Povežite se sa nama

OKO NAS

KORONA VIRUS SVE BLIŽI: Najteže posljedice u neuređenoim državama i među ranjivim grupama  

Objavljeno prije

na

Epidemija se širi.  Iz sata u sat stižu vesti o državama u kojima se pojavila   zaraza.  I borba protiv korona virusa poprima međunarodne razmere. Više zemalja je odlučilo  da izdvoji ogromne sume novca za razvoj vakcine protiv ovog virusa.  Generalni sekretar UN Antonio Guterešje je pozvao članice svetske organizacije da što pre stave na raspolaganje 675 miliona dolara za borbu protiv ove zaraze

 

Ulice puste ili sa tek ponekim prolaznikom. Neke prodavnice i ustanove rade, ali sva mesta na koja se ljudi okupljaju su zatvorena. I škole, pozorišta, teretane.

Opis ne dolazi iz kineskog Vuhana, već iz više od deset “zatvorenih gradova” u severnim provincijama Italije Lombardije I Veneta. Zajedničko im je izbijanje korona virusa.

Strah i nervoza se šire Italijom. Poluprazni rafovi ukazuju da ljudi prave zalihe hrane.  Sve je više ljudi sa maskama na licu. No, maske, kao i rukavice i higijenske sprejove je sada veoma teško kupiti u radnjama i na internetu jer su prioritet bolnice.

Epidemija se širi.  Iz sata u sat stižu vesti o državama u kojima su se pojavili prvi slučajevi zaraze. Istovremeno, i borba protiv korona virusa poprima međunarodne razmere.

U epicentru zaraze epidemije, kineskoj provinciji Hubej i metropoli Vuhan je, prema proceni Svetske zdravstvene organizacije (SZO) zaraza prešla kulminaciju. Broj novozaraženih počeo je da se smanjuje. U sredu uveče je u Kini bilo 78,190 obolelih i bolesti je podleglo 2,718 osoba.  Posebno je pogođeno kinesko zdravstveno osoblje, zaraženo je preko 3.000 lekara i pomoćnog bolničkog osoblja.

U najteže pogođenoj evropskoj državi Italiji je u sredu posle podne bilo 383 zaraženih, među njima četvoro dece i jedna 17-togodišnja devojka, 12 je preminulo, a još 209 osoba je u izolaciji. Kod preminulih je po pravilu reč o osobama koje su već lečene od neke druge bolesti.

Većina inficiranih je u bogatom regionu Lombardija, koncentrisanom u području južno od Milana, No, vlasti su uvele ograničenja na širem području severa Italije gdje živi više od 25 miliona ljudi – oko Milana, Torina i zaleđa Venecije – u tzv. ekonomskom srcu zemlje. Mere za sada nisu zaustavile širenje bolesti.

U Kini se vodi svojevrstan “narodni rat” protiv kovid-19. Pored ogromnih ljudskih napora, na raspolaganje je stavljeno oko 13 milijardi eura za obuzdavanje širenja virusa.  Potpuno je zabranjena prodaja, pa čak i konzumiranje mesa divljači, jer se pretpostavlja da se virus širi i u divljini – iako to dosadašnja saznanja ne potvrđuju.

Peking je objavio da blisko sarađuje s Japanom i Južnom Korejom kako bi obuzdali zarazu. U Južnoj Koreji se trenutno virus najbrže širi. Više je od 1.260 slučajeva i 12 umrlih.

Čini se da je najjednostavnije rešenje protiv širenja virusa preko nacionalnih granica – zabrana ulaska državljana pogođenih zemalja.  S druge strane, kineske vlasti savetuju svojim građanima da ne putuju u Sjedinjene Američke Države zbog „neprimerene“ sumnje i mera prema njima.

Generalni direktor Svetske zdravstvene organizacija (SZO) Tedros Adanom je poručio: „Da li virus ima potencijal pandemije? Apsolutno da. Da li je stigla? Sa našeg stanovišta još ne…Ključna poruka koja može svim zemljama sveta dati nadu,  hrabrost i sigurnost je da virus može da bude zadržan unutar granica i neke države su to uradile”.

No Majk Rajen, šef programa SZO za vanredne situacije kaže da je vreme da uradimo sve što možemo da se pripremimo za pandemiju. Pandemija se proglašava kada infekcija istovremeno predstavlja pretnju u različitim delovima sveta ili se nova bolest već širi po svetu. SZO je proglasila pandemiju 2009.  godine kada je svinjski grip H1N1 ubio stotine ljudi.

Gotovo sve države pripremaju se za moguće širenje epidemije, a sve je aktivnija i saradnja u borbi protiv te pretnje na nivou EU. Ovog utorka sastali su se ministri zdravlja Italije i zemalja njenog neposrednog susedstva – Francuske, Slovenije, Švajcarske, Austrije i Hrvatske. Sastanku je prisustvovao i nemački ministar zdravlja Jens Špan.  Evropski centar za prevenciju i kontrolu oboljenja (ECDC) procenjuje da je opasnost od širenje virusa u Evropi „niska do umerena“. U ECDC smatrjua da je većina zemalja već uvela potrebne mere kako bi se sprečilo brzo širenje bolesti. Realno, najteže posljedice gripa pogodiće neuređene države i  ranjive grupe.

Mnogim Evropljani su razgrabili papirne zaštitne maske za lice. Te maske malo pomažu protiv ovog virusnog oboljenja, ali mnogi se rukovode onim: bolje išta nego ništa.

Više zemalja je odlučilo  da izdvoji ogromne sume novca za razvoj vakcine protiv virusa.  Generalni sekretar UN Antonio Gutereš je pozvao članice svetske organizacije da što pre stave na raspolaganje 675 miliona dolara kako se korona virus ne bi pretvorio u „noćnu moru čitavog sveta“.

Komesar za krizne situacije EU Janez Lenarčič objavio je da će Unija staviti na raspolaganje više od 230 miliona eura za borbu protiv te epidemije. I američki predsednik Donald Tramp je odlučio da od Kongresa zatraži 2,5 milijardi dolara za borbu protiv virusa i potragu za vakcinom.

No kada je reč o vakcini,  ne bi trebalo biti preveliki optimista.  Nemački centar za istraživanje infekcija (DZIF) upozorava da mogu da prođu i godine, čak i decenije, dok ne bude pronađeno sredstvo protiv novog virusa.  I u najboljem slučaju, biće potrebno još mnogo vremena dok vakcina ne bude na raspolaganju svima kojima je potrebna.

Sa naglim širenjem virusa na severu Italije, evropski lideri su suočeni s možda najvećim izazovom od migrantske krize. Kriza iskušava predanost Evrope otvorenim granicama i slobodi putovanja, temeljnom principu EU. Hrvatski ministar zdravlja Vili Beroš je posle sastanka u Rimu, rekao kako je odlučeno da se “granice sa Italijom neće zatvarati, jer to ne bi bilo efikasno”.

Austrija je u nedelju privremeno zaustavila vozove iz Italije zbog bojazni da bi dvoje putnika u jednom vozu mogli imati virus. Ukoliko se virus proširi, biće, takođe, podvrgnut probi hvaljeni, ali napeti evropski javni zdravstveni sistemi, posebno u zemljama koje su prošle mere štednje od globalne finansijske krize 2008.

Italijanski premijer Đuzepe Konte kazao je da da se ne može isključiti mogućnost povećanja broja zaraženih u drugim zemljama pošto i one provedu strožija testiranja. Ostale zemlje su poručile da će nadzirati sve putnike koji dolaze iz Italije.

Sve veći broj slučajeva zaraze korona virusom u zemlji iznenadio je premijera Kontea, pošto je Italija uvela strožije mere od bilo koje druge evropske zemlje odkako su u Kini prijavljeni prvi slučajevi. Italija je 31. januara zabranila letove za i iz Kine, Tajvana, Hong Konga i Makaoa, počela s pregledom svih putnika koji su stizali na njene aerodrome i proglasila vanredno stanje kako bi oslobodila novčana sredstva za mere izolacije.

Zaključno sa sredom uveče u Hrvatskoj je potvrđen i treći slučaj zaraze korona virusom.

Premijer Andrej Plenković je apelovao na građane: “Treba prestati s panikom, velikim odlascima u šoping, zalihama, nismo uopće u takvoj situaciji niti u toj fazi”.

              Milan BOŠKOVIĆ

 

Ulcinj decenijama karantin

 

“Umjesto da izgradi davno srušene hotele ‘Galeb’ i ‘Jadran’ i vrati Ulcinju stari sjaj turističke metropole, Vlada ‘čašćava’ ovaj grad karantinom za zarazne bolesti, grad u kome je samo u toku 2019. godine ostvareno oko 750.000 noćenja u privatnom smeštaju”, kaže za Monitor poslanica Demokratskog fronta dr Ljiljana Đurašković.

Vlada Crne Gore je ranije saopštila da se “u slučaju masovnog obolijevanja ili pojave novog koronavirusa karantin možda izgradi u bivšoj vojnoj kasarni Zoganje u Ulcinju”.

Prema njezinim riječima, u sretnim zemljama karantini se prave na usamljenim i strogo izolovanim mjestima, a ne u tranzitnim gradovima sa velikom frekvencijom.

Naselje Zoganje se nalazi na pet kilometara od Ulcinja, na dionici puta prema međunarodnom prijelazu sa lbanijom. Tokom prošle godine na zajedničkom graničnom prijelazu Sukobin-Murićani zabilježen je promet od 2,7 miliona ljudi, što znači da je taj prijelaz najfrekventniji u državi, a kojim na ulcinjsku rivijeru dolazi najveći broj gostiju.

“Ako se ovaj naum Vlade ostvari Ulcinjani se mogu pozdraviti sa sezonom i turizmom od čega živi i opstaje cio grad”, kaže  dr Đurašković.

Predsjednik Demokratskog saveza Albanaca Saubih Mehmeti rekao je da bi takva odluka Ministarstva zdravlja bila izuzetno štetna, jer ljudi u Zoganju pretežno žive od poljoprivrede, dok  će teško biti narušen turistički imidž Ulcinja.

Ovom idejom nijesu zadovoljne ni ostale političke partije u ovom gradu, kao ni lokalna uprava, ali su mali izgledi da će biti uvaženi njihovi apeli i molbe upućene  Vladi da odustane od realizacije ovog svog nauma.

“ Danas je u Crnoj Gori najteže biti građanin Ulcinja, resursima najbogatije opštine, ali zahvaljujući politici vladajućih partija, ekonomski najsiromašnije opštine u Crnoj Gori. Čitav Ulcinj je već decenijama veliki karantin“, ocijenili su iz Građanskog pokreta URA.

Iz državnih institucija nezvanično navode da se pojam „karantin“ koristi u senzacionalističke svrhe navodeći da u karantin idu osobe koje su zdrave, a za koje se procjenjuje da imaju neki epidemiološki rizik. Građani tog ulcinjskog sela navode da kasarna nije izolovana, da u Ulcinju ne postoji bolnica, te da stoga nema ni stručnog osoblja.

U svim zemljama prihvatni centri su smješteni daleko od naselja. Australijska vlada odlučila da karantin bude Božićno ostrvo, udaljeno 2.600 kilometara od Australije.

“Čak i ako zanemarimo činjenicu da karantin bez stručnog osoblja ne znači ništa, ono što smo vidjeli u Zoganjama je porazno. Jedna zgrada je okrečena spolja, ali sve okolo govori da u tom prostoru uz poteškoće mogu raditi i zdravi ljudi, a kamoli liječiti se osobe koje imaju ozbiljne zdravstvene probleme”, tvrdi predsjednik  URE Dritan Abazović.

Od ponedjeljka albanski policajci i graničari na Sukobinu nose zaštitne maske i rukavice, i tu su stalno prisutne dvije ekipe ljekara. Veliki broj državljana Albanije radi na sjeveru Italije, koji u svoju domovinu dolaze preko ovog graničnog prijelaza.

Prema riječima dr Dhurate Hysi, dosadašnje kontrole pokazale su da nije bilo nijedne osobe inficirane koronavirusom.

Ulcinjani se zbog turizma od kojeg žive  nadaju da će se čitava ova priča okončati u proljeće.

Mustafa CANKA

 

Sporovi među stručnjacima

Nemački mikrobiolog Aleksander Kekule je upozorio da bi tu bolest trebalo shvatiti veoma ozbiljno.  Po njemu, to nije običan grip, jer je kod njega smrtnost negdje oko 0,1 odsto. Kod  korona virusa smrtnost je između 0,5 i 1,5 procenata. „To znači da je to deset puta opasnija bolest od gripa“, rekao je Kekule za radio-stanicu Dojčlandfunk. Kazao je da je teže odrediti rizičnu grupu, jer od ovog virusa ne oboljevaju samo stariji, bolesni ili deca, već i ljudi u punoj snazi.

Međutim, hrvatski naučnik Igor Štagljar, specijalista molekularne biohemije je izneo računjicu koja sugeriše da su izuzetno male šanse obolevanja od korona virusa, a još bitno manje podleganja bolesti. Štagljar, profesor na Odseku za biohemiju i medicinsku genetiku na Univerzitetu u Torontu je ukazao da uKini živi 1,386 milijardi stanovnika, od kojih je samo 0,0055 posto obolelo od kovid-19. Po Štagljaru, 0,7 posto stanovnika grada Vuhana, iz koga je krenula zaraza, je inficirano, dok 99,3 posto stanovnika grada sa 11 miliona žitelja nema virus. “Da, opasnost postoji, no potpuno je nepotrebno stvarati ovakvu paniku”, zaključio je.

 

JE LI CRNA GORA SPREMNA ZA SUOČAVANJE SA KORONA VIRUSOM: Oprez bez panike

 

Nacionalni savjet za prevenciju zaraznih bolesti ocijenio je da je zdravstveni sistem Crne Gore sposoban da odgovori globalnom izazovu korona virusa. Ministar zdravlja Kenan Hrapović informisao je to nacionalno koordinaciono tijelo da ministarstvo ima redovnu komunikaciju sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, kao i da radi na koordinaciji svih zdravstvenih ustanova u zemlji. Kako je rekao, osoblje Instituta za javno zdravlje i epidemioloških službi pripravno je 24 sata.

Zbog širenja Korona virusa KOVID-19 u Italiji i registrovanja prvih slučajeva u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji, nivo rizika od novog virusa u Crnoj Gori je od niskog prerastao u umjereni.

Epidemiološkinja Božidarka Rakočević iz Instituta za javno zdravlje je saopštila da su u Crnoj Gori trenutno 184 osobe pod zdravstveno-sanitarnim nadzorom zbog aktuelnog virusa. Prema njenim riječima, zdravstvene ustanove raspolažu testovima za laboratorijsku dijagnostiku KOVID-19.

Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša je na konferenciji za novinare 24. februara saopštio: ,,Imamo komunikaciju sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO). Pripremamo se i sprovodimo mjere za eventualnu situaciju. Putovanje u pogođene regije nije zabranjeno, ali se savjetuje da se ne putuje ako to nije neophodno. Građani koji putuju u pogođena područja koronavirusom treba da naprave neku vrstu samostalne izolacije. To znači da izbjegavaju javna okupljanja koliko god to mogu.Postoji problem sa nabavkom opreme. Za sad imamo dovoljno, ali pokušavamo da još nabavimo”.

Na osnovu onoga što je poznato do sada, korona virus može uzrokovati  gripu slične simptome kao što su groznica, kašalj, otežano disanje, bol u mišićima i umor. Kod težih slučajeva dolazi do razvoja teške upale pluća, akutnog respiratornog distres sindroma, sepse i septičnog šoka koji vode do smrtnog ishoda. Osobe sa postojećim hroničnim oboljenjim i stanjima su u većem riziku od razvoja teških formi bolesti. Iz Instituta za javno zdravlje kažu da se virus dominantno prenosi kapljičnim putem prilikom kijanja, kašljanja ili izdisanja. Period inkubacije, odnosno vremena od izloženosti virusu do početka simptoma, se trenutno procjenjuje na između dva i 14 dana. Iako su oboljele osobe najzaraznije u periodu kada su simptomi najviše izraženi (simptomi slični gripu), postoje indicije da pojedine osobe mogu biti zarazne a da nemaju izraženih simptoma.

Ne postoji specifična terapija protiv korona virusa, a pristup koji se primjenjuje u liječenju podrazumjeva liječenje simptoma bolesti, na primjer groznice ili otežanog disanja. Iz Instituta za javno zdravlje kažu da simptomatska i potporna terapija (terapija kiseonikom, nadoknada tečnosti, antivirusna terapija) može biti vrlo efikasna kod oboljelih od korona virusa.

Pomoćnik ministra zdravlja Miro Knežević, u emisiji Boje jutra emitovanoj 26. februara, govorio je o pojedinim mjerama zaštite od korona virusa. Prema njegovim riječima, zaštitne opreme ne fali, jer postoje rezerve od ranije. Ta oprema podrazumijeva hirurške maske i naočare i vizire kako bi se zaštitile oči, nos i usta. Preporučeno je i čišćenje ruku sapunom i vodom u trajanju od najmanje 20 sekundi ili upotrebom sredstva za dezinfekciju ruku na bazi alkohola koji sadrži 60 -95 posto alkohola.

Pojedini građani su na društvenim mrežama podijelili zabrinutost zbog toga što u apotekama širom države navodno nema dovoljno zaliha zaštitnih maski, lijeka Tamiflu, koji se koristi kao preventivno ili terapijsko sredstvo za liječenje gripa, kao ni gelova, odnosno sredstava na bazi alkohola za dezinfekciju ruku. Iz Montefarma tvrde da prvenstveno snabdijevaju sve javne zdravstvene ustanove hirurškim maskama i da imaju dovoljnu količinu za njihove potrebe. ,,Ministarstvo zdravlja je odradilo posebnu porudžbu specijalnih zaštitnih maski sa filterima, odjela i neophodne prateće opreme od renomiranog proizvođača 3M, koje je Montefarm već isporučio epidemiološkim službama i Infektivnoj klinici”, saopšteno je iz PR službe uprave Montefarma. Iz većine crnogorskih bolnica rečeno je da zaštitne opreme ima u dovoljnim količinama.

Ukoliko dođe do pojave koronavirusa nadležni razmatraju u kojim mjestima bi bilo moguće organizovanje karantina. To su, kako su za sada najavili, Zoganj u Ulcinju, Podgorica i Danilovgrad.

Javnost su u srijedu sablaznule fotografije šatora postavljenih ispred Infektivne klinike, na račun kojih se šire šaljivi komentari na društvenim mrežama. Direktor Kliničkog centra Jevto Eraković kasnije odbacio  tvrdnje da su šatori namijenjeni pacijentima koji su eventualno inficirani korona virusom, tvrdeći da su postavljeni na zahtjev Infektivne klinike radi simulacije odlaganja zaštitne opreme. ,,Simulacija isključivo služi da se pokaže kako osoblje da odloži zaštitnu opremu – mantile, maske, naočare. Mi ćemo, naravno, obezbijediti kvalitetne uslove, ali ovo je bila samo simulacija. Šatori nijesu za pacijente, već isključivo za odlaganje medicinskog materijala”, rekao je Eraković. Šatori su uklonjeni.

Brojni evropski gradovi, poput Rima, postavili su trijažne šatore ispred bolnica. Međutim, njihove zdravstvene vlasti su pojasnile da šatori služe kao filter, odnosno prostor, gdje medicinsko osoblje može detektovati potencijalnog zaraženog pacijenta, prije nego bude izolovan na odjeljenju.

Građane Crne Gore uznemirila je  nedavna vijest o povratku 400 radnika iz Kine koji bi trebalo da nastave gradnju auto-puta Bar-Boljare. Knežević je kazao  da još  nije potvrđen dolazak nijednog radnika iz Kine.Kako je rekao, ukoliko bi i došli, ti radnici ne mogu biti iz oblasti Hubei, koja je najviše pogođena koronavirusom. Oni koji dođu, prvo moraju 14 dana boraviti u karantinu u Kini, dan pred dolazak moraju da budu pregledani od strane tamošnjih ljekara i donijeti potvrdu da su zdravi, ali i da nakon toga u Crnoj Gori moraju biti pod nadzorom 14 dana. “Nema razloga za paniku”, poručio je.

Institut za javno zdravlje preporučuje  izbjegavanje bliskog kontakta sa osobama koje pokazuju simptome respiratornih bolesti, kao što su kašalj i kijanje, izbegavanje diranja očiju, nosa ili usta neopranim rukama. Ukoliko ste boravili u Italiji ili Kini (ili nekom drugom pogođenom području) tokom prethodnih 14 dana, koliko traje period inkubacije, i osjećate slabost sa povišenom tjelesnom temperaturom, kašljem ili otežanim disanjem – potražite ljekarski savjet.

 Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

CENTAR ZA AUTIZAM: JOŠ JEDNO SKUPO NEISPUNJENO OBEĆANJE BIVŠE VLASTI: Umjesto u Centar, milioni otišli u Beograd

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je najavljeno je da će u Centar biti uloženo 1,5 miliona,  otvoren je sa manje od 100.000 eura. Uz obećanje da je problem odlaska djece na liječenje u Srbiju riješen. Tokom tri godine od otvaranja, institucijama u Beogradu, za smetnje iz domena koji pokriva Centar, plaćeno je preko 1,6 miliona eura

 

Za izgradnju Centra za autizam iz budžeta će biti opredijeljeno 1,5 miliona eura, izjavio je bivši ministar zdravlja Kenan Hrapović, krajem 2017.

Prvi nacionalni Centar za autizam, razvojne smetnje i dječiju psihijatriju Ognjen Rakočević otvoren je 30. marta 2018. Zvanična informacija je glasila da su prostor površine 410 m² za aktivnosti Centra i medicinsku, didaktičku i drugu opremu u vrijednosti od 64.000 eura ustupili Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Zavod za zapošljavanje. Za opremanje Centra, od donacija je skupljeno još 10.000 eura, kazao je tada ministar. O milion i po eura više nije bilo pomena. Na pitanja koliko je novca za Centar izdvojeno, što je bilo sa najavljenih 1,5 miliona i ostala, koja smo poslali bivšem ministru Hrapoviću, nijesmo dobili odgovore. Odgovore nam nijesu poslali ni iz Ministarstva zdravlja.

Iz Kliničkog centra Crne Gore, u sastavu kojeg Centar djeluje, dobili smo podatke koliko je od strane Ministarstva i putem donacija do sada uloženo. Ukupno 49.510 eura, od čega je Ministarstvo zdravlja iz budžeta opredijelilo 17.000 eura, a donacije su iznosile skoro duplo, 32.400 eura (vidi boks).

Slični centri u regionu koštali su znatno više. Isto u martu, ali 2019. u Osjeku je otvoren Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju. Investicija je koštala 2,6 miliona eura, a dobijen je savremeni regionalni centar za djecu iz Hrvatske i šire. Zgrada Centra za autizam u Albaniji na internetu se promoviše kao primjer moderne albanske arhitekture. Sadržaji koji se nude djeci i opremljenost ova dva centra su neuporedivi sa skromnim uslovima u podgoričkom centru.

,,Vodila sam dijete u Centar i osoblje se baš trudi, ali mi je uvijek čudna sama zgrada u kojoj ima jedna velika hala i tu je sve ispregrađivano i prostorije su male i zbijene”, kaže za Monitor majka jedne od korisnica Centra.

Prostor u kome je Centar smješten je u stvari donacija Zavoda za zapošljavanje. Gradnja je počela 2006, a prvobitna namjena prostora je bila osnivanje fabrike za zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Iz Zavoda su prilikom otvaranja istakli da su u izgradnju i opremanje uložili preko dva miliona eura. Vlada je našla revolucionarno rješenje, pa je u prostoru za fabriku otvorila instituciju za najugroženije.

Ministar Hrapović je obećavao da će problem djece sa autizmom i njihovih porodica biti sistemski riješen. A na otvaranju Centra tadašnji premijer Duško Marković je ustvrdio: ,,Zato od danas, i to treba da znaju svi građani, potrebe za dodatnim plaćanjima za liječenje ovih oboljenja iz džepa pacijenata i njihovih porodica, neće biti! To je sada briga Vlade i Ministarstva zdravlja”. Premijer je istakao i da više neće biti opterećenja porodica i državnog budžeta slanjem djece u zdravstvene centre u okruženju.

Tri godine nakon ovih obećanja stvari stoje ovako: ,,Moja ćerka ide kod logopeda u Centar, ali samo jednom mjesečno. Mnogi roditelji su prinuđeni da idu u Beograd. Fond refundira troškove za tamošnje tretmane, ali roditelji plaćaju sve ostalo – smještaj, hranu i to duži period”, kaže majka korisnice Centra.

Otac djeteta sa autizmom kaže da stručnjaci u Centru daju maksimum, ali da nedostaje kadra: ,,Prije je bilo sat, sada se smanjilo kod psihologa na 45 minuta, a kod logopeda 30 minuta i to jedanput nedjeljno. Morali smo dva mjeseca da budemo u Beogradu jer su tamo tretmani svakodnevni. Fond je to platio, ali smo mi morali da plaćamo stan i sve ostalo.Nije mi jasno da ne mogu kod nas da se zaposle logopedi, a ne da se ide u Beograd”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZBOG MASOVNOG KRIVOLOVA TRAŽI SE MORATORIJUM NA LOV: Vukovi čuvaju ovce  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sagovornici Monitora saglasni su da je postojeći sistem uređenja lova u Crnoj Gori izuzetno loš. Masakriranje srna, pucanje u sovu ušaru u Podgorici iz vazdušne puške i brutalno ubistvo mečke u Beranama – rasrdilo je građane. Inicirano je  uvođenje moratorijuma na lov od pet godina

 

U proteklih mjesec dana objelodanjeno je čak pet slučajeva u kojima su, zbog krivolova, stradale zakonom zaštićene životinjske vrste u Crnoj Gori. Masakriranje srna, pucanje u sovu ušaru u blizini Tehničkih fakulteta u Podgorici iz vazdušne puške i brutalno ubistvo mečke u Beranama – rasrdilo je građane. Inicirano je za uvođenje moratorijuma na lov u trajanju od pet godina.

Stanje u oblasti lovstva u Crnoj Gori već duže je alarmantno do te mjere da je ubijanje nelovnih, pa čak i zaštićenih vrsta, postalo svakodnevica, smatraju iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP). ,,Zabrana lova, na kojoj insistiramo, jedino  može omogućiti dovoljno vremena za sprovođenje efikasne zakonodavne i institucionalne reforme lovstva, kao i revizije liste zaštićenih vrsta i trajanja lovnih sezona”, kazali su iz te organizacije za Monitor.

Postojeći sistem uređenja lova u Crnoj Gori izuzetno je loš, iz više razloga, ističe za Monitor građanski aktivista Aleksandar Dragičević. ,,Lovačka udruženja, koja upravljaju lovištima, odokativno određuju kakvo je stanje divljači i njene brojnosti u šumama. Tako, mogu da tvrde da ima 700  zečeva i da će te godine odstrijeliti 200, iako stanje u šumi može biti drugačije – 300, 500 ili 1000. To niko ne može znati, jer niko divljač nije ni pobrojao koristeći se naučnim metodama”, navodi on. Mi ne znamo kojim  vrstama u Crnoj Gori prijeti izumiranje, a kojih ima  previše.

Iz CZIP-a dijele stav sa Dragičevićem. Oni ukazuju  da su lovačkom savezu i organizacijama, koje čine 38 NVO i tri javna preduzeća, lovišta data na upravljanje bez obaveze plaćanja naknade državi.

Podaci o brojnosti svih vrsta divljači mogu se pronaći u Programu razvoja lovstva Crne Gore za period od 2014. do 2024. godine. ,,Međutim, ti podaci potiču iz planskih i izještajnih dokumenata korisnika lovišta. Primjećuju se brojne nelogičnosti, što izaziva sumnju u tačnost podataka. Da bi se sproveo adekvatan monitoring i utvrdilo nulto stanje divljači – lov mora biti privremeno zabranjen. Podaci, koji će biti osnova za planove upravljanja lovištima i formiranja lovnih osnova, moraju poticati od strane stučnih institucija”, ističu iz CZIP.

Dragičević smatra da je  sadašnje stanje, u kom su lovišta data na upravljanje isključivo lovačkim društvima, isto kao da je dato  vuku da čuva stado. ,,Svjedoci smo da godinama  nema nikakvog uređenja i da su lovci, najčešće, istovremeno i krivolovci. To najjasnije vidimo po broju procesuiranih slučajeva. Obično se za one koji budu procesuirani, ispostavi da su članovi lovačkih udruženja, pa ih onda odatle naknadno izbacuju, kao da nisu do tada znali čime se bave”.

Andrea JELIĆ
foto: Ado SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE KRAJ SUĐENJA ZA DVOSTRUKO UBISTVO NA STAROM AERODROMU U PODGORICI: Osam godina patnje zbog gubitka dva sina i nemara pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni sud Crne Gore krajem prošle godine naložio Apelacionom sudu da ponovo pokrene postupak u kojem je prvobitno Mašana Čogurića osudio na 20 godina zatvora zbog ubistva braće Danijela i Davorina Ćulafića

 

Pravda je spora, ali dostižna. Kada je riječ o crnogorskom pravosuđu, pravda je prilično spora, dok je dostižnost veoma upitna. To pokazuje i slučaj Borislava Ćulafića iz Murina, koji je 2014. godine prilikom pucnjave u kafiću Moskva na Starom Aerodromu izgubio dva sina – tridesetogodišnjeg Davorina i dvadesetčetvorogodišnjeg Danijela.

Živote ovih mladića je, nakon kraće svađe, okončao dvadesetogodišnji Cetinajnin Mašan Čogurić ispalivši u njih tri hica i pobjegavši sa mjesta zločina. Iako je iz svih tužilačkih i sudskih spisa jasan slijed događaja – jedan mladić naoružan pištoljem lišio je života dva druga mladića, od kojih je jedan bio naoružan metalnim boksem, Borislavu Ćulafiću, unesrećenom ocu koji je ostao bez potomstva, nije jasno kako ni nakon četiri godine nema pravosnažne presude u tom predmetu. Posljednja presuda Vrhovnog suda donesena je krajem prošle godine i njome je poništena drugostepena presuda i slučaj ubistva braće Ćulafić vraćen je na ponovni postupak Apelacionom sudu. Ćulafić za Monitor tvrdi da je cijelo suđenje bilo „obična farsa“ sa podmetnutim dokazima (između ostalih i boks) i tužilačkim opstrukcijama kako bi se stvorio uvid da je bilo riječi o Čogurićevoj samoodbrani.

Čogurića je Više državno tužilaštvo teretilo za krivično djelo teško ubistvo u prekoračenju granica nužne odbrane u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. U prvostepenom postupku pred podgoričkim Višim sudom dva puta je osuđen na 13 godina zatvora zbog ubistva i sedam mjeseci zatvora zbog nedozvoljenog držanja oružja. U drugom stepenu, pred Apelacionim sudom, preinačena je kazna zatvora na 20 godina zatvora, dok su optužbe za nedozvoljeno držanje oružja odbačene, jer je, po nalazu tog suda, zastarjelo krivično gonjenje za to krivično djelo.

Vrhovni sud je na kraju potvrdio da je zastarjelo krivično gonjenje za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, što znači da je Čogurić gotovo pravosnažno oslobođen ovog krivičnog djela. Najviša sudska instanca vratila je predmet Apelacionom sudu na ponovno odlučivanje.

Iz presude Vrhovnog suda vidi se nemar sudija, zbog loših rečeničnih formulacija i protivrječnosti, dok se predstavnik tužilaštva nije ni interesovao da zastupa optužnicu i oštećene pred najvišom sudskom instancom. Nemar tužilaca, koji su zastupali optužnicu, vidi se i u odnosu prema unesrećenoj porodici, zbog čega je otac ubijenih Borislav Ćulafić pisao i Vrhovnom državnom tužilaštvu (VDT). Ćulafić je VDT-u podnio prigovor na postupanje Veselina Vučkovića, državnog tužioca u Vrhovnom državnom tužilaštvu, koji nije prisustvovao na nekoliko ročišta pred Apelacionim sudom (a nije poslao zamjenu), dok je u jednom trenutku prekinuo komunikaciju sa porodicom oštećenih. Vrhovno državno tužilaštvo obavijestilo ga je da je prigovor proslijeđen Tužilačkom savjetu, koji još o tome nije odlučivao.

Ćulafić je i tokom postupka pred Višim sudom (bezuspješno) tražio izuzeće postupajućeg višeg državnog tužioca Miloša Šoškića, zbog, kako je tvrdio, opstrukcija postupka. Neobično je da Vrhovnom sudu nije pisao Vučković, koji je zastupao optužnicu pred Apelacionim sudom, već Šoškić. Neobično je i to što Šoškić nije tražio potvrđivanje ili strožu presudu, već da se predmet vrati Apelacionom sudu na ponovni psotupak, što je Vrhovni sud i učinio, s obzirom da su isto zahtijevale obje strane – i tužilaštvo i odbrana.

Otac ubijene braće sumnja da je Šoškić „sinhronizovano“ sa bivšim kolegom tužiocem, sada advokatom Danilom Mićovićem, traži vraćanje na ponovno suđenje u Apelacioni sud. Šoškić je u prvostepenom postupku tražio maksimalnu kaznu od 40 godina, a isti zahtjev ponovio je pred Vrhovnim sudom zbog čega je i tražio vraćanje predmeta drugostepenom sudu.

Ćulafić je za Monitor rekao da očekuje da neće biti povećanja na maksimalnu kaznu od 40 godina zatvora, niti da će biti potvrđena kazna od 20 godina za dva oduzeta života. On smatra da je presudom Vrhovnod suda „nacrtano“ da kazna bude 13 godina zatvora kao prvostepena presuda Višeg suda u Podgorici, a sumnja da kazna može biti manja ili oslobađajuća.

„I za laika, ’presuda’ Vrhovnog suda od 1. decembra 2020. godine je veoma ’čitljivo štivo,  poznatog rukopisa’ crnogorskog sudstva.  Presudu potpisuju predsjednica vijeća Vesna Medenica i članovi vijeća – sudije Petar Stojanović, Stanka Vučinić, Vesna  Vučković  i Svetlana Vujanović. U dostavljenoj mi presudi, dan prije nove 2021. godine, otvoreno se ’crta’ preporuka ili naredba da je 13 godina ’prava presuda’, koja bi, vjerovatno, zadovoljila izvršioca zločina, rođake, kumove, kolašinske trgovce nekretninama i kolašinske svemoćne vlasnike nekretnina – prodavce  skupocenih utrina i davno zapuštenih vrletnih proplanaka s prodajnom cijenom kao u Monaku. Glavnih nalogodavaca ’nezavisnim’ sudijama u Višem i  Apelacionom  i Vrhovnom sudu“, kazao je Ćulafić.

On tvrdi da se sudije Vrhovnog suda u navedenoj presudi slažu sa vijećem sudija Višeg suda Vladimirom Novovićem, Vesnom Moštrokol, Brankom Bošković, Natalijom Boričić i Miljanom Pavlićević, kao i sa vijećem sudija (drugostepenog) Apelacionog suda Sekom Piletić, Milićem  Međedovićem i Ratkom Ćupićem.

„Poslednju nadu za pravičnom presudom imao sam u Vrhovnom sudu. Nakon ove presude  i predlozima da sudije Apelacionog suda ponovo sude i ’isprave prethodne  greške’ ukazane ovom presudom, uz date smjernice za konačno ’očekivanu presudu po želji izvršioca zločina’, ja ovlašćeni predstavnik, otac braće Ćulafić, obavijestiću javnost da li ću i dalje prihvatiti da učestvujem u simuliranim suđenjima, odnosno proceduralnim iživljavanjima nada mnom od strane navedenih sudova i navedenih imena sudija i takozvanih postupajućih tužilaca Miloša Šoškića i pred Apelacionim sudom Veselina Vučkovića, i pristrasnih vještaka koji negiraju stvarnost – nešto što postoji, od kojih nijesam dužan da trpim mentalnu torturu“, pojašnjava Ćulafić.

Borislav Ćulafić tvrdi da se iz obdukcionog nalaza jasno vidi da u slučaju ubistva njegovih sinova ne može biti riječ o napadu na Čogurića. To se, kako pojašnjava, može vidjeti iz ulaznih i izlaznih rana od ispaljenih projektila, koje pokazuju da su njegovi sinovi bili bočno okrenuti prema napadaču.

S obzriom na to da je riječ o velikoj porodičnoj i ljudskoj tragediji, bilo bi lijepo da predstavnici pravosuđa, ukoliko stvarno postoje pravno-proceduralne prepreke, makar pokažu više senzibiliteta i empatije prema žrtvama i nihovoj porodici. Kako Ćulafić navodi u jednom prigovoru VDT-, u kojem ga obavještava da Vučković nije prisustvovao važnom ročištu – „a radi se o likvidaciji dva rođena brata, usred bijela dana, neoženjena i bez potomstva i još dva ljudska bića, majka i ja – otac, pa neka smo iz neke ’seoske zabiti’ sa krajnjeg sjeveroistoka Crne Gore, nas četvoro smo ljudska bića, ostavljena bez osnovnih ljudskih prava – prava na život i prava na potomstvo.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo