OKO NAS
ZASTUPLJENOST ŽENA IZ NACIONALNIH MANJINA U VLADI ZNAČAJNO ISPOD EVROPSKOG PROSJEKA: Fotelja je muškog roda
Objavljeno prije
7 godinana
Objavio:
Monitor online
Prema indeksu rodne ravnopravnosti u domenu koji karakteriše moć, Crna Gora je ocijenjena 35,1, a evropska vrijednost je 51,9. Ministarka javne uprave Suzana Pribilović vjeruje da ima razloga za ohrabrenje, jer u visoko rukovodnom kadru ima 42 odsto žena
Broj žena koje učestvuju u izvršnoj vlasti u Crnoj Gori i dalje je značajno ispod evropskog prosjeka. O onima koje pripadaju nacionalnim manjinama nema zvaničnih podataka, ali je evidentno da su, uprkos zakonskoj obavezi, zastupljene samo simbolično – pokazalo je istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).
Zakon o manjinskim pravima i slobodama, formalno garantuje srazmjernu zastupljenost pripadnika manjina u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne uprave, kao i njihovo pravo na djelotvorno učešće u vršenju i javnoj kontroli vlasti, o čemu se staraju organi za kadrovska pitanja u saradnji sa savjetima manjina. S obzirom da ne postoje ni osnovni podaci o zastupljenosti manjina u državnim i javnim službama, ova obaveza ne proizvodi dejstvo, pa starješine organa za sada ne moraju da brinu da će ih neko pozvati na odgovornost.
Nedovoljnu zastupljenost žena u organima vlasti, bez obzira na nacionalnu pripadnost, potvrđuje i Indeks rodne ravnopravnosti iz 2019. godine, dokument koji je urađen po metodologiji Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost, a Ministarstvo za ljudska i manjinska prava ga je objavilo u saradnji sa Kancelarijom UNDP-a za Crnu Goru.
Prema Indeksu, moć (politička, društvena, ekonomska) je ocijenjena kao najgori domen, a njegova vrijednost za Crnu Goru iznosi 35,1. Evropska vrijednost istog domena je 51,9. U oba slučaja, vrijednost indeksa za domen moći niža je u poređenju sa drugim oblastima, kao što su zdravlje, posao, novac, znanje, vrijeme.
„Važan element u realizaciji politika ravnopravnosti žena i muškaraca je dostupnost podataka. Crna Gora je posvećena razvoju politika zasnovanih na statističkim pokazateljima i analizama, i upravo je ovo ključni preduslov za dostizanje ravnopravnosti“ zaključio je u uvodnom tekstu ovog istraživanja Zoran Pažin, potpredsjednik Vlade i ministar pravde.
U sklopu istraživanja o zastupljenosti žena na raznim nivoima vlasti najteže je doći do relevantnih i novijih podataka, a uopšte ih nema o učešću prepadnica manjinskih naroda.
„Iako broj žena na uticajnim izvršnim pozicijama raste, i dalje je prisutna zabrinutost da se žene više imenuju u takozvanim mekim portfeljima“, nalaz je Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost.
U publikaciji „Žene i muškarci u Crnoj Gori“ iz 2018. godine koju je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava objavilo u saradnji sa Monstatom nalaze se posljednji dostupni podaci. Prema njima, u strukturi Vlade Crne Gore pored predsjednika i potpredsjednika Vlade, bilo je 14 ministara i samo četiri ministarke. Sektor javne uprave vodi Suzana Pribilović, ekonomije Dragica Sekulić, nauke dr Sanja Damjanović, dok Marija Vučinović nema portfelj. Ona je i jedina ministarka iz redova manjinskih naroda.
U kabinetu ministarke nauke, od četiri člana dvije su žene. Vučinovićeva ima savjetnicu kao jedinog člana kabineta. U timu ministarke javne uprave od devet članova tri su žene. Najbrojniji je kabinet ministarke ekonomije, gdje od 14 članova ima šest žena. Ni u jednom od ovih kabineta nema pripadnica manjinskih naroda.
Ministarka Suzana Pribilović, u izjavi za CIN-CG, ipak uočava ohrabrujuće trendove.
,,Istraživanja pokazuju da su vidljivost i učešće žena na javnim poslovima u porastu, tako da ih imamo na rukovodećim funkcijama. U ukupnoj zaposlenosti u državnim organima 55 odsto čine muškaraci, dok 45 odsto čine žene. U Ministarstvu javne uprave imamo veću zastupljenost žena i posebno želim da pohvalim veći procenat i kada je riječ o visoko-rukovodnom kadru. Naravno, treba da težimo što većem učešću žena na poslovima u javnoj upravi, ali i da aktivno radimo na sprovođenju politika kojima se obezbjeđuje rodna ravnopravnost. Prema dostupnim podacima iz centralnog kadrovskog informacionog sistema možemo biti ohrabreni: na najvišim pozicijama u ministarstvima, organima uprave i drugim državnim organima od 195 pozicija (visoko rukovodni kadar + starješine organa) žene pokrivaju 83 mjesta ili 42 odsto”, ocijenila je Pribilović.
U kabinetu premijera, od 11 savjetnika, četiri su žene, od koji je jedna pripadnica manjinskog naroda.
Očekivalo bi se da u užem rukovodstvu ministarstava kojima upravlja Bošnjačka stranka bude žena iz ove nacionalne manjine. U kabinetu ministra rada i socijalnog staranja Kemala Purišića, međutim, samo je jedna žena iz manjina. U njegovom kabinetu je osam savjetnika, od čega su četiri žene. Kabinet ministra saobraćaja i pomorstva Osmana Nurkovića ima 13 članova, šest je žena, a tri su pripadnice manjinskih naroda.
U kabinetu Ministarstva prosvjete, na čijem čelu je Damir Šehović iz Socijaldemokrata, koji broji sedam članova, rade tri žene, od kojih su dvije pripadnice manjinskih naroda.
Na funkciji generalnog sekretara u Vladi Crne Gore je Nataša Pešić. Ostala mjesta odlučivanja, kao što su mjesto predsjednika ili potpredsjednika Vlade, po pravilu, predviđena su za muškarce.
Kada je riječ o starješinama samostalnih organa uprave i visokom rukovodnom kadru koje je imenovala, odnosno postavila Vlada Crne Gore, 33 žene obavljaju funkciju generalnih direktorki, ili 44 odsto od ukupnog broja. Generalnih sekretarki je šest od ukupno 14. Među starješinama samostalnih organa uprave (sekretarijata, uprava, zavoda, agencija i direkcija) nalaze se četiri žene. Najviše ih je na funkcijama pomoćnica starješina samostalnog organa uprave, 16 od ukupno 28.
Tri žene u Vladi su na funkcijama pomoćnica generalnog sekretara, tri od sedam savjetnika premijera su žene, a četiri od ukupno dvanaest zaposleno je kod potpredsjednika.
Ovo su posljednji zvanični podaci koji posjeduje Ministarstvo za ljudska i manjinska prava. „Publikacija o ženama i muškarcima u Crnoj Gori izlazi svake druge godine, tako da ćemo najkasnije krajem ove godine imati najnovije izdanje sa ažuriranim podacima”, objasnio je za CIN-CG Emin Ljuljanović iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava.
Podataka o zastupljenosti pripadnika i pripadnica manjinskih naroda u Vladi Crne Gore nema. Ne postoji registar prema kojem se vodi evidencija o nacionalnoj pripadnosti zaposlenih u Vladi, a to bi bilo i zakonski problemtično.
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava sprovodi istraživanje o zastupljenosti manjinskih naroda u državnim organima, organima državne i lokalnih uprava, sudovima i Državnom tužilaštvu, ali niko od zaposlenih nije dužan da se izjasni o svojoj nacionalnoj pripadnosti.
Prema posljednjim podacima, iz 2015. godine „Informaciji o zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u državnim organima, organima državne uprave, organima lokalnih uprava, sudovima i Državnom tužilaštvu”, u 141. državnom organu, od ukupnog broja od 13.900 popunjenih upitnika, kao Crnogorci se izjasnilo 8.650 (74,76 odsto), kao Srbi 1.301 (11,24 odsto), Albanci 291 (2,51 odsto), Bošnjaci 650 (5,62 odsto), Muslimani 285 (2,46 odsto), Romi dvoje (0,02 odsto), Hrvati 88 (0,76 odsto), a 49 se opredijelilo za odgovor „ostali“ (0,42 odsto). Iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava kažu da je prikupljanje podataka za novo istraživanje u toku, ali da se ne zna još tačan datum objave.
Prema istom istraživanju od 2011. godine Crnogoraca je bilo 79,03 odsto, Srba 8,59 odsto, Albanaca 2,80 odsto, Bošnjaci 4,14 odsto, Muslimani 2,39 odsto, Roma 0,01 odsto, Hrvata 0,89 odsto i ostalih 0,42 odsto.
Nema podataka koliko je od toga žena, a koliko muškaraca.
U istom dokumentu iz 2015. godine, se zaključuje da je učešće manjinskih naroda u državnim organima i organima državne uprave veće nego u ranijem periodu kada je riječ o Bošnjacima, kao i Hrvatima, Srbima i Romima, ali da bi još trebalo raditi na tome, kako bi se sprovodilo u praksi ono što je predviđeno zakonodavstvom kojim se reguliše pitanje zastupljenosti manjinskih naroda.
Samo jedna premijerka na Balkanu
Srbija je trenutno jedina zemlja na Balkanu čiju Vladu vodi žena, premijerka Ana Brnabić.
Žene su na ministarskim pozicijama najzastupljenije na Kosovu, 31 odsto, a zatim slijedi Srbija sa 23 odsto. Crna Gora i Sjeverna Makedonija imaju 21 odsto ministarki u vladama. Hrvatska 20 odsto, a BiH 17.
U novoj Vladi Kosova pet žena imenovano je na ministarske pozicije – u resorima za ekonomski razvoj, pravdu, obrazovanje, kulturu i lokalnu samouprave. Za novu predsjednicu Skupštine Kosova, takođe, izabrana je žena. Ujedno, ovo je i najveći procenat žena u protekle dvije decenije.
U Vladi Srbije četiri su ministarke, saobraćaja i infrastrukture, pravde, evropskih integracija, dok jedna pokriva to mjesto bez portfelja, ali je zadužena za demografiju i populacionu politiku.
U Vladi Hrvatske ima četiri ministarke koje se staraju o poljoprivredi, socijalnoj politici, obrazovanju i kulturi. U Vladi Bosne i Hercegovine tri žene su u ministarskim foteljama, u sektoru finansija, kulture i sporta i životne sredine i turizma. Jedna od njih je i zamjenica premijera.
U Vladi Sjeverne Makedonije su četiri ministarke – pravde, odbrane, finansija, dok je jedna bez portfelja zadužena za strane investicije. Žena je i na funkciji potpredsjednice Vlade za ekonomska pitanja.
Andrea JELIĆ
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
IZDVOJENO
-
SAVIN BOR, PETNJIČKO SELO KOJE ŽIVI: Otvaranje Bihora
-
MJERE VLADE U VRIJEME KORONE: Restrikcije ne liječe društvo
-
GORAN KOPRIVICA, NIKŠIĆANIN NA STUDIJAMA U VUHANU: Korona se može pobijediti zajedničkim snagama
-
LADISLAV TOMIČIĆ, NOVINAR IZ ZAGREBA: Hrvatska se našla između dva neprijatelja
-
Psi laju, a karavana nigdje
-
ŠIRENJE KORONA VIRUSA: Zakašnjela mjera izolacije
Izdvojeno
DRI, OPŠTINE BERANE I ROŽAJE: Zapošljavaj kad možeš
Objavljeno prije
6 danana
14 Novembra, 2026
Državna revizorska institucija utvrdila je da su opštine Berane i Rožaje povećavale broj izvršilaca predviđenih pravilnicima bez jasnih kriterijuma o tome koliko je ljudi potrebno službama. Obje opštine su za redovne poslove angažovale po ugovorima o djelu. U Beranama se ne slažu ni podaci o broju zaposlenih, a u Rožajama su takvi ugovori zaključivani i poslije upozorenja revizora
Opština Berane je prošle godine za ugovore o djelu isplatila gotovo četvrt miliona eura, skoro dvostruko više nego godinu ranije. U Rožajama je u istom periodu zaključeno više od trideset ugovora o djelu za redovne poslove, a pojedini su trajali i po godinu. U Beranama su po tim ugovorima obrađivane poreske prijave i dostavljana rješenja, a u Rožajama su na taj način povjeravani i poslovi unutrašnje revizije i Komunalne policije.
Ugovor o djelu zaključuje se za konkretan posao koji neko obavlja za naknadu. Njime se ne zasniva radni odnos. Državna revizorska institucija (DRI) preporučila je opštinama da te ugovore koriste za poslove van redovne djelatnosti službi, a da radna mjesta predviđena pravilnicima popunjavaju po propisanoj proceduri.
Zapošljavanje u obje opštine od 2022. do 2024. obuhvaćeno je tematskom revizijom koju je DRI objavila početkom avgusta ove godine. U Rožajama je DRI posebno provjeravala šta je urađeno po preporukama iz revizije završnog računa za 2022. godinu. Rezultate te kontrole, koja je obuhvatila i prošlogodišnje ugovore, objavila je početkom oktobra.
Za broj zaposlenih u Beranama na kraju 2024. godine u dokumentima se pojavljuju četiri različite brojke. Prema dokumentaciji uz nezavisnu reviziju završnog računa, Opština Berane imala je 271 zaposlenog, gotovo pedeset više nego godinu ranije. DRI za isti datum navodi ukupno 256 zaposlenih. Kad se saberu zaposleni na određeno i neodređeno vrijeme iz istog izvještaja, dobije se 280. U poreskom obrascu IOPPD prijavljene su 274 osobe.
Razlike je bilo i godinu ranije. Na kraju 2023. u poreskom obrascu bilo je prijavljeno više od trideset ljudi više nego što je DRI navela u izvještaju. Revizori napominju da njihov kadrovski pregled ne obuhvata dio lokalnih funkcionera, među kojima su predsjednik Opštine i dva potpredsjednika. Za razliku između podataka opštinskih službi i poreske prijave u fusnoti navode da „nije objašnjena do kraja postupka revizije“.
Broj izvršilaca predviđen pravilnicima u međuvremenu je rastao iz godine u godinu. Za dvije godine povećan je za više od četrdeset i na kraju 2024. dostigao je 360. Broj radnih mjesta u istom periodu porastao je za petnaest. Opština je više puta mijenjala organizaciju uprave. Iz zajedničkog sekretarijata izdvojeni su, između ostalog, sekretarijati za sport i za kulturu. Broj predviđenih izvršilaca povećavan je i dok je dio postojećih mjesta bio nepopunjen.
Opština, piše DRI, „nije vodila računa o obimu, vrsti i složenosti poslova za koje treba dodatno angažovati radnu snagu“.
Revizori su našli netačnosti i u podacima o ugovorima o djelu koje su im dostavile opštinske službe, pa su isplate provjerili u glavnoj knjizi Opštine. Po tim ugovorima, tokom prve godine obuhvaćene revizijom, angažovano je nešto više od 40, naredne više od 60, a 2024. gotovo 50. Zaposleni po ugovoru o djelu su vodili registar obveznika poreza na nepokretnosti, obrađivali poreske prijave, dostavljali rješenja i obavljali komunalni nadzor. U pojedinim ugovorima pisalo je samo da angažovani „pruža usluge“.
Opština je 2024. sa 15 odoba sklopila ugovore o privremenim i povremenim poslovima. Više od polovine nastavilo je da radi po ugovoru o djelu nakon isteka 120 radnih dana. Revizori su našli i slučajeve u kojima su se te dvije vrste ugovora smjenjivale. Među povjerenim poslovima bilo je i onih predviđenih pravilnicima, od čuvanja arhivske građe do zaštite i spašavanja. DRI je preporučila Opštini da uvede kontrole kako bi spriječila ponavljanje te prakse.
Za ugovore o djelu iz budžeta je 2023. i 2024. isplaćivano oko 125.000 eura godišnje. U 2025. taj je izdatak dostigao gotovo četvrt miliona eura. U završnom računu za 2024. iskazano je i više od 2,3 miliona eura neplaćenih poreza i doprinosa na zarade, nagomilanih od jula 2021. do kraja 2024. godine.
U Rožajama je, prema avgustovskoj reviziji DRI, na kraju 2024. bilo 253 zaposlenih. Gotovo devet od deset radilo je na neodređeno. U poreskom obrascu prijavljeno je šestoro zaposlenih više, kao i jedna osoba na neplaćenom odsustvu. Tokom cijele godine po ugovorima o djelu angažovano je nešto više od četrdeset ljudi.
Od 2022. do kraja 2025. broj izvršilaca predviđenih pravilnicima porastao je za pedeset. Na kraju tog perioda Opština je imala 255 zaposlenih, dok su pravilnici predviđali 342 izvršioca na nešto manje od 260 radnih mjesta. Izmjenama pravilnika tokom prošle godine dodato je sedam izvršilaca, između ostalog u Komunalnoj policiji i Direkciji za imovinu. DRI je utvrdila da je kadrovski plan bio usklađen sa pravilnicima. Opština još nije sprovela preporuku da utvrdi kriterijume po kojima određuje koliko je ljudi potrebno službama.
U avgustovskom izvještaju DRI opisuje i slučajeve u kojima je Opština primala ljude na određeno bez javnog oglasa, iako nijesu ispunjavali uslove za ta radna mjesta. Potom ih je angažovala po ugovoru o djelu, a neki su se poslije javnog oglasa zaposlili na neodređeno. Vrijeme provedeno na ugovoru o djelu računalo im se kao radno iskustvo potrebno za radno mjesto.
„U toku 2025. godine Opština je zaključivala ugovore o djelu na poslovima iz redovne djelatnosti organa lokalne uprave“, piše u kontrolnom izvještaju. Revizori su utvrdili da su zaključena 33 takva ugovora. U Službi za unutrašnju reviziju ugovori za planiranje i obavljanje revizija i pisanje izvještaja trajali su od deset mjeseci do godinu. U Komunalnoj policiji trajali su od osam mjeseci do godinu. U obje službe po dva ugovora bila su zaključena na godinu. Po ugovoru o djelu radilo se i u arhivi i administraciji.
Kontrola je pokazala i šta je Opština promijenila. Naknade po ugovorima o djelu sada isplaćuje sa budžetske stavke predviđene za te ugovore. U reviziji za 2022. te isplate bile su evidentirane među neto zaradama. Poslije konkursa primljeno je dvanaest rukovodilaca koji su prošle godine bili vršioci dužnosti. Revizori su ove godine na platnom spisku zatekli još troje u tom statusu, pa su ocijenili da je preporuka o izboru rukovodilaca djelimično sprovedena. U kadrovski informacioni sistem uneseno je više od devet desetina dosijea lokalnih službenika i namještenika.
Od devetnaest preporuka koje je DRI provjerila u Rožajama, Opština je sedam sprovela u cjelini, sedam djelimično, a pet još nije sprovela. Među tih pet je i preporuka o ugovorima o djelu. Opština se nije izjasnila o preliminarnom izvještaju. Do 6. aprila 2027. treba da obavijesti DRI šta je uradila po preostalim preporukama. Za preporuke iz avgustovske revizije rok je 2. februar 2027. i važi za obje opštine.
Do zaključenja ovog broja Monitora iz beranske i rožajske opštine nijesu odgovorili na pitanja o tome da li su postupili po preporukama DRI i kakvo je sada stanje kada je riječ o zapošljavanju i angažovanju po ugovorima o djelu.
Za ugovore o djelu i druge opštine na sjeveru izdvajaju desetine hiljada eura godišnje. Prema završnim računima za 2024, Pljevlja su po tom osnovu isplatila nešto više od 200.000 eura, Bijelo Polje oko 65.000, Mojkovac oko 61.000, a Kolašin oko 33.000 eura.
I u Kolašinu su po ugovoru o djelu obavljani redovni poslovi lokalne uprave. U dokumentaciji uz nezavisnu reviziju završnog računa piše da su angažovani po tim ugovorima „u najvećem broju slučajeva obavljali poslove iz redovne djelatnosti organa lokalne uprave“.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
NJUJORŠKI CENTRAL PARK USRED BUDVE: Zeleno obmanjivanje
Objavljeno prije
2 sedmicena
8 Novembra, 2026
Neumjesno korišćenje imena Central park u budvanskom kontekstu, predstavlja klasičan primjer takozvanog greenwashing-a, zelenog obmanjivanja, naziva poznatog i u arhitekturi. U pitanju je marketinška strategija kojom se neki građevinski objekat predstavlja kao ekološki i „zelen“, iako je suštinski na djelu betoniranje
Iz kabineta predsjednika Opštine Budva, Nikole Jovanovića, najavljen je novi ekskluzivni projekat – Central park Budva – investicija vrijedna oko 25 miliona eura. Poslije čitavog niza projekata vrijednih na desetine miliona eura koje je tokom ove godine u investicionom zamahu, kakav se ne pamti, plasirala lokalna uprava, najava izgradnje novih objekata na jedinoj preostaloj zelenoj parceli u gradu, izazvala je brojne negativne komentare među građanima i predstavnicima političkih partija.
Gradnja se planira na slobodnoj lokacji pored zgrade Pošte, preko puta tržnog centra TQ Plaza, poznatoj kao Velja voda, površine 5.087 m2, koja u ovom trenutku predstavlja djelimično uređenu parkovsku površinu. Nešto manje od 3.000 kvadrata zemljišta u vlasništvu je tivatske kompanije CG LUX, kazahtanskog biznismena Igora Bidila, dok je preostalih 2.140 kvadrata u vlasništvu države Crne Gore, sa pravom raspolaganja Opštine.
Na sjednici Skupštine koja je održana 30. oktobra, planirano je da predsjednik Jovanović odbornicima predstavi detalje ovog projekta, kako bi dobio saglasnost da započne pregovore oko njegove realizacije. Investicija od 25,3 miliona eura predviđena je rebalansom budžeta čiji je predlog izazvao veoma oštru raspravu u kojoj umalo nije došlo do fizičkog obračuna među odbornicima. Sjednica SO je prekinuta nakon što su sa nje udaljeni odbornici opozicije, Blažo Rađenović (URA) i Jovana Todorović (DNP), dok su odbornici Demokrata i Pokreta za grad napustili zasijedanje.
U njihovom odsustvu skupštinska većina, koju čine Jovanovićeva grupa Budva naš grad, DPS i ES, usvojila je rebalans budžeta i dala ovlašćenje predsjedniku Jovanoviću da započne pregovore sa CG Lux oko realizacije projekta Central park Budva.
„Ovlašćuje se predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović da u ime i za račun Opštine Budva vodi pregovore i usaglasi predlog Ugovora o zajedničkom investiranju i izgradnji sa Društvom za turizam, trgovinu i usluge, export-import “CG LUX” D.O.O. Tivat, te preuzme druge radnje u cilju realizacije projekta “Central park Budva-park koji povezuje grad“ – koncept novog javnog prostora sa pratećim sadržajima i javnim garažama“, piše u odluci Skupštine
Odbornicima nije predočena projektna dokumentacija iz koje bi se moglo vidjeti na osnovu čega je utvrđena vrijednost projekta na 25 miliona. Nisu pred sobom imali idejni projekat, ime autora idejnog rješenja, podatke na osnovu kakvog prethodnog postupka je ono nastalo i ko je i na koji način izvršio procjenu vrijednosti investicije. Predstavnicima građana dostavljena je loša kompjuterska animacija projekta u kojoj su navedene pojedinačne cijene za svaki segment investicije (garaže, trg, park) ukupno 25.311.562 miliona eura. Ko je to izračunao, kojom metodologijom i na osnovu kakve dokumentacije, niko nije ni pitao.
Za ovaj projekat podzemnih garaža nije raspisan javni urbanističko-athitektonski konkurs, kao ni za dvije montažne garaže koje u centru grada, na Trgu republike, izvodi novosadska kompanija Gemmax gradnja. Opština nema posebnu službu, savjet ili komisiju za urbanističko i arhitektonsko uređenje grada. Sve odluke donosi jedan čovjek, pa se dogodilo da su na oko 300 metara razdaljine, u gradskom jezgru, planirane tri javne garaže.
Takozvani Central park predviđa izgradnju objekta sa jednom nadzemnom etažom i sedam podzemnih, u kojima se smještaju komercijalni sadržaji i javne garaže. Javnost je ostala uskraćena za detaljne informacije oko ovog projekta koji se predstavlja kao javno-privatno partnerstvo u kojem se javna zelena površina kombinuje sa velikim podzemnim parkinzima i komercijalnim poslovnim prostorima.
Na parecli od 5.000 kvadrata zelena površina ostaje u manjini. Zelenilo zauzima oko 3.000 kvadrata, ostatak od 2.000 hiljade nadzemnog dijela i sedam etaža podzemnog, predstavlja ogroman novi betonski objekat. Nadzemna građevina i prva podzemna etaža raspolažu sa oko 4.740 bruto površine na kojoj su predviđeni restorani, gastro zone, teretane, prodavnice, prostori za djecu….
Pod zemljom se planira izgradnja 6 etaža sa 540 garažnih mjesta. Priča o parku i izgradnji zelene oaze u centru Budve pred podacima o tome šta se planira, gubi na vjerodostojnosti.
Na lokaciji površine približno 5.100 kvadrata, u neposrednoj blizini hotela, poslovnih sadržaja i glavnih gradskih pješačkih pravaca, predviđeno je formiranje savremenog javnog prostora koji objedinjuje približno 3.000 kvadrata parkovskih površina i 2.000 kvadrata uređenog gradskog trga. Riječ je o ambicioznom arhitektonsko-urbanističkom konceptu koji ima potencijal da značajno unaprijedi kvalitet svakodnevnog života građana, ali i da doprinese stvaranju novog, prepoznatljivog identiteta centra Budve.
Koliko je projekat ambiciozan pokazuje i naziv – Central park Budva, po ugledu na poznati Central park u Njujorku. Neumjesno korišćenje imena Central park u budvanskom kontekstu, predstavlja klasičan primjer takozvanog greenwashing-a, zelenog obmanjivanja, naziva poznatog i u arhitekturi. U pitanju je marketinška strategija kojom se neki građevinski objekat predstavlja kao ekološki i „zelen“, iako za to ne postoje dokazi. Njime se stvara privid ekološkog pristupa kroz arhitektonske vizuelizacije i javne prezentacije, kao „urbana oaza“, jer sadrži malo zelene površine, dok se istovremeno betoniraju mnogo veće.
Nakon što su planovi Opštine o gradnji Central parka u Budvi dospjeli u medije, na društvenim mrežama osvanuli su podsmješljivi komentari i usporedbe sa Central parkom u Njujorku, sa kojim ovaj budvanski nema nikakve sličnosti. Radi se o jeftinom propagandnom triku u poslu kojim se privatna imovina komercijalno valorizuje pod plaštom javnog interesa.
Najpoznatiji gradski park na svijetu i jedan od simbola Njujorka izgrađen je u 19. vijeku prema projektu čuvenih pejzažnih arhitekata Frederika Loa Olmsteda (Frederick Law Olmsted) i Kalverta Voksa (Calvert Vaux). Predstavlja remek djelo pejzažne arhitekture, sa valovitim livadama, stazama, jezerima i bujnim šumama. Central park je globalni primjer masivnog zelenog prostora okruženog neboderima i betonom, navodi se u brojnim tekstovima o ovom najposjećenijem gradskom parku na svijetu.
Prostire se na oko 341 hektar, odnosno 3 miliona kvadrata, dok zeleni dio budvanskog parka zauzima 0,3 hektara ili 3.000 m2 površine, a cijeli projekat 0,5 ha.
Central park nema podzemnih javnih garaža, tržnih centara, poslovnih prostora teretana i trgovina. Sagrađen je na prirodnom tlu, zemlji i stijenama, dok se ovaj u Budvi formira na krovu podzemnih garaža kao pejzažna arhitektura na vještačkoj podlozi. On nema za cilj izolaciju od budvanskih solitera i silnog betona kao mjesto mira i odmora za posjetioce, već rješavanje hroničnog nedostatka parking mjesta u gradu. Mali sadašnji park postaće mjesto buke, saobraćajne gužve i zagađenja okoline. Sve suprotno od koncepta Central parka na koji se autori ove ideje pozivaju.
Iz Demokratske CG pozvali su Specijalno državno tužilaštvo da obrati pažnju na najavljeni projekat. Oni su kazali da je u pitanju posao iza kojeg stoji DPS, odnosno projektna podrška nerealizovanim kombinacijama iz vremena Svetozara Marovića.
„Vlast koja nije u stanju da zakrpi rupe na asfaltu sada želi da nas ubijedi kako će izgraditi šest nivoa podzemnih garaža na jedinoj preostaloj velikoj zelenoj površini iza hotela Budva – lokalitetu poznatom kao Velja voda..“ kazali su u saopštenju za medije.
Branka PLAMENAC
Komentari
Izdvojeno
NAKON SMRTI SLIKARKE VASILISE RADOJEVIĆ: Opomena
Objavljeno prije
2 sedmicena
8 Novembra, 2026
Vijest da je slikarka Vasilisa Radojević sahranjena o trošku nikšićkog Centra za socijalni rad potresla je javnost i institucije, koje o umjetnicima naročito i ne haju dok su živi
Smrt umjetnika često zna biti opomena društvu. Tako je vijest da je slikarka Vasilisa Radojević sahranjena o trošku nikšićkog Centra za socijalni rad potresla javnost.
U oproštajnoj poruci kolektiv narodne kuhinje i NVO ,,Izvor života” Nikšić upozorio je na odnos društva prema velikoj umjetnici.
,,29. oktobra 2026. godine sahranjena je naša umjetnica Vasilisa Radojević, čiji su talenat i djela zaslužili mnogo više pažnje i priznanja. Nažalost, i njen odlazak obelježila je tužna stvarnost uz sahranu socijalnih službi i svega pedesetak sugrađana koji su je ispratili na poslednji počinak. Njena djela će ostati da žive, ali je gorak osećaj što se vrijednost velikih ljudi često prepozna tek kada ih više nema. Sličnu sudbinu doživio je i naš Živko Nikolić. Jer svi ih prepoznajemo kada ih više nema, a dok su živi, usamljeni, oni su zaboravljeni“, navodi se u čitulji.
Činjenicu da je umjetnica zaboravljena od države i institucija a da su mnogi, manje zaslužni umjetnici, zahvaljujući partijskim i drugim vezama dobili nacionalnu penziju, problematizovana je na društvenim mrežama. Kao primjer navođen je prošlogodišnji skandal dodjele Trinaestojulske nagrade pjesniku Bećiru Vukoviću.
„Društvo koje ne umije da iskaže zahvalnost svojim zaslužnim ljudima, posebno onda kada ih ispraća na posljednji počinak, šalje poruku o sebi, a ne o onome koga ispraća’“, jedan je od komentara na društvenim mrežama.
Nakon slikarkine smrti, preko Pobjede se oglasio i njen sestrić Nenad Uskoković, ljekar i psihoterapeut. Izjavio je da porodica nema pravo da pobjegne od sopstvenog dijela odgovornosti i izgubljenog kontakta. Istakao je i da umjetnik nije samo član jedne porodice: „Umjetnik čiji je rad decenijama bio dio kulture jedne zemlje pripada i njenom kulturnom pamćenju. I zato pitanje Vasilise Radojević nije samo porodično pitanje. Ona je bila umjetnica Crne Gore. Bila je umjetnica Nikšića. I zbog toga me boli pomisao da je neko takvog opusa mogao da ode tako tiho“, kazao je Uskoković
On je postavio pitanja: „Da li društvo svoje umjetnike primjećuje samo onda kada stoje pred slikama na otvaranju izložbe, kada dobijaju nagrade i kada su dio kulturnog života ili ih se sjeća i onda kada ostare, kada se povuku, kada ih sve rjeđe viđamo? Da li neko pita gdje su? Kako žive? Da li im je potrebna pomoć? I da li grad i država kojima su svojim radom nešto dali imaju obavezu da makar znaju da su još među njima?“.
Radojević je diplomirala slikarstvo na APU u Beogradu. Studijski se usavršavala u Rimu i Firenci. Radila je kao scenografkinja na RTCG-u. Samostalno je izlagala u Podgorici, Beogradu, Svetom Stefanu, Nikšiću, Dubrovniku, Splitu, Rimu, Parizu, Budvi, Bečićima, Tivtu i na Sardiniji. Učestvovala je na brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Bila je članica ULUCG-a od 1978. godine.
U intervjuu Monitoru 2010. godine izjavila je: „Rad, rad i samo rad. Dešavalo mi se da naslikam dvije slike za jedan dan, a nekada sliku stvaram godinu dana. Ali stalno radim i tako pronalazim duševni mir. Zbog tragične smrti brata i supruga Masima, čovjeka koji me je bezuslovno volio i u svemu me podržavao, upadala sam u veliki haos. Rad me je izvukao ili neka veća sila. Bilo je teško. Ko me shvati, zavoli me za cijeli život, a ko ne… Imam veliko srce. Život bez emocija je nemoguć“.
Regionalni mediji su nakon Vasilisine smrti prenosili detalje o životu fatalne Crnogorke koja je bila udata za italijanskog grofa, o njenom susretu sa rediteljem Federikom Felinijem, poštovanju za njeno stvaralaštvo slikarskog barda Uroša Toškovića…
Slikar Nikica Raičević za Pobjedu je kazao da je njegova prijateljica imala sopstveni svijet koji je godinama prenosila na platna. On je ocijenio da je Vasilisa bila ,,žrtva“ naše kulturne sredine koja joj nije dovoljno davala šansu da izlaže i nije joj davala podršku.
„Ali, Vasilisa je išla svojim putem, ne tražeći pomoć ni od koga. Njena najveća pomoć je bila njena porodica. Istovremeno to je bila i njena najveća rana. Poslije smrti brata ona se potpuno okrenula samoj sebi i počela da stvara djela u koja je ugrađivala duh jedne srećne porodice koja je u jednom trenutku bila žestoko ranjena. Vasilisa je tu svoju ranu do kraja života nosila na svoj, umjetnički način“, istakao je Raičević.
Slikar Branislav Bane Sekulić, Vasilisin kolega sa studija, izjavio je za Pobjedu da ona tokom karijere nije uspjela da dostigne nivo umjetničkog priznanja koji je svojim talentom zasluživala. „Mislim da joj je ljepota mnogo odmogla u slikarskoj karijeri. Bila je izuzetno lijepa žena, često na naslovnim stranama tadašnjih jugoslovenskih časopisa. Naša sredina ne oprašta ni ljepotu ni ružnoću. Crnogorska likovna scena izgubila je talentovanu i ostvarenu umjetnicu koja nije dobila priznanje kakvo zaslužuje. Oni koji odlučuju o likovnoj umjetnosti u Crnoj Gori trebalo je mnogo više da obrate pažnju na njeno stvaralaštvo. Zaslužila je mnogo više nego što je dobila“, ocijenio je Sekulić.
„Više volim da mi kažu da sam luda slikarka nego da me sažaljevaju i da kažu: ‘Greote, šta joj se sve izdešavalo u životu.’ Zato se isplačem u sobi, stavim jastuk preko glave da me niko ne čuje i ujutro izađem nasmijana. Kao vuk sama ližem svoje rane, a onda izađem i ujedam!’“, kazala je u jednom od intervjua slikarka koja je i svojom smrću opomenula crnogorsku javnost.
Devet dana nakon smrti umjetnice Opština Nikšić je zakazala komemorativnu sjednicu u četvrtak, 5. novembra. „Sjednica će biti prilika da se prisjetimo Vasilise Radojević, njenog umjetničkog rada i svega što je svojim stvaralaštvom ostavila Nikšiću i njegovoj kulturnoj zajednici“, navodi se u saopštenju Opštine Nikšić, a najavljeno je da će na sjednici govoriti i Marko Kovačević, predsjednik Opštine Nikšić. Usljedile su ocjene da se radi o vrhuncu licemjerstva.
Neke institucije i dalje ćute.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari

INSTITUTIONAL CRISIS IN POLAND: “Judgment Tuesday” and its unpredictable consequences
EU PUT I NEKAŽNJENI RATNI ZLOČINI: Saglasni u zaboravu
STANOVI ZA PRIVILEGOVANE IZMEĐU PARLAMENTA I USTAVNOG SUDA: Što se grbo rodi…
Izdvajamo
-
IN ENGLISH3 sedmiceBACKGROUND OF MIHAILO ZINČUK’S MISSION IN MONTENEGRO: Helped to be discovered
-
IN ENGLISH3 sedmiceUncertain Fate of Wars in Ukraine and Iran: Trump Does Not Need Peaceful Solutions Before a Deal with China
-
IN ENGLISH3 danaINSTITUTIONAL CRISIS IN POLAND: “Judgment Tuesday” and its unpredictable consequences
-
IN ENGLISH3 sedmiceDROUGHT AND TWO WARS CREATE GRAIN SHORTAGE: On the brink of global famine
-
DRUŠTVO4 sedmiceŠKOLE NA SJEVERU: Za deceniju 4000 manje osnovaca
-
DRUŠTVO4 sedmiceBUDVA IZMEĐU DVA MEĐUNARODNA KONKURSA: Za ideje utrošeno 300.000 a promenada i dalje čeka
-
DRUŠTVO4 sedmiceDRI DALA DVOSTRUKO NEGATIVNO MIŠLJENJE MINISTARSTVU ZDRAVLJA: Milioni bez potpunog revizorskog traga
-
Izdvojeno4 sedmiceNEIZVJESNA SUDBINA RATOVA U UKRAJINI I IRANU: Trampu nisu potrebna mirna rješenja prije sporazuma s Kinom
