Povežite se sa nama

OKO NAS

NADE ULCINJSKIH RIBARA I VLASNIKA PLOVILA: Čeka se luka spasa

Objavljeno prije

na

Ulcinj je danas vjerovatno jedini grad na Mediteranu koji nema luku. Vlasnici čamaca i ribari se nadaju da će obećanje o izgradnji luke, konačno, ipak biti  realizovano

 

U Ulcinju su prije gotovo pet vjekova, 1553. godine, boravili zastupnici vladara iz Venecije koji su predlagali da se današnja Mala plaža ogradi gatom kako bi bila zaštićena od južnih vjetrova i postala sigurno utočište za brodove. No, ova ambiciozna ideja je ubro propala, jer je trebalo graditi lukobran dužine oko 180 metara na pijesku čiji sloj doseže i do 30 metara dubine.

Grad je u Osmanskoj imperiji postao znamenito gusarsko uporište, a nakon toga stoljećima i čuveno pomorsko mjesto, ali ni tada nije imao svoju luku. Razvoj trgovine i povećana potražnja za poljoprivrednim proizvodima u 19. vijeku je dodatno stimulisala ulcinjsko pomorstvo, što za posljedicu ima blagostanje porodica pomoraca i sveopšti razvoj grada. Nema značajnijeg trgovačkog centra na Mediteranu u kojem se ne susrijeću ulcinjski pomorci i trgovci. U njihovoj floti je na početku 19. stoljeća bilo oko 250 velikih i malih brodova koji su se sidrili uglavnom u Šinđonu. Više brodova na Jadranu imali su samo Venecija i Dubrovnik.

„Kada smo primili Ulcinj, Ulcinjani su imali 145 brodova male i velike plovidbe”, zapisao je upravnik Primorja, vojvoda u Knjaževini Crnoj Gori Simo Popović.

Danas, 140 godina kasnije, Ulcinj ima tek toliko običnih barki, a na realizovanje nebrojenih obećanja o izgradnje luke se još čeka.

Ovih dana je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore saopšteno da će u sklopu unapređenja kopnene infrastrukture za ribare, krenuti izgradnja ribarske luke u opštini Ulcinj na lokalitetu Rt Đerane.

Riječ je o projektu na samom početku ulcinjske Velike plaže, na ušću kanala Port Milena. Kako se predviđa, ta luka će imati 50 vezova, sa potrebnom obalnom infrastrukturom tzv. mjesta prvog iskrcaja.

U Udruženju profesionalnih ribara nadaju se da za njih dolaze bolji dani. „Godinama se mučimo i dovijamo na razne načine, jer nemamo adekvatna mjesta da vežemo barke. Ulazimo u rijeku Bojanu i Port Milenu, ali često uz velike probleme, nekad i uz dosta opasnosti. Zato će izgradnja ove ribarske luke biti velika stvar za nas, ali i za cijeli grad. Mnogo će nam značiti jer ćemo nesmetano moći da izlazimo na more i vraćamo se, a barke će biti zaštićene i sigurne”, kaže predsjednik te strukovne asocijacije Ivo Knežević.

On očekuje da će čitav ovaj posao biti završen najkasnije do 2023. godine, dok je crnogorska Vlada najavila da će za podršku sektoru ribarstva, kroz Agrobudžet ove godine biti odvojeno 2,24 miliona eura. Navodi se i da profesionalni ribari na moru mogu dobiti bespovratnu podršku u iznosu do 50 odsto prihvatljivih investicija  za rekonstrukciju i opremanje ribolovnih objekata, generalnu opravku ili nabavku novih motora, nabavku opreme za ribolov i plovidbu, te opremu za čuvanje ribe u cilju podizanja standarda bezbjednosti hrane.

No, dok ne bude bar te male luke, ulcinjski ribari će moći da  samo neznatno koriste sredstva Vlade i evropskih fondova, baš kao što nema ni uslova da se nabavljaju veći brodovi. U privezištu Kacema može da stane tek 50-ak manjih plovila, ali je ona, u slučaju nevremena, sasvim nefunkcionalna.

Takođe, u Ulcinju ne postoji ni granični prijelaz na moru, pa tokom sezone tek sporadično, samo ukoliko je more mirno, navraćaju turistički brodovi, jahte ili jedrilice. U zimskom periodu čamci i manji brodice se izvlače na suvo ili se sklanjaju u rijeku Bojanu i u marine u susjednim gradovima.

Projektom Južni Jadran iz 1967. godine bilo je predviđeno da se velelepna marina sa oko 300 vezova izgradi u Port Mileni, a pet decenija kasnije je izložena ideja da takav objekat bude u Limanu, ispod zapadnih zidina Starog grada.

„Vjerujem da smo dobro planirali, dakle ne pompezno. Ona bi trebalo da ima 160 vezova. Sada tražimo investitora. Gotovo toliko bi imao i turistički kompleks koji smo predvidjeli u Mavrijanu“, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić.

Odavno postoje planovi da uvala Valdanos, odlično zaštićena od južnih i sjevernih vjetrova, postane ratna luka. Tako je, na primjer, predsjednik crnogorske Vlade, dr Lazar Tomanović, ponudio 1909. godine Sjedinjenim Američkim  Državama „zauvijek i besplatno, bezuslovno i bez rezerve“ Valdanos sa obalnim pojasom koji bi obuhvatio oko 25 kvadratnih milja, s ciljem da SAD „uspostave pomorsku bazu i stanicu za snabdijevanje u evropskim vodama“.

No, američko Ministarstvo mornarice se u tom vremenu bavilo osvajanjem baza u Karipskom i Južnom kineskom moru, pa nije vidjelo nikakvu potrebu da imaju bazu na Crnogorskom primorju.

Sedam decenija kasnije, neposredno zaleđe u toj predivnoj uvali maslina je oduzeto od 204 ulcinjske porodice i od vjerskih zajednica pod izgovorom da će se tu graditi vojno-pomorska luka za potrebe Jugoslovenske narodne armije. No, kako je za taj projekat trebalo oko 200 miliona dolara, Valdanos je pretvoren u vojno odmaralište gdje su od maja do oktobra uživali oficiri, zapošljeni u vojnim službama i njihovi prijatelji.

I navodna nasljednica JNA, Vojska Jugoslavije je 1995. godine objavila slične planove, a mediji su pisali da je i NATO planirao da uspostavi bazu za svoje brodove u toj uvali.

Ali, ni tih brodova nema u luci spasa, kako su pomorci kroz vjekove nazivali Valdanos, a Ulcinjani još čekaju na sasvim običnu luku. Za bezbjedan vez malih brodova, dok ribari sanjaju svoju luku spasa od koje im zavisi privređivanje i sudbina.

                                                                                                                           Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo