Povežite se sa nama

OKO NAS

KAKO ŽIVE NAJSTAIJI GRAĐANI SJEVERA: Prihodi i podrška ispod prosjeka, teškoća ne fali

Objavljeno prije

na

Prihodi pripadnika „treće dobi“ na sjeveru, uglavnom su značajno niži od onih njihovih vršnjaka iz ostaka države. Na sjeveru stari teže dolaze do različitih vrsta podrške, žive povučenije i usamljenije

 

U opštinskim budžetima na sjeveru  nema novca namjenjenog isključivo,  zadovoljavanju potreba starijih osoba.  Pomoć za pripadnike „trećeg doba“, izdvaja se iz iznosa namijenjenih oblasti socijalne zaštite i to, uglavnom– jednokratno.  Ni centri za  socijalni rad (CZSR) namaju  sredstva namijenjena samo starijima. Čak i kad planovi postoje u papirima, nema vidljivih rezultata, koji bi značajnije popravili položaj najstarijih građana.

Uvidom o odluke o budžetima za ovu godinu, jasno je da oni koji brinu o lokalnim finansijama nijesu imali na umu najstarije sugrađane i sugrađanke, kao posebne ranjive grupe, kojima je potrebno pružiti  dodatnu podršku.

Čak i kad je u rashodima planiran novac za stare, riječ je o minimalnim iznosima.  Tako je, na primjer, svega 2.000 eura u tu svrhu opredijeljeno u Kolašinu. U toj opštini je prošlo dvije godine od roka, kada je, prema obaćenajima vlasti, trebalo da bude završen  dnevni centar za stare Kolašince i Kolašinke. Nema mnogo razlike ni u drugim opštinama na sjeveru.

Iz rožajske organizacije penzionera, u kojoj je blizu  2.500 članova, nedavno je saopšteno da blizu  450 prima penziju od 120 eura. U toj opštini prosječna penzija je 204 eura, što je za 27 odsto niže u odnosu na prosječnu penziju u Crnoj Gori.

Najstariji Beranci već 12 godina uzaludno čekaju obećanu zgradu sa stanovima za njih. Taj objekat trebalo je da grade Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Opština i Fond PIO. Penzioneri u tom gradu nemaju  ni informaciju šta se desilo sa novcem koji su ministarstvo i Fond PIO tada uplatili na račun Opštine.

Tokom prošle godine u Pljevljima je uvećan broj penzionera sa najnižim primanje od 128 eura. Među više od 6.600 penzionera takvih je čak 641. Proječna penzija i u tom gradu konstatno je niža u odnosu na državni prosjek. Zgrada sa stanovima za najstarije Pljevljake još nije počela da se gradi, iako je, da su nadležni držali riječ, trebalo da bude useljena  prije više od osam mjeseci.

Početak zgrade za penzionere čeka se i u Kolašinu. Taj projekat je najavljen  tokom predizborne kampanje 2018. godine, a još nijesu obavljene ni  pripreme niti ga je ko nakon toga pominjao. Stanovi namijenjeni mojkovačkim penzionerima, takođe, postoje samo u sporadičnim obećanjima predstavnika lokalne vlasti.

U Bijelom Polju, od ukupno oko 7.500 penzionera, sa  najnižim primanjima je čak 1.220. Kako više puta saopštavano iz tamošnje penzionerske organizacije, veliki broj najstarijih Bjelopoljaca nema riješeno stambeno pitanje i njihovo socijalno-ekonomsko stanje je veoma loše.

Od oko  700 žabljačkih penzionera,  najnižu penziju od 121 euro prima 70. Blizu  220 prima 193, što znači da više od trećine najstarijih Žabljačana ima mjesečne prihode manje od 200 eura. I u toj sjevernoj opštini prosječna penzija je značajno niža od one na državnom nivou.

Crna Gora, više puta je rečeno sa zvaničnih adresa,  spada u red zemalja koje ubrzano stare. Rezultati različitih istraživanja su pokazali da se stariji, na sjeveru, značajno više i češće,  nego u ostale dvije crnogorske regije, suočavaju sa brojnim nevoljama.  Pored siromaštva, njihova skvakodnevica, često, podrazumijeva i  usamljenost, nedostatak brige, loše zdravstveno stanje … Nedostatak dodatnih servisa podrške, takođe, odavno je uočen kao veliki izazov za one koji žive sami, a u lošim materijalnim uslovima.

„Stariju populaciju ne treba posmatrati kao trošak ili teret (u smislu izdvajanja za penzije,socijalnu i zdravstvenu zaštitu… ), odnosno,  pasivnog korisnika usluga, već kao društveni resurs koji je potrebno aktivirati i usmjeravati na preostale, očuvane mogućnosti i potencijale, odnosno,  motivisati starije da doprinose razvoju zajednice.“- sugresiano je u zaključcima  prošlogodišnjeg istraživanja o položaju strarijih  osoba u Crnoj Gori i njihovog zadovoljstva postojećim uslugama podrške.

Autori istraživanje,  čiji je nosilac bio Crveni krst (CK) Crne Gore, napominju da  „iako su sprovedene reforme u oblastisocijalne zaštite rezultirale razvijenijim i sadržajnijim sistemom usluga socijalne zaštiteusmjerenih ka starijima“,  to nije dovoljno.  Sugerišu potrebu za uvođenjem integrisanih socijalnih usluga, koje obuhvataju i zdravstvene usluge, usluge stanovanja, obrazovanje, zapošljavanje, kulturu…

„Različita ekonomska moć lokalnih samouprava odražava se na nejednaku dostupnost usluga socijalne zaštite u lokalnim samoupravama na sjeveru, jugui u centralnoj regiji Crne Gore.  To direktno utiče na nemogućnost sprovođenja finansijske decentralizacije usluga socijalne zaštite, jer skromni budžet lokalnih samouprava, posebno na sjeveru, ne može ispratiti potrebe lokalnog stanovništva…“- novodi se u zaključcima istraživanja.

Ispitnanici iz sve tri regije u visokom procentu naveli su  potrebu za uslugama  nabavke  namirnica, ljekova, zdravstvena pomoć ljekara ili medicinskih sestara, pomoć prilikomodlaska ljekaru, pomoć prilikom bolesti.

Istraživanje je pokazalo i da najstarije najmanje posjećuju predstavnici državnih institucija, ali i da im socijalne potrebe , koje bi doprinijele zdravijem i kvalitetnijem starenju, njesu, uglavnom, zadovoljene.

„Najveći procenat starijih osoba (76,3 posto) je istakao da uslobodno vrijeme gleda TV, dok najmanji procenat, oko jedan odsto posjećuje dnevni centar…Generalno se može zaključiti da starije osobe u Crnoj Gori nedovoljno vremena koriste zasocijalne aktivnosti i druženja sa drugima“- neki su od rezultata istraživanja.

                                                                                    Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POŽARI I MI: Kad institucije gledaju u nebo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prije tri godine požar u NP Lovćen ugasila je kiša. Nedavni požar u NP Skadarsko jezero, čije posljedice su vidne i na satelitskim snimcima,  harao je danima, uz staro opravdanje o nepristupačnosti terena. Institucije svake godine dočekuju sezonu požara nespremne, jedva čekajući kiše

 

U Crnoj Gori je za vikend bilo aktivno 56 požara. Najteže je od vatrene stihije stradao Nacionalni park Skadarsko jezero. Požar je trajao danima, a satelitski snimci pokazuju da su izgorela velika močvarna područja kod Virpazara, između Vranjine i Andrijske gore, Andrijske gore i Dodoša, Bakine tigle, Mataguški lug i lijeva i desna obala Plavnice. Sve je srećom prošlo bez ljudskih žrtava. Vječno opravdanje o nepristupačnosti terena, opet je rezultiralo time da je  prepušteno vatri da danima guta floru i faunu nacionalnog parka.

Situacija na Skadarskom jezeru je bila dramatična pa su iz građanskog pokreta URA apelovali na Direktorat za vanredne situacije da hitno pozove u pomoć NATO.

Iz ove stranke su kazali da su zatečeni nereagovanjem nadležnih i prepuštanju NP Skadarsko jezero vatrenoj stihiji koja danima guta sve pred sobom: ,,Ako mi nemamo opremu za gašenje požara na takvim terenima, imaju je oni čija smo punopravna članica – NATO. Podsjećamo i da su partneri iz NATO-a i 2017. priskočili u pomoć Crnoj Gori kada je bilo aktivno mnoštvo požara na teritorijama za koje kao država i sistem nemamo opremu za stavljanje pod kontrolu i reagovanje”, navode iz Građanskog pokreta URA.

Iz MUP-a su odgovorili da imaju dovoljne kapacitete da stave pod kontrolu i ugase požar. Svako ko obiđe područje jezera može se uvjeriti o koliko efikasnim kapacitetima se radi. IZ MUP-a su istakli i da se međunarodna pomoć može tražiti u slučaju potrebe. A eto nije je bilo, pa čak i na satelitskim snimcima možemo vidjeti ogromno opožareno područje u nacionalnom parku.

Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) su ocjenili da će posljedice na cjelokupni ekosistem jezera biti dalekosežne: ,,Iako je spašavanje ljudskih života prioritet, zabrinjava činjenica da reakcija često izostaje ukoliko se požar javi u područjima gdje nema naselja, a prirodna dobra bivaju prepuštena vatrenoj stihiji. Iako je poznato da je Mediteran, pa i Crna Gora tokom ljetnjih mjeseci već duži niz godina zahvaćena sušom, a da su jaki vjetrovi česta pojava, godinama izostaje pravovremena reakcija nadležnih institucija na moguće opasnosti od požara”.

Nakon što je požar ugašen, Nacionalni parkovi Crne Gore najavili su  formiranje komisije za utvrđivanje štete nastale od požara u NP Skadarsko jezero u cilju utvrđivanja površine koju je zahvatio požar, kao i štete koja je nanesena biljnom i životinjskom svijetu ovog područja.

Predrag NIKOLIĆ
foto: CZIP

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 25. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DOLAZI LI VRIJEME RASKIDANJA KONCESIJA ZA GRADNJU mHE: I sloboda rijeka bi mogla skupo koštati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici buduće vlasti najavljuju raskidanje koncesija za gradnju mHE.  Vlada Crne Gore je u prethodnom periodu potpisala ugovore o davanju crnogorskih rječica investitorima i na 30 godina. Ugovore je teško raskinuti ukoliko nije bilo kršenja zakonskih procedura prilikom njihovog sklapanja i ukoliko su energetske kompanije ispoštovale ugovor

 

Buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno da zabrani gradnju mHE. Ako tako ne bude, ne bilo ni Vlade. To je stav lidera koalicije Crno na bijelo Dritana Abazovića, koji je ponovio na protestu protiv izgradnje mini hidroelektrana u Barama Kraljskim (Kolašin). Međutim, sagovornici Monitora smatraju da je ta ideja teško ostvariva.

Tendencija bivše vlasti da dozvoli investitorima da bistre pijaće planinske rječice stave u cijevi, radi nekoliko megavati struje koja ne čini ni par procenata ukupne potrošnje struje bila je pogubna po stanovništvo koje živi od tih rijeka. To se vidjelo na slučaju Bistrice koja je presušila nakon puštanja male hidroelektrane u rad.

Nakon što su mještani širom sjevera Crne Gore, gdje su planirane male hidroelektrane, bili istrajni da do njihove izgradnje ne dođe, bivši premijer Duško Marković zadužio je Ministarstvo ekonomije da počne pregovore za sporazumni raskid ugovora na šest rijeka. Riječ je o hidrocentralama na rijeci Bistrici u Bijelom Polju, zatim na tri rijeke u Plavu – Murinskoj, Đuričkoj i Komaračkoj rijeci, kao i na Bukovici u Šavniku i Trepačkoj rijeci u Andrijevici.

,,Ovaj program nesporno je omogućio novi zamah u proizvodnji elekltrične energije ali je u tom razvojnom zamahu bilo i propusta koji bi nanijeli štetu prirodi. U pojedinim slučajevima ovaj konflikt razvoja promašio bi svoj cilj, a to je unaprjeđenje kvaliteta života i razvoja lokalnih zajednica koji ne može teći odvojeno od očuvanja jedinstvene i zdrave životne sredine na tim lokalitetima“, kazao je tada Marković.

Iz Ministarstva ekonomije nijesu odgovorili koliko je ovih ugovora raskinuto i u kojoj fazi su pregovori. Nijesu odgovorili ni koliko je novih ugovora potpisano za izgradnju mini hidroelektrana, koje su u fazi izgradnje, a koje tek treba da se grade.

U žiži javnosti trenutno su istrajni protesti mještana Bara Kraljskih da se tri rijeke u Parku prirode Komovi – Crnja, Čestogaz i Ljubaštica ne stave u cijevi. Vlada je početkom ove godine obnovila ugovor za male hidroelektrane na toj rijeci preduzeću Dekar Energy, koju zastupa Momčilo Miranović – biznismen blizak Demokratskoj partiji socijalista (DPS). Ta  firma  nije ispoštovala prethodno potpisani ugovor.

Slično Miranoviću, i ostali koncesionari za izgradnju mini hidroelektrana bliski su bivšoj vlasti. Mnogi su, suprotno zakonu, bili i veliki donatori DPS-a u predizbornim kampanjama. Dok su drugi u kumovskim i rođačkim vezama sa vrhom te partije.

Abazović je na posljednjem protestu mještana rekao da sa gradnjom mini hidrocentrala treba prekinuti „jednom za vazda, jer ti projekti nemaju logike”.  Inevstitori mHE, tvrdi on, isključivo imaju ličnu koris.

„Svaka gradnja malih hidroelektrana je korupcija sama po sebi. Zbog čega? Jednostavno, za 29 godina koncesije vi ovdje ne biste živjeli. Gdje budete živjeli u Crnoj Gori plaćaćete povećanu cijenu električne energije zbog ovoga. Nećete imati ni rijeku, a imaćete veće račune za struju”, kazao je Abazović mještanima.

Pošto je  za te tri rijeke koncesija izdata još 2011. godine, od kada se mnogo toga promijenilo – na primjer Komovi su proglašeni za regionalni park prirode, na tim rijekama bi se moglo iznaći rješenje za raskid ugovora. Nevladine organizacije Eko-tim, Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Parkovi Dinarida, Green Home i WWF Adria,  podnijele su Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine zahtjev za poništavanje postojeće ekološke saglasnosti za malu hidroelektranu Crnja u Barama Kraljskim.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 25. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ GRADONAČELNIKA PODGORICE: Šta je sve Vuković odćutao

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavnim obraćanjem zamjeniku izvršnog direktora NVO MANS Dejanu Milovcu, gradonačelnik Glavnog grada prekinuo je tradiciju – da se brani ćutanjem na kritike neistomišljenika. I dobro je, razotkrio se

Nedavni javni nastupi aktuelnog gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića opominju – možda je vrijeme za vanredne lokalne izbore. Posljednji u nizu, u kom Vuković ne pokazuje ni zrno demokratske kulture, javno je saopštenje koje je uputio zamjeniku izvršnog direktora NVO MANS Dejanu Milovcu, nakon što je MANS otkrio Vukovićevu upletenost u aferu u vezi sa poslom izgradnje sekundarne kanalizacije u Podgorici i najavio tužbu protiv njega.

Prema istraživanju MANS-a, Vuković je, zajedno sa izvršnim direktorom Vodovoda i kanalizacije Podgorica Filipom Makridom, ugovor o izgradnji prve faze sekundarne kanalizacije u Podgorici vrijedan 1.83 miliona eura zaključio sa kompanijom Toškovići. Vlasnik te kompanije Ivica Tošković prošle godine je pravosnažno osuđen zbog stvaranja kriminalne organizacije i utaje poreza i doprinosa. Nakon što je MANS sa svojim otkrićem upoznao njemačku KFW banku, iz čijeg kredita Vodovod finansira ovaj projekat, iz KFW-a su potvrdili da je došlo do kršenja procedure i da dalje finansiranje projekta u koji je uključena kompanija Toškovići više nije moguće iz njihovog kredita.

U obraćanju Milovcu, Vuković ne pobija dokaze o umiješanosti u aferu, već ga optužuje za politički progon i zasipa uvredama, nazivajući ga, između ostalog, i „moralnom ruinom”. Milovac je grešan što je bezočno saopštio istinu, da je gradonačelnik „zeznuo” projekat vijeka za Glavni grad. Tako ga ja, nešto ranije, nazvao sam Vuković.

Tim povodom reagovali su i iz Akcije za ljudska prava (HRA). „Vrijeđanje predstavlja vid pritiska koji zabranjuje Deklaracija UN za zaštitu osoba koje brane ljudska prava. HRA apeluje na predstavnike vlasti da čuvaju dostojanstvo državne funkcije tako što javne rasprave s njihovim kritičarima neće svoditi na lični nivo”, poručili su iz HRA.

Dobro je da je gradonačelnik Vuković odlučio da ovog puta ne ćuti, kako to obično čini, na optužbe i primjedbe neistomišljenika. Dobro, jer je srušio iluziju o sebi kao o političaru evropskih razmišljanja čiji je jedini grijeh – ljubav prema Podgorici i Crnoj Gori. Tako on voli za sebe da kaže. Pa da onda osuđeniku za utaju poreza da milionski tender.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 25. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo