjem zahtjeva za međunarodnu zaštitu migranti stiču pravo na legalan boravak u Crnoj Gori, kao i na besplatnu pravnu pomoć i medicinsku zaštitu, ili, ukoliko se radi o porodicama sa djecom, pravo na besplatno osnovno i srednje obrazovanje.

U 2016. godini podneseno je 335 zahtjeva za azil, a do kraja 2017. godine 849. Najveći broj zahtjeva podnose muškarci. Najviše migranata je tada pristiglo iz Alžira, Maroka, Sirije i Pakistana. U 2018. godini registrovano je 3104 zahtjeva za međunarodnu zaštitu. Prošle godine, od hiljadu ipo osoba koje su podnijele zahtjev za azil, njih 72 su izašle na intervjue, a od toga je pet migranata dobilo međunarodnu zaštitu.

U Izvještaju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore o postupanju prema migrantima u Crnoj Gori, iz oktobra 2019. godine, zabilježeno je da se ljudska prava migranata poštuju u velikoj mjeri, da prema njima nema torture i nečovječnog ponašanja, kao i to da se poštuju propisi. U istom izvještaju ukazano je i na pojedine probleme u smještajima. U smještaju na Koniku korisnici uništavaju mobilijar, a u Prihvatilištu za strance u Spužu nema stalno zaposlenog ljekara, iako bi to bilo nužno zbog velikog broja migranata koji ovdje borave. Zabilježeni su i slučajevi krađa, tuča i samopovređivanja.

Iz Kancelarije za evropske integracije kažu da je Crna Gora do sada pokazala punu posvećenost adekvatnom pružanju zaštite strancima: ,,Preduzete su sve mjere za eventualni prihvat migranata i izbjeglica u slučaju njihovog priliva, a u skladu sa svim međunarodnim standardima u ovoj oblasti. Tokom ratova devedesetih godina prošlog vijeka, Crna Gora je prihvatila preko 120 hiljada izbjeglica, što je u tom momentu predstavljalo skoro petinu njenog ukupnog stanovništva. Takođe, u septembru 2018, na molbu Italije za pomoć oko rješavanja pitanja migranata sa broda Dićoto koji se iskrcao na Siciliji, Crna Gora je pozitivno odgovorila, prihvativši pet migranata. Može se zaključiti da kao mala zemlja i kandidat za pristupanje EU, Crna Gora predstavlja primjer državama članicama u borbi s migrantskim pritiscima”.

Događalo se da mještani pojedinih manjih mjesta i sela, kroz koja migranti prolaze na putu ka državama članicama EU, protestuju, nvodeći da im migranti nanose štetu domaćinstvima i u uništavaju imovinu. Izvještavanje o ovakvim slučajevima uglavnom ostaje bez raspleta, a podstiče ksenofobiju u društvu. ,,Zanemarujući dokaze i činjenice i navodeći da migracije i migranti predstavljaju prijetnju bezbjednosti i sigurnosti, podrivaju se temelji osnovnih ljudskih prava i evropskih vrijednosti kojima težimo kao demokratsko društvo. Zbog toga je veoma važno da Crna Gora zadrži svoj kurs po ovom pitanju i da pokažemo zrelost društva i dostojnost članstva EU”, kažu iz Kancelarije za evropske integracije.

Međunarodna organizacija za migracije saopštila je da se oko 13 hiljada migranata već nalazi na grčko-turskoj granici. Mali broj njih uspije da nastavi svoj put, jer su i Grčka i Bugarska pojačale mjere sigurnosti. U oktobru prošle godine, Crna Gora je sa Evropskom agencijom za kontrolu granica (Fronteks) zaključila sporazum po kojem će evropski policajci zajedno sa crnogorskom policijom patrolirati duž državne granice Crne Gore, dok će EU pružiti ekspertsku obuku i stručnu pomoć u nadgledanju granice. I Crnu Goru i Evropu čeka još jedan test humanosti.

Andrea JELIĆ

Komentari

OKO NAS

BILJNE VRSTE NA SJEVERU UGROŽENE NELEGALNIM BRANJEM: Kao ničije 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nesavjesno, nelegalno branje i prodaja, uskoro će iskorijeniti  nekoliko biljnih vrsta sa crnogorskih planina, tvrde ekolozi. Godinama stižu ista upozorenja  o alarmantnom stanju u toj oblasti, a država ne čini ništa da zaštiti biljno blago

 

Iz kolašinskog Sekretarijata za zaštitu životne sredine,  prije nekoliko dana su saopštili da je na području te opštine, kontinuirano i sve ozbiljnije, ugroženo nekoliko biljnih vrsta.  Riječ je o ljekovitom bilju i šumskim plodovima, a najugorženiji su, kažu stručnjaci za ekologiju iz te lokalne uprave, lincura, somina, borovnica… Kontrola branja šumskih plodova je nedovoljna, piše u izvještaju o stanju životne sredine.

Kolašin nije izuzetak. Nelegalnom berbom i nedostatkom sistemskih zaštitnih mehanizama ugrožene su mnoge biljne vrste. Kolašin nije izuzetak.  Stanje je isto na cijelom sjeveru. Tek pojedini sporadnični projekti, koje relizuje isključivo civilni sektor, skrenu pažnju na taj ogroman problem. Država nije učinila ništa više od deklarativnog zalaganja da se biljne vrste, među kojima su neke i zaštićene, sačuvaju.

Žuta lincura (Gentiana lutea), polako nestaje, tvrde ekolozi. Svejedno, gotovo na svakoj pijaci je moguće kupiti od onih koji su je nelegalno ubrali. To je nacionalnim zakondovstvom zaštićena biljna vrsta, uvrštena i  u međunarodnu „Habitat direktivu“. Korijen biljke je ljekovit, koristi se i u zvaničnoj i u alternativnoj medicini. Zato je nekontrolisana berba i prodaja na crnom tržištu  dovela i do nestajanja.

Na našim prostorima postala je vrlo popularna  40-ih godina prošlog vijeka, zbog čega je počela i obimnija berba, odnosno kopanje korijena. Njen hemijski sastav otkriven je tek početkom 20. vijeka, iako je  korištena mnogo prije  toga. Osim u Crnoj Gori, na Balkanu je ima u Bosni, Hrvatskoj (Lici) i jugozapadnoj Srbiji.

Zbog široke primjene, kultivacija lincure ekonomski je opravdana. Ipak, tek rijetki u našoj državi, finasirani, uglavnom, stranim grantovima, su se upustili u plantažni uzgoj te biljke i tako pokušali da sačuvaju njena prirodna staništa.

Prije nekoliko godina NVO Natura, uz podršku UNDP-a, u okviru projekta Ljekovito bilje – značaj za lokalni ekonomski razvoj i očuvanje prirodnih resursa, počela je eksperimentalno plantažni uzgoj Gentiana lutea nadomak Kolašina.  Tako je formirana prva eksperimentalna parcela za plantažno gajenje lincure u Crnoj Gori.

„Plantažna proizvodnja lincure je važna jer se na ovaj način štiti životna sredina, odnosno ova rijetka i zaštićena biljna vrsta. Zbog velike potražnje u narodnoj i zvaničnoj medicini lincura se nelegalno i nekontrolisano eksploatiše“ –  kažu u toj NVO.

Projekat podrazumijeva da se sadnice lincure vraćaju  u prirodno okruženje kako bi se na taj način povećala brojnost te rijetke biljke. Plantažna proizvodnja lincure, objašnjavaju, može da bude i značajan ekonomski oslonac stanovništva na selu. Naredne faze tog projekta su formiranje pokaznih parcela u zaštićenim područjima i formiranje eksperimentalnih parcela u okviru nekoliko domaćinstava u Kolašinu i Andrijevici.

„Sve ovo se radi u okviru aktivnost za uspostavljanje Regionalnog parka Komovi. Htjeli smo da pokažemo kako postoji i mogućnost plantažnog gajenja, ali i da zaštitimo lincuru u prirodnim staništima. Pored toga, plantažno gajenje je i siguran i dobar način da poljoprivrednici zarade“ – kaže direktor NVO Natura Mikan Medenica.

Očekivani prinos sa hektara je do 10 tona ljekovitog korijenja, tokom prvih godina, kasnije i više. Iskustva uzgajivača u okruženju svjedoče da se na hektaru zemljišta gaji i do 100.000 biljaka, uz  prinos  svježeg korijena od 24 do 40 tona. Nakon sušenja ostane od šest do 10 tona po hektaru. Taj  prinos se odnosi na biljke stare pet godina, u šestoj godini može biti i do 30 odsto veći, a u sedmoj čak i do 70 odsto.

Prema podacima, koji se mogu naći u medijima iz regiona, cijena  osušenog korijena kreće se od 10 do 12 eura po kilogramu. Ulaganja potrebna za gajenje lincure nijesu  velika – samo priprema zemlje i ručni rad. Zaštita joj nije potrebna,  jer je u prirodi ništa ne napada. Pored svega toga, plnatažni zasadi su i dalje rijetkost.

Na listi ugroženih bilnih vrsta na sjeveru je odavno i šumska  borovnica. Iako svake godine sa zvaničnih adresa stigne bar po jedan apel nesavjesnim beračima i otkupljivačima, na nivou su incidenta krivične prijave protiv njih. Na planinama sjevera svakog ljeta taj šumski plod se tamani, branjem mehaničkim sredstvima, što je zakonom zabranjeno. Posao kontrole branja borovnice, prije par godina, povjeren je Upravi za šume, čiji službenici su više puta ponovili kako niti imaju potrebnu logistiku niti im ostaje vremena da se tom poslu ozbiljnije posvete. Za to vrijeme, na stotine tona „plavog blaga“ sjevera, ubranog nelegalno, završi na evropskom tržištu. Dobro zarade samo otkupljivači.

Borovnice treba isključivo brati ručno i nikako grebenom, ponavljaju, obično početkom ljeta,  iz  Ministarstva poljoprivrede. Branje šumske borovnice u komercijalne svrhe definisano je zakonom,  a za nepoštovanje zakonskih odredbi  predviđene su kazne od 2.000 do 40.000 eura.

Jednocifren je broj onih koji su tokom minule decenije platili tu kaznu. A decenijama je, od jula do septembra,  u borovnjacima na stotine berača, koji po bagatelnim cijenama prodaju ubrane plodove desetinama otkupljivača.

U više navrata na uništavanje borovnjaka upozoravali su botaničar Danijel Vincek i prof. dr Miodrag Jovančević sa Biotehničkog fakulteta iz Bijelog Polja.  Nesavjesnim branjem, pored lošeg kvaliteta berbe, uništavaju se i mješoviti pupoljci, lome stabljike, pa se svake naredne godine smanjuje rod. Drastično se smanjuju i površine pokrivene borovnjacima.

Branje šumske borovnice u komercijalne svrhe definisano je Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o bližem načinu i uslovima sakupljanja, korišćenja i prometa nezaštićenih divljih vrsta životinja, biljaka i gljiva koje se koriste u komercijalne svrhe.

„Sakupljanje borovnice u komercijalne svrhe dozvoljeno je u optimalnoj fazi vegetativnog razvoja (fazi sazrijevanja bobice) pod uslovom da se ne upotrebljavaju mehanička sredstva (grebeni i dr.); ne čupaju ili oštećuju podzemni organi; na području sakupljanja ostavi najmanje 25 odsto od ukupno utvrđene količine biljne vrste, ne lome, oštećuju stabla i grane žbunova i ne nanosi druga šteta borovnici i njenom staništu“ regulisano je propisima, koje niko  ne poštuje.

Propisano je da branje u komercijalne svrhe treba da obavljaju samo obučeni berači. Nikada nijedna obuka zvanično nije organizovana.

                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ  

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VRHOVNI SUD RJEŠENJE MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE PROGLASIO NEZAKONITIM: Traži se ponovo domaćin kolašinskih rijeka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvogodišnje nesuglasice između kolašinskih ribolovnih klubova, okončao je Vrhovni sud. Ministarstvo poljoprivrede ponovo konkursom traži klub koji će gazdovati ribljim fondom na području te opštine, nakon što je sud prethodni izbor proglasio nezakonitim

 

Rješenje kojim je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja prije dvije godine dodijelilo upravljanje ribljim fondom na područku kolašinske opštne Sportsko ribolovnom klubu (SRK) Tara i Morača nezakonito je. Tako je odlučio Vrhovni sud,  nakon što je Sportski flaj fišing klub (SFFK) Maniro, koji je ranije gazdovao kolašinskim vodama, osporio rješenje resornog ministarstva.

U tužbi tog kluba je istaknuto da je u postupku odlučivanja Ministarstvo zanemarilo činjenicu da je SRK Tara i Morača još 2016. godine isključeno iz članstva Saveza sportsko-ribolovnih organizacija Crne Gore. Članstvo u tom savezu obaveza je za sve koji se kandiduju za gazdovanje vodama.

Iako je 2018. Ministarstvo poljoprivrede povjerilo gazdovanje vodama SRK Tara i Morača na šest godina, pritisnuti sudskim odlukama, u tom resoru ponovo konkursom traže „domaćina“.

Javni oglas će trajati do sredine narednog mjeseca.

„Očekujemo da će ovog puta resorno ministarstvo postupiti kako je presudom naloženo. Dokazali smo da SRK Tara i Morača nezakonito upravlja vodama. Gupa ljudi, okupljenih u tom klubu, godinama ruši svaki pokušaj da se na kolašinskim vodama uvede red, da se ribolov obavlja  u skladu sa zakonom, da se u našem gradu razvija i ribolovni turizam“ – kazao je Mile Lazarević iz SFFK Maniro.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ROŽAJE, POŽARI OSTAVILI PUSTOŠ: Slike apokalipse

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vatrom opustošena šumska prostranstva djeluju kao da su sa druge planete. Koordinacioni tim Vlade za suzbijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu  je saopštio da su za ove požare nedvosmisleno krivi – ljudi

 

Iza prošlonedjeljnih požara koji su zahvatili teritoriju opštine Rožaje i koji su gutali imovinu i šume, samo srećom ne i živote, ostale su kataklizmične slike. Vatrom opustošena šumska prostranstva djeluju kao da su sa druge planete.

Koordinacioni tim Vlade za suzbijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu nedvosmisleno je saopštio da je za požare kriv ljudski faktor.

„Konstatovano je da je u tri slučaja do požara uzrok problem na elektromreži, a da je u ostalim slučajevima, najvjerovatnije, požar bio namjerno izazvan. Nadležni organi intenzivno rade na rasvjetljavanju počinioca tih djela“ – saopšteno je nakon sastanka tog tima sa policijom i Direktoratom za vanredne situacije.

Oni su uputili apel građanima da budu odgovorni, jer, kako su kazali, i mala nepažnja u ovim trenucima, može izazvati požar sa katastrofalnim posljedicama.

Bio je to neobično vreo dan na sjeveru države. Temperatura je za dva stepena prešla tropskih trideset stepeni. Veća nego u Podgorici. Orkanski južni vjetar samo je pojačavao utisak nestvarnosti i pogodovao munjevitom širenju vatre.

Rožajski vatrogasci su, ipak, uz brojnu podršku raznih organizacija i građana, uspjeli da stave pod kontrolu požare koji su zahvatili čak trećinu teritorije ove sjeverne opštine.

Prema riječima komandira Službe zaštite i spašavanja u Rožajama Nuradina Agovića, lokalizovano je na desetine požara koji su istovremeno buktjeli.

„Većina požara je lokalizovana, a ostala su žarišta koja uz pomoć naših volontera i u saradnji sa Radnom jedinicom Šumske uprave, i dalje gasimo. Jedini aktivni požar je onaj koji se nalazi na Graničnom prelazu Kula” – kaže Agović.

On je precizirao da je za samo dva-tri dana bilo aktivno čak šezdeset požara na osamnaest lokaliteta.

Monitoru je rečeno da su izgorjele dvije nenaseljene kuće u Kaluđerskom lazu i Nurkovićima, brenta privatnog preduzetnika u Bralićima, četiri stoga sijena i jedan pomoćni objekat u Dacićima, kao i dvije garaže i pet vikendica.

„Sav posao smo odradili uz pomoć samo tri specijalizovana kamiona, koja imamo u posjedu, te još dvije cisternne koje su angažovane od strane Vodovoda i Komunalnog preduzeća” – rekao je Agović.

U pomoć su im priskočile i kolege iz Plava sa jednim vozilom. Ostale sjeverne opštine nijesu mogle da ustupe kamione za gašenje, jer su i na njihovim teritorijama buktjeli požari.

„Sa tom mehanizaciom i uz pomoć građana uspjeli smo da stavimo sve požare pod kontrolu. Imali smo i ponudu od strane Vojske Crne Gore, koja je trebala da angažuje vazduhoplovnu jedinicu. Međutim, usljed snažnog vjetra postojao je rizik po helikoptere kad uzlete. Ponuđena nam je i pomoć u cisternama sa primorja, ali taj model ne bi bio efikasan zbog velike udaljenosti” – kaže Agović.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo