Povežite se sa nama

OKO NAS

ŠUME I PLJAČKE, VDT REAGOVAO: Igra ili obračun?

Objavljeno prije

na

Ovih dana se oglasio Vrhovni državni tužilac  koji je dao obavezujuće Uputstvo rukovodiocima i zamjenicima rukovodilaca državnih tužilaštava da intenziviraju rad u predmetima –  krivična djela protiv životne sredine i uređenja prostora. Ivica Stanković je, svim rukovodiocima ukazao na hitnost u postupanju Šta se u tužilaštvu čekalo do sada, ne zna se. Tužbe od strane stanovništva na sjeveru države, pljuštale su godinama

 

 

Na području Andrijevice u oblasti gazdovanja šumama vlada haotično stanje.  Zbog takve situacije došlo je i do nekih personalnih promjena u podružnici, odnosno lokalnoj jedinici Uprave za šume u tom gradu.

Sagovornik, koji je želio da ostane anoniman, rekao je Monitoru da takvo stanje vlada godinama.

“Pet velikih šumskih odjeljenja potpuno je uništeno. Novi direktor Uprave za šume PJ Andrijevica odbio je da potpiše neke zapisnike, i kako će se to sve završiti, ostaje da se vidi” – rekao je taj sagovornik.

Da je bespravna sječa, odnosno krađa šusmke građe u Andrijevici masovna  govori i činjenica je zbog tih krivičnih djela u dijelu Gradušnjice i Jelovice ranije suspendovan  jedan šumar, a prijava je proslijeđena Odsjeku za privredni kriminal Centra bezbjednosti Berane.

Predstavnici Koordinacionog međuresorskog tima za suzbijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu, nakon što su održali sastanak na terenu sa mještanima, konstatovali su da je takozvana gazdinska jedinica Gradišnica – Jelovica označena kao prostor sa najvećim nelegalnim aktivnostima na području opštine Andrijevica.

Oni su podsjetili da je na prostoru ove gazdinske jedinice identifikovana bespravna sječa četinara u većem obimu. Tada je protiv odgovornog službenika Uprave za šume pokrenut disciplinski postupak i vještačenje koje je bilo neophodno u ovom slučaju.

Još tada je predsjednik Koordinacionog tima Milosav Anđelić izjavio da je riječ o bespravnoj sječi koju nadležni organi nijesu blagovremeno prijavljivali, te da je jasno da su u ove aktivnosti uključeni pojedini službenici Uprave za šume iz Područne jedinice Andrijevica. Aali i ostali akteri u lancu vezano za promet nelegalno posječenog drveta.

“Nakon obilaska terena i analize stanja predstavnici međuresorskog tima su odlučili da svu raspoloživu dokumentaciju dostave Specijalnom državnom tužilaštvu. Ukupna drvna masa koja je posječena je preko 7.000 kubika, šumar je suspendovan i prijava proslijeđena Odsjeku za privredni kriminal CB Berane” – navedeno je tada u izvještaju Koordinacionog tima.

Iz resornog ministarstva je naglašeno da će državni organi biti istrajni u namjeri da se sve počinioce bespravnih aktivnosti u šumarstvu privredu pravdi, u cilju realizacije aktivnosti na očuvanju šumskih resursa i njihovom održivom gazdovanju.

Koordinacioni tim je, kako je tada saopšteno, posebnu pažnju posvetio otkrivanju i procesuiranju bespravnih sječa na području više područnih jedinica u opštinama na sjeveru Crne Gore.

“Intenzivno se sprovodi i kontrola preduzeća korisnika šuma, prvenstveno sa aspekta njihovog zakonitog poslovanja, ažurne dokumentacije i izmirenih obaveza prema zaposlenim i državi. Na tom planu pokrenute su mjere za prinudnu naplatu potraživanja i izricanje novčanih kazni” – kazali su iz tog tima.

Od tada je prošlo skoro godinu i po, a tek ovih dana se oglasio Vrhovni državni tužilac  koji je, kako je saopšteno, dao obavezujuće Uputstvo rukovodiocima i zamjenicima rukovodilaca državnih tužilaštava da intenziviraju rad u predmetima iz Glave 25 Krivičnog zakonika Crne Gore – krivična djela protiv životne sredine i uređenja prostora.

Ivica Stanković je, kako je saopšteno iz Vrhovnog državnog tužilaštva, svim rukovodiocima ukazao na hitnost u postupanju.

“Na sjednici Vlade Crne Gore, koja je održana 27. 02 2020. godine, konstatovano je da pojedine nadležne institucije neadekvatno reaguju u predmetima koji se tiču kršenja zakona u oblasti šumarstva. Vlada je uputila poziv Tužilaštvu da aktuelizuje rad na predmetima koji su pokrenuti, a tiču se kršenja zakona u oblasti šumarstva” – saopšteno je iz VTD-a.

Šta se u tužilaštvu čekalo do sada, ne zna se. Tužbea od strane  stanovništva na sjeveru države, pljuštale su svih ovih godina.

Nije zaboravljeno kako su stanovnici beranskih prigradskih naselja i sela Kaludra, Donja Ržanica, Donje Luge i Zagorje držali u blokadi put koji vodi ka planinskim katunima Cmiljevice, onemogućujući na taj način koncesionare da eksploatišu šumu na tom području.

Oni su zahtijevali da koncesionari poprave puteve i naprave betonske mostove koji su u godinama nemilisrdne eksploatacije uništeni prolaskom teško natovarenih kamiona i druge šumske mehanizacije. Takođe su tražili da se preispitaju raspodjele koncesija i da se omogući svim vlasnicima pilana na ovom području da rade, a ne samo odabranim.

„Mi smo gospodi iz policije stavili do znanja da nadležni u ovoj oblasti treba da uvedu više reda, ukoliko misle dobro i državi i lokalnom stanovništvu“  – izjavili su neki od njih nakon što su privedeni u policiju.

Mještani ove četiri mjesne zajednice sa područja beranske opštine tvrde da se procedura oko dodjele koncesija na šume ne sprovedi u skladu sa zakonom i da opravdano sumnjaju da cijeli postupak prate koruptivne radnje i podsjetili da su te svoje tvrdnje tvrdnje predočili nadležnom sudu, državnom tužilaštvu, Upravi za šume, predsjednicima države i Vlade, lokalnoj upravi, kao i međunarodnim institucijama u Crnoj Gori.

Oni su izražavali nadu da će tužilaštvo „prečešljati“ sve pojedinosti vezane za dodjelu koncesija i produženje ugovora privilegovanim koncesionarima.

I mještani Šekulara, takođe u beranskoj opštini, u više navrata su blokirali puteve i onemogućavali odvoz drvne građe, iznuđujući na taj način ulaganja u infrastrukturu.

Valja se prisjetiti da su i udruženi drvoprađivači iz Berana, njih tridesetak, uputili oštar protest Upravi za šume iznoseći neslaganje sa načinom dodjele koncesija u državnim šumama, tvrdeći da se procedura dodjele koncesija ne sprovodi u skladu sa zakonom i da sumnjaju da cijeli postupak prati korupcija.

Jedan od drvoprerađivača sa sjevera odavno je upozoravao da je pri ovakvom načinu raspodjele koncesija, država na velikom gubitku dok se povlašteni kocesionari enormno bogate za kratko vrijeme.

“Rijetkim i privilegovanim koncesionarima čamovina se prodaje za svega petnaest eura po kubiku, a bukovina za šest eura. Kada to preprodaju oni za kratko vrijeme stiču bogatstvo. Voze auta od sto hiljada eura, prave zgrade. To je šumarska mafija” – kaže ovaj drvoprerađivač.

I on je apelovao da se stane na kraj takvim manipulacijama jer, kako smatra, šume treba da budu u funkciji razvoja čitave zajednice, a ne samo pojedinaca.

Monitor je ranije pisao i o tome kako su se građani sa područja Bihora, iz dijaspore, pobunili protiv nekontrolisane sječe šume na području sela Dobrodole, dokumentujući sve to satelitskim snimcima određenih lokaliteta prije i poslije sječe.

Brzo ćemo saznati da li su Vlada i Vrhovno državno tužilaštvo riješili da se zaista uhvate u koštac sa ovim problemima, ili se borba protiv korupcije i kriminala samo fingira u susret otvaranju poglavlja koje se tiče zaštite životne sredine.  Kandidata za procesuiranje ima dosta. Ne samo u Andrijevici, već na čitavom sjeveru.

                                                                                               Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

TRI DECENIJE OD PROGLAŠENJA EKOLOŠKE DRŽAVA: Građani prinuđeni da protestima brane prirodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dan uoči obilježavanja 30. godina od proglašenja ekološke države, ekolozi su najavili protest. Smatraju da se nema što slaviti. I pored silnih obećanja nove vlasti, mještani su i dalje prinuđeni da protestima brane svoju životnu sredinu

 

U ponedjeljak 20. septembra obilježiće se 30 godina od proglašenja Crne Gore za ekološku državu. Biće svečano. A na terenu i nema mjesta za pretjerano slavlje. Veliki zagađivači Termoelektrana Pljevlja, Kombinat aluminijuma, Željezara, i dalje nesmetano truju vazduh i prirodu. A kao i prije promjene vlasti građani su prinuđeni da protestima brane životnu sredinu u kojoj žive.

Desetak mještana potkomovskih sela u Andrijevici su prošlog četvrtka uhapšeni nakon što su blokirali prolaz kamiona preduzeća Bojkomerc. Mještani su poručili da je dosta bilo pljačke njihovog bogatstva i traže od Vlade da što hitnije preispitaju koncesione ugovore i da zaustave svaku dalju sječu šume na tom prostoru.

,,Posebno tražimo da se zaustavi izvođenje bilo kakvih radnji u dijelu Bradavca gdje se nalaze izvori pitke vode s kojih se nekoliko sela napaja vodom. To je naš ultimatum, jer ako dozvolimo da se nastavi dalja sječa šume, onda će naša sela zbog pokretanja strmog terena nestati s lica zemlje”, poručio je mještanin Strado Babović.

I prije i poslije hapšenja, mještani zahtijevaju da se što prije, u cilju sprečavanja daljeg uništavanja šuma, vodoizvorišta i putne infraksture od strane koncesionara, iniciraju izmjene zakona o upravljanju državnim resursima.

Vladi se ne žuri, a važeći zakon je na strani koncesionara. Nakaradni zakoni i ugovori iselili su narod sa ovih prostora, kazao je na protestnom skupu održanom u nedjelju u Konjuhu Rašid Marković, koji je govorio u ime drvoprerađivača. ,,Evidentno je da je šumaska mafija potpomognuta svim institucijama i kapacitetima države. S prirodnim resursima nestaje narod sa sjevera i to je državni udar”, istakao je Marković.

Na protestu je drvoprerađivač iz Plava Edin Šarkinović objasnio: ,,Jedan kamion koncesionara preveze u prosjeku oko 40 kubika balvana. Ta drvena masa se prodaje za oko 4.000 eura i ta sirovina ide preko granice. Kada bi taj jedan kamion građe lokalni drvoprerađivači pretvorili u neku uglačanu dasku, imali bi prihod od 12.000 eura, a ako bi od tog drveta uradili patos imali bi 20.000 eura. Takođe, država bi preradom tog drveta uzela četiri puta veći prihod po osnovu PDV-a, u odnosu na ono što daje koncesionar. Uz to, određenim vidom poluprerade zaposlio bi se značajan broj radnika. Sve zajedno ukazuje da je po srijedi velika pljačka naroda i države”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO SE FABRIKA PEŠKIRA NAŠLA U STEČAJNOJ MASI AUTOPREVOZNOG PREDUZEĆA SIMON VOJAŽ: Gume, kočnice, peškiri, dizalice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ispostavilo se da  fabriku peškira u bihorskom selu Savin bor nije gradio ni  turski bisnismen Ismail Arslan, kako se mislilo, niti predsjednik Opštinskog odbora DPS u Petnjici Mehmed Adrović, suvlasnik “Simon vojaža”, prije uvođenja stečaja.

 

Kada je nedavno objavljen oglas za prodaju beranske autoprevozne kompanije “Simon vojaž” kroz stečaj, saznalo se da je u stečajnu masu ušla, i da je zajedno sa cjelokupnom imovinom , na prodaju data i imovina u selu Savin Bor. Tada se i otkrilo da se radi o nesuđenoj fabrici peškira u tom bihorskom selu.

Tako se ispostavilo da ovu fabriku niti je gradio turski bisnismen Ismail Arslan, kako se mislilo, niti predsjednik Opštinskog odbora DPS u Petnjici Mehmed Adrović, koji je bio suvlasnik “Simon vojaža”, prije uvođenja stečaja.

Kada su stupili u štrajk polovinom 2020. godine, radnici “Simon vojaža” su javno pitali zašto je Adrović njihovim novcem pravio fabriku u svom rodnom selu. Tada to niko nije demantovao, a sada se ispostavilo da fabrikazaista  jeste građena novcem “Simon vojaža” i ušla je u stečajnu masu koja će se polovinom oktobra naći na javnoj licitaciji.

Kakvi su samo hvalospjevi ispjevani Ismailu Arslaniju, kome sada nama ni traga, i Mehmedu Adroviću te 2017. godine, neposredno pred lokalne izbore u Petnjici. Četrdesetdvogodišnji Arslani je predstavljen kao suvlasnik kompanije “Euro Bor” u okviru koje je trebalo da radi fabrika peškira i partner Mehmeda Adrovića.

Navodno je tih dana dopremio iz Turske prve metre sirovine za izradu bihorskog peškira koji će, kako je tvrdio „pokoriti“ region.

Arslanov partner u poslu, Mehmed Adrović tada je govorio da je optimizam turskog tekstilca opravdan, a da je njegov portfolio više nego impresivan.

Lokalni mediji pod kontrolom DPS-a potrudili su se i da objave po nešto iz njegove biografije, kao na primjer, da je rođen u Denizliju, turskom gradu poznatom po razvijenoj tekstilnoj industriji. Da je dvadeset godina u poslu sa tekstilom, kao i da je oženjen i da ima troje djece, “koja ga gledaju samo tokom praznika”.

“Moj put je manje-više sličan mnogim biznismenima. Počeo sam kao običan radnik, pekao sam zanat i znao sam svoje sposobnosti. Vrlo brzo sam otvorio fabriku u Denizliju gdje sam zapošljavao 200 radnika” – pričao je Arslani za portal Radio Petnjica.

Ostalo je zapisano i da su njegovi počeci vezani za ogromno tursko tržiše ali je, kako je ispričao, brzo uvidio mogućnosti internacionalnog poslovanja, pa je počeo da osvaja tržišta Francuske, Njemačke, Austrije, SAD, Balkana.

“Već dvije godine radim i za UN. Ne mogu reći o kojim konkretno instituciojama se radi jer je ugovorima to zabranjeno ali mogu reći da je riječ o veoma ozbiljnim poslovima” – tvrdio je Arslani.

Ovaj turski biznismen je ispričao da je sa prijateljem iz Izmira obišao Balkan. Rekao je da zna za Balkan sa istorijskog aspekta kao bitan “ali i to da je sada bitan i kao poželjno tržište”.

“Obišli smo sjever Crne Gore, imali smo puno sastanaka, od kojih su neki bili potpuni promašaji, a neki pun pogodak. Tako sam otkrio i Petnjicu kroz lik i djelo ozbiljnog privrednika Mehmeda Adrovića” – kazao je tada Arslani.

Mehmed mu je navodno u tri sata ujutru, kada su se sastali, rekao da “želi da učini nešto za ovaj narod i da vjeruje u uspjeh”.

“Njegove potrebe i ozbiljnost su se poklopile sa mojim razmišljanjem. Tako je sve krenulo” – pričao je Arslan.

 

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVO OBEĆANJE O BOLJEM GAZDOVANJU SPORTSKOM INFRASTRUKUROM KOLAŠINA: Država opet najavljuje pomoć  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najvažniji  objekti kolašinske sportske  infrastrukture  primjer su nebrige i neuspješnih pokušaja Opštine da brine o njima. Ovih dana iz Vlade opet stižu  obećanja o drugačijem  gazdovanju Domom mladih i sportskom halom

 

Sportska hala i Dom mladih u Kolašinu izgrađeni su prije 20 godina, a nijedan od ta dva objekta nije potpuno stavljen u funkciju. Štaviše,  Dom mladih je već deceniju bez ikave namjene i skoro je ruina.  Prema onome što je nedavno, prilikom posjete Kolašinu,  izjavio ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, slijedi obiman posao rješavanja i pravnih i infrastrukturnih problema.

Oba objekta se nalaze u tzv. Sportskoj zoni i oba su dio premabicioznih višedecenijskih planova o Kolašinu kao centru za pripreme vrhunskih sportista. Zajedničko im je i to što ni posle dvije decenije od kako su izgrađeni,  nemaju upotrebne dozvole. Dom mladih, prema podacima,  Uprave za katastar i državnu imovinu Crne Gore,   ni građevinsku.

Taj turistički objekat radio je  svega nekoliko godina i bio je dat na upravljanje privatniku, odnosno Košarkaškom klubu (KK) Gorštak.  Nakon toga, Opština,  čije tada bio vlasništvo, prepustila ga je vandalima i zubu vremena.  Iz objekta je   ukraden namještaj, električni aprati,  polomljena vrata i prozori, fasada uništena…

Gradnja sportske hale u neposrednoj blizini, počela je u  maju 1996. godine. Bio je to  kapitalni projekat podrške  ekonomskom i turističkom razvoju Kolašina. Stavljena je u funkciju 13. jula 2001. godine, a već deceniju kasnije započela je njena kompletna rekonstrukcija. Izgradnju tog objekta, preko tadašnje Direkcije javnih radova, finansirala je Vlada.  Opština je samo ustupila zemljište.   Iz državnog budžeta izdvojen je novac i za rekonstrukciju, koja je podrazumijevala zamjenu  parketa, grijanje na plin i modernizovane svlačionice. Međutim, sve do sada nije završena fasada. Za rekonstrukciju je potrošeno  više od million eura.

Oba objekta su sada vlasništvo države. Dio  imovine u Sportskoj zoni,  prije nekoliko godina,   Opština  je ustupila državi i tako kompenzovala dio pozamašnog poreskog duga.

U više navrata propali su pokušaji kolašinske lokalne vlasti da halom i Domom mladih  gazduje domaćinski.  Formirano je bilo i preduzeće koje je trebalo da  upravlja tiim objektima i ostalom sportskom infrastrukturom.  Međutim, jedinu korist od njega je imao direktor Srećko Medenica.  On je, tokom 2011.  godine bio direktor JP Sportski centar i za to primao zaradu, a u preduzeću niti je bilo više  zaposlenih niti je poznata čime se bavilo.

Hala je Opštini postala prevelik teret i zbog tuga za utrošenu struju od skoro 200.000 eura.   Nekoliko godina  tom objektu je bila isključena električna energija. Sportisti trenirali uz svjetlost šterika, a prostorije su zagrijavali ložeći peći na drva.

U međuvremenu je država navila formiranje novog preduzeća Centar  za pripreme sportista. Te planove sugrađanima je 2014. godine prenio tadašnji predsjednik Opštine Darko Brajušković.

„Imam uvjeravanja sa državnih adresa i da će smještajni kapaciteti u Domu mladih biti preuređeni i podignuti na veći nivo, daleko uslovniji za boravak. Sve to, računajući i nadavno završeni fudbalski teren i još neke infrastrukturne investicije, omogućiće Kolašinu da postane konkurentno mjesto za pripreme sportista, za šta je klimatski idealan”, saopštio je tada  Brajušković.

Projektom, kako je najvaljivano, trebalo je da bude  biće obuhvaćena pored dva objekta i zemljište od 30.000 matara kvadratnih.  Planovi se nikad nijesu obistinili, pa su i Opština i država još jednom pokazale da nijesu imale  volje da brine o vrijednom dijelu sportske infrastrukture.  U Kolašinu sada opet imaju velika očekivanja od države.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo