Povežite se sa nama

OKO NAS

KORONA VIRUS SVE BLIŽI: Najteže posljedice u neuređenoim državama i među ranjivim grupama  

Objavljeno prije

na

Epidemija se širi.  Iz sata u sat stižu vesti o državama u kojima se pojavila   zaraza.  I borba protiv korona virusa poprima međunarodne razmere. Više zemalja je odlučilo  da izdvoji ogromne sume novca za razvoj vakcine protiv ovog virusa.  Generalni sekretar UN Antonio Guterešje je pozvao članice svetske organizacije da što pre stave na raspolaganje 675 miliona dolara za borbu protiv ove zaraze

 

Ulice puste ili sa tek ponekim prolaznikom. Neke prodavnice i ustanove rade, ali sva mesta na koja se ljudi okupljaju su zatvorena. I škole, pozorišta, teretane.

Opis ne dolazi iz kineskog Vuhana, već iz više od deset “zatvorenih gradova” u severnim provincijama Italije Lombardije I Veneta. Zajedničko im je izbijanje korona virusa.

Strah i nervoza se šire Italijom. Poluprazni rafovi ukazuju da ljudi prave zalihe hrane.  Sve je više ljudi sa maskama na licu. No, maske, kao i rukavice i higijenske sprejove je sada veoma teško kupiti u radnjama i na internetu jer su prioritet bolnice.

Epidemija se širi.  Iz sata u sat stižu vesti o državama u kojima su se pojavili prvi slučajevi zaraze. Istovremeno, i borba protiv korona virusa poprima međunarodne razmere.

U epicentru zaraze epidemije, kineskoj provinciji Hubej i metropoli Vuhan je, prema proceni Svetske zdravstvene organizacije (SZO) zaraza prešla kulminaciju. Broj novozaraženih počeo je da se smanjuje. U sredu uveče je u Kini bilo 78,190 obolelih i bolesti je podleglo 2,718 osoba.  Posebno je pogođeno kinesko zdravstveno osoblje, zaraženo je preko 3.000 lekara i pomoćnog bolničkog osoblja.

U najteže pogođenoj evropskoj državi Italiji je u sredu posle podne bilo 383 zaraženih, među njima četvoro dece i jedna 17-togodišnja devojka, 12 je preminulo, a još 209 osoba je u izolaciji. Kod preminulih je po pravilu reč o osobama koje su već lečene od neke druge bolesti.

Većina inficiranih je u bogatom regionu Lombardija, koncentrisanom u području južno od Milana, No, vlasti su uvele ograničenja na širem području severa Italije gdje živi više od 25 miliona ljudi – oko Milana, Torina i zaleđa Venecije – u tzv. ekonomskom srcu zemlje. Mere za sada nisu zaustavile širenje bolesti.

U Kini se vodi svojevrstan “narodni rat” protiv kovid-19. Pored ogromnih ljudskih napora, na raspolaganje je stavljeno oko 13 milijardi eura za obuzdavanje širenja virusa.  Potpuno je zabranjena prodaja, pa čak i konzumiranje mesa divljači, jer se pretpostavlja da se virus širi i u divljini – iako to dosadašnja saznanja ne potvrđuju.

Peking je objavio da blisko sarađuje s Japanom i Južnom Korejom kako bi obuzdali zarazu. U Južnoj Koreji se trenutno virus najbrže širi. Više je od 1.260 slučajeva i 12 umrlih.

Čini se da je najjednostavnije rešenje protiv širenja virusa preko nacionalnih granica – zabrana ulaska državljana pogođenih zemalja.  S druge strane, kineske vlasti savetuju svojim građanima da ne putuju u Sjedinjene Američke Države zbog „neprimerene“ sumnje i mera prema njima.

Generalni direktor Svetske zdravstvene organizacija (SZO) Tedros Adanom je poručio: „Da li virus ima potencijal pandemije? Apsolutno da. Da li je stigla? Sa našeg stanovišta još ne…Ključna poruka koja može svim zemljama sveta dati nadu,  hrabrost i sigurnost je da virus može da bude zadržan unutar granica i neke države su to uradile”.

No Majk Rajen, šef programa SZO za vanredne situacije kaže da je vreme da uradimo sve što možemo da se pripremimo za pandemiju. Pandemija se proglašava kada infekcija istovremeno predstavlja pretnju u različitim delovima sveta ili se nova bolest već širi po svetu. SZO je proglasila pandemiju 2009.  godine kada je svinjski grip H1N1 ubio stotine ljudi.

Gotovo sve države pripremaju se za moguće širenje epidemije, a sve je aktivnija i saradnja u borbi protiv te pretnje na nivou EU. Ovog utorka sastali su se ministri zdravlja Italije i zemalja njenog neposrednog susedstva – Francuske, Slovenije, Švajcarske, Austrije i Hrvatske. Sastanku je prisustvovao i nemački ministar zdravlja Jens Špan.  Evropski centar za prevenciju i kontrolu oboljenja (ECDC) procenjuje da je opasnost od širenje virusa u Evropi „niska do umerena“. U ECDC smatrjua da je većina zemalja već uvela potrebne mere kako bi se sprečilo brzo širenje bolesti. Realno, najteže posljedice gripa pogodiće neuređene države i  ranjive grupe.

Mnogim Evropljani su razgrabili papirne zaštitne maske za lice. Te maske malo pomažu protiv ovog virusnog oboljenja, ali mnogi se rukovode onim: bolje išta nego ništa.

Više zemalja je odlučilo  da izdvoji ogromne sume novca za razvoj vakcine protiv virusa.  Generalni sekretar UN Antonio Gutereš je pozvao članice svetske organizacije da što pre stave na raspolaganje 675 miliona dolara kako se korona virus ne bi pretvorio u „noćnu moru čitavog sveta“.

Komesar za krizne situacije EU Janez Lenarčič objavio je da će Unija staviti na raspolaganje više od 230 miliona eura za borbu protiv te epidemije. I američki predsednik Donald Tramp je odlučio da od Kongresa zatraži 2,5 milijardi dolara za borbu protiv virusa i potragu za vakcinom.

No kada je reč o vakcini,  ne bi trebalo biti preveliki optimista.  Nemački centar za istraživanje infekcija (DZIF) upozorava da mogu da prođu i godine, čak i decenije, dok ne bude pronađeno sredstvo protiv novog virusa.  I u najboljem slučaju, biće potrebno još mnogo vremena dok vakcina ne bude na raspolaganju svima kojima je potrebna.

Sa naglim širenjem virusa na severu Italije, evropski lideri su suočeni s možda najvećim izazovom od migrantske krize. Kriza iskušava predanost Evrope otvorenim granicama i slobodi putovanja, temeljnom principu EU. Hrvatski ministar zdravlja Vili Beroš je posle sastanka u Rimu, rekao kako je odlučeno da se “granice sa Italijom neće zatvarati, jer to ne bi bilo efikasno”.

Austrija je u nedelju privremeno zaustavila vozove iz Italije zbog bojazni da bi dvoje putnika u jednom vozu mogli imati virus. Ukoliko se virus proširi, biće, takođe, podvrgnut probi hvaljeni, ali napeti evropski javni zdravstveni sistemi, posebno u zemljama koje su prošle mere štednje od globalne finansijske krize 2008.

Italijanski premijer Đuzepe Konte kazao je da da se ne može isključiti mogućnost povećanja broja zaraženih u drugim zemljama pošto i one provedu strožija testiranja. Ostale zemlje su poručile da će nadzirati sve putnike koji dolaze iz Italije.

Sve veći broj slučajeva zaraze korona virusom u zemlji iznenadio je premijera Kontea, pošto je Italija uvela strožije mere od bilo koje druge evropske zemlje odkako su u Kini prijavljeni prvi slučajevi. Italija je 31. januara zabranila letove za i iz Kine, Tajvana, Hong Konga i Makaoa, počela s pregledom svih putnika koji su stizali na njene aerodrome i proglasila vanredno stanje kako bi oslobodila novčana sredstva za mere izolacije.

Zaključno sa sredom uveče u Hrvatskoj je potvrđen i treći slučaj zaraze korona virusom.

Premijer Andrej Plenković je apelovao na građane: “Treba prestati s panikom, velikim odlascima u šoping, zalihama, nismo uopće u takvoj situaciji niti u toj fazi”.

              Milan BOŠKOVIĆ

 

Ulcinj decenijama karantin

 

“Umjesto da izgradi davno srušene hotele ‘Galeb’ i ‘Jadran’ i vrati Ulcinju stari sjaj turističke metropole, Vlada ‘čašćava’ ovaj grad karantinom za zarazne bolesti, grad u kome je samo u toku 2019. godine ostvareno oko 750.000 noćenja u privatnom smeštaju”, kaže za Monitor poslanica Demokratskog fronta dr Ljiljana Đurašković.

Vlada Crne Gore je ranije saopštila da se “u slučaju masovnog obolijevanja ili pojave novog koronavirusa karantin možda izgradi u bivšoj vojnoj kasarni Zoganje u Ulcinju”.

Prema njezinim riječima, u sretnim zemljama karantini se prave na usamljenim i strogo izolovanim mjestima, a ne u tranzitnim gradovima sa velikom frekvencijom.

Naselje Zoganje se nalazi na pet kilometara od Ulcinja, na dionici puta prema međunarodnom prijelazu sa lbanijom. Tokom prošle godine na zajedničkom graničnom prijelazu Sukobin-Murićani zabilježen je promet od 2,7 miliona ljudi, što znači da je taj prijelaz najfrekventniji u državi, a kojim na ulcinjsku rivijeru dolazi najveći broj gostiju.

“Ako se ovaj naum Vlade ostvari Ulcinjani se mogu pozdraviti sa sezonom i turizmom od čega živi i opstaje cio grad”, kaže  dr Đurašković.

Predsjednik Demokratskog saveza Albanaca Saubih Mehmeti rekao je da bi takva odluka Ministarstva zdravlja bila izuzetno štetna, jer ljudi u Zoganju pretežno žive od poljoprivrede, dok  će teško biti narušen turistički imidž Ulcinja.

Ovom idejom nijesu zadovoljne ni ostale političke partije u ovom gradu, kao ni lokalna uprava, ali su mali izgledi da će biti uvaženi njihovi apeli i molbe upućene  Vladi da odustane od realizacije ovog svog nauma.

“ Danas je u Crnoj Gori najteže biti građanin Ulcinja, resursima najbogatije opštine, ali zahvaljujući politici vladajućih partija, ekonomski najsiromašnije opštine u Crnoj Gori. Čitav Ulcinj je već decenijama veliki karantin“, ocijenili su iz Građanskog pokreta URA.

Iz državnih institucija nezvanično navode da se pojam „karantin“ koristi u senzacionalističke svrhe navodeći da u karantin idu osobe koje su zdrave, a za koje se procjenjuje da imaju neki epidemiološki rizik. Građani tog ulcinjskog sela navode da kasarna nije izolovana, da u Ulcinju ne postoji bolnica, te da stoga nema ni stručnog osoblja.

U svim zemljama prihvatni centri su smješteni daleko od naselja. Australijska vlada odlučila da karantin bude Božićno ostrvo, udaljeno 2.600 kilometara od Australije.

“Čak i ako zanemarimo činjenicu da karantin bez stručnog osoblja ne znači ništa, ono što smo vidjeli u Zoganjama je porazno. Jedna zgrada je okrečena spolja, ali sve okolo govori da u tom prostoru uz poteškoće mogu raditi i zdravi ljudi, a kamoli liječiti se osobe koje imaju ozbiljne zdravstvene probleme”, tvrdi predsjednik  URE Dritan Abazović.

Od ponedjeljka albanski policajci i graničari na Sukobinu nose zaštitne maske i rukavice, i tu su stalno prisutne dvije ekipe ljekara. Veliki broj državljana Albanije radi na sjeveru Italije, koji u svoju domovinu dolaze preko ovog graničnog prijelaza.

Prema riječima dr Dhurate Hysi, dosadašnje kontrole pokazale su da nije bilo nijedne osobe inficirane koronavirusom.

Ulcinjani se zbog turizma od kojeg žive  nadaju da će se čitava ova priča okončati u proljeće.

Mustafa CANKA

 

Sporovi među stručnjacima

Nemački mikrobiolog Aleksander Kekule je upozorio da bi tu bolest trebalo shvatiti veoma ozbiljno.  Po njemu, to nije običan grip, jer je kod njega smrtnost negdje oko 0,1 odsto. Kod  korona virusa smrtnost je između 0,5 i 1,5 procenata. „To znači da je to deset puta opasnija bolest od gripa“, rekao je Kekule za radio-stanicu Dojčlandfunk. Kazao je da je teže odrediti rizičnu grupu, jer od ovog virusa ne oboljevaju samo stariji, bolesni ili deca, već i ljudi u punoj snazi.

Međutim, hrvatski naučnik Igor Štagljar, specijalista molekularne biohemije je izneo računjicu koja sugeriše da su izuzetno male šanse obolevanja od korona virusa, a još bitno manje podleganja bolesti. Štagljar, profesor na Odseku za biohemiju i medicinsku genetiku na Univerzitetu u Torontu je ukazao da uKini živi 1,386 milijardi stanovnika, od kojih je samo 0,0055 posto obolelo od kovid-19. Po Štagljaru, 0,7 posto stanovnika grada Vuhana, iz koga je krenula zaraza, je inficirano, dok 99,3 posto stanovnika grada sa 11 miliona žitelja nema virus. “Da, opasnost postoji, no potpuno je nepotrebno stvarati ovakvu paniku”, zaključio je.

 

JE LI CRNA GORA SPREMNA ZA SUOČAVANJE SA KORONA VIRUSOM: Oprez bez panike

 

Nacionalni savjet za prevenciju zaraznih bolesti ocijenio je da je zdravstveni sistem Crne Gore sposoban da odgovori globalnom izazovu korona virusa. Ministar zdravlja Kenan Hrapović informisao je to nacionalno koordinaciono tijelo da ministarstvo ima redovnu komunikaciju sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, kao i da radi na koordinaciji svih zdravstvenih ustanova u zemlji. Kako je rekao, osoblje Instituta za javno zdravlje i epidemioloških službi pripravno je 24 sata.

Zbog širenja Korona virusa KOVID-19 u Italiji i registrovanja prvih slučajeva u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji, nivo rizika od novog virusa u Crnoj Gori je od niskog prerastao u umjereni.

Epidemiološkinja Božidarka Rakočević iz Instituta za javno zdravlje je saopštila da su u Crnoj Gori trenutno 184 osobe pod zdravstveno-sanitarnim nadzorom zbog aktuelnog virusa. Prema njenim riječima, zdravstvene ustanove raspolažu testovima za laboratorijsku dijagnostiku KOVID-19.

Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša je na konferenciji za novinare 24. februara saopštio: ,,Imamo komunikaciju sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO). Pripremamo se i sprovodimo mjere za eventualnu situaciju. Putovanje u pogođene regije nije zabranjeno, ali se savjetuje da se ne putuje ako to nije neophodno. Građani koji putuju u pogođena područja koronavirusom treba da naprave neku vrstu samostalne izolacije. To znači da izbjegavaju javna okupljanja koliko god to mogu.Postoji problem sa nabavkom opreme. Za sad imamo dovoljno, ali pokušavamo da još nabavimo”.

Na osnovu onoga što je poznato do sada, korona virus može uzrokovati  gripu slične simptome kao što su groznica, kašalj, otežano disanje, bol u mišićima i umor. Kod težih slučajeva dolazi do razvoja teške upale pluća, akutnog respiratornog distres sindroma, sepse i septičnog šoka koji vode do smrtnog ishoda. Osobe sa postojećim hroničnim oboljenjim i stanjima su u većem riziku od razvoja teških formi bolesti. Iz Instituta za javno zdravlje kažu da se virus dominantno prenosi kapljičnim putem prilikom kijanja, kašljanja ili izdisanja. Period inkubacije, odnosno vremena od izloženosti virusu do početka simptoma, se trenutno procjenjuje na između dva i 14 dana. Iako su oboljele osobe najzaraznije u periodu kada su simptomi najviše izraženi (simptomi slični gripu), postoje indicije da pojedine osobe mogu biti zarazne a da nemaju izraženih simptoma.

Ne postoji specifična terapija protiv korona virusa, a pristup koji se primjenjuje u liječenju podrazumjeva liječenje simptoma bolesti, na primjer groznice ili otežanog disanja. Iz Instituta za javno zdravlje kažu da simptomatska i potporna terapija (terapija kiseonikom, nadoknada tečnosti, antivirusna terapija) može biti vrlo efikasna kod oboljelih od korona virusa.

Pomoćnik ministra zdravlja Miro Knežević, u emisiji Boje jutra emitovanoj 26. februara, govorio je o pojedinim mjerama zaštite od korona virusa. Prema njegovim riječima, zaštitne opreme ne fali, jer postoje rezerve od ranije. Ta oprema podrazumijeva hirurške maske i naočare i vizire kako bi se zaštitile oči, nos i usta. Preporučeno je i čišćenje ruku sapunom i vodom u trajanju od najmanje 20 sekundi ili upotrebom sredstva za dezinfekciju ruku na bazi alkohola koji sadrži 60 -95 posto alkohola.

Pojedini građani su na društvenim mrežama podijelili zabrinutost zbog toga što u apotekama širom države navodno nema dovoljno zaliha zaštitnih maski, lijeka Tamiflu, koji se koristi kao preventivno ili terapijsko sredstvo za liječenje gripa, kao ni gelova, odnosno sredstava na bazi alkohola za dezinfekciju ruku. Iz Montefarma tvrde da prvenstveno snabdijevaju sve javne zdravstvene ustanove hirurškim maskama i da imaju dovoljnu količinu za njihove potrebe. ,,Ministarstvo zdravlja je odradilo posebnu porudžbu specijalnih zaštitnih maski sa filterima, odjela i neophodne prateće opreme od renomiranog proizvođača 3M, koje je Montefarm već isporučio epidemiološkim službama i Infektivnoj klinici”, saopšteno je iz PR službe uprave Montefarma. Iz većine crnogorskih bolnica rečeno je da zaštitne opreme ima u dovoljnim količinama.

Ukoliko dođe do pojave koronavirusa nadležni razmatraju u kojim mjestima bi bilo moguće organizovanje karantina. To su, kako su za sada najavili, Zoganj u Ulcinju, Podgorica i Danilovgrad.

Javnost su u srijedu sablaznule fotografije šatora postavljenih ispred Infektivne klinike, na račun kojih se šire šaljivi komentari na društvenim mrežama. Direktor Kliničkog centra Jevto Eraković kasnije odbacio  tvrdnje da su šatori namijenjeni pacijentima koji su eventualno inficirani korona virusom, tvrdeći da su postavljeni na zahtjev Infektivne klinike radi simulacije odlaganja zaštitne opreme. ,,Simulacija isključivo služi da se pokaže kako osoblje da odloži zaštitnu opremu – mantile, maske, naočare. Mi ćemo, naravno, obezbijediti kvalitetne uslove, ali ovo je bila samo simulacija. Šatori nijesu za pacijente, već isključivo za odlaganje medicinskog materijala”, rekao je Eraković. Šatori su uklonjeni.

Brojni evropski gradovi, poput Rima, postavili su trijažne šatore ispred bolnica. Međutim, njihove zdravstvene vlasti su pojasnile da šatori služe kao filter, odnosno prostor, gdje medicinsko osoblje može detektovati potencijalnog zaraženog pacijenta, prije nego bude izolovan na odjeljenju.

Građane Crne Gore uznemirila je  nedavna vijest o povratku 400 radnika iz Kine koji bi trebalo da nastave gradnju auto-puta Bar-Boljare. Knežević je kazao  da još  nije potvrđen dolazak nijednog radnika iz Kine.Kako je rekao, ukoliko bi i došli, ti radnici ne mogu biti iz oblasti Hubei, koja je najviše pogođena koronavirusom. Oni koji dođu, prvo moraju 14 dana boraviti u karantinu u Kini, dan pred dolazak moraju da budu pregledani od strane tamošnjih ljekara i donijeti potvrdu da su zdravi, ali i da nakon toga u Crnoj Gori moraju biti pod nadzorom 14 dana. “Nema razloga za paniku”, poručio je.

Institut za javno zdravlje preporučuje  izbjegavanje bliskog kontakta sa osobama koje pokazuju simptome respiratornih bolesti, kao što su kašalj i kijanje, izbegavanje diranja očiju, nosa ili usta neopranim rukama. Ukoliko ste boravili u Italiji ili Kini (ili nekom drugom pogođenom području) tokom prethodnih 14 dana, koliko traje period inkubacije, i osjećate slabost sa povišenom tjelesnom temperaturom, kašljem ili otežanim disanjem – potražite ljekarski savjet.

 Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

CRNA GORA I IZBJEGLICE IZ AVGANISTANA: ,,Promišljeni pristup” umjesto solidarnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je odbila mogućnost, makar privremenog, prijema izbjeglica iz Avganistana, Vlada Zdravka Krivokapića formirala je radnu grupu sa zadatkom da još jednom razmotri to ,,kompleksno pitanje”. Humanitarne organizacije, u međuvremenu, apeluju da se pomogne ljudima koji čekaju evakuaciju. Jer ih čeka egzekucija

 

Hosein M. je jedan od onih Avganistanaca, koji su nakon što su talibani ponovo osvojili vlast u toj zemlji, pokušao da se domogne Zapadne Evrope.

Na tom putu jedno vrijeme je proveo u Crnoj Gori. Sedam dana je bio u kampu na Božaju, a onda je zajedno sa još jednim mladićem pokušao da se domogne Italije gdje ga je čekala porodica. Prije pada Vlade u Kabulu bio je vojnik, a onda se standardnom rutom preko Pakistana, Irana, Turske, Grčke i Albanije dokopao Crne Gore.

Da dođemo do priča o sudbini Avganistanaca koji bježe od Talibana pomogla nam je Meliha Murić. Pošto govori arapski jezik, nju je NVO Građanska alijansa angažovala da pomogne migrantima dok borave u Crnoj Gori. Kaže nam da je neke od njih srela u kampu, neke na autobuskoj stanici u Podgorici. U posljednje vrijeme, prema zvaničnim informacijama MUP-a, mnogi od migranata koriste autobuski prevoz da bi stigli do Pljevalja, odakle pokušavaju da pređu granicu sa BiH i nastave dalje prema Hrvatskoj i Zapadnoj Evropi.

Slična je sudbina i Omera L., koji je takođe bio avganistanski vojnik, ranjen u borbama sa Talibanima. Često plače jer je tamo ostavio porodicu, braću i sestre. Sestra mu ima samo 14 godina i plaši se da će je odvesti talibani. Boravio je nekoliko dana u kampu u Spužu. Pokušaće da se domogne Njemačke.

Svaka priča, teška za sebe. Mushagan L. je završila fakultet u Avganistanu. Magistrirala je u Indiji. U svojoj je zemlji radila u Ministartsvu obrazovanja, na socijalnoj inkluziji omladine. Morala je da napusti Avganistan, jer su je talibani tražili. Našla se na njihovom spisku za odstrel jer je gostovala na televiziji, a njeni su ,,stavovi bili suprotni vrijednostima” koje baštini nova vlast u toj zemlji. U Avganistanu su joj ostali roditelji. Jako je uplašena za njihovu sudbinu.

Kaže da je imala dosta problema na putu do Crne Gore, posebno od policije u Grčkoj. Ispričala je da je u Crnoj Gori naišla na gostoljubive ljude. Nada se da će se jednog dana vratiti, da kao turistikinja detaljnije obiđe našu zemlju. Njena priželjkivana destinacija je Njemačka.

Dok veliki broj Avganistanaca iščekuje evakuaciju na Zapad u smrtnom strahu od osvete talibana, Vlada u Podgorici, koja je na početku humanitarne krize rekla da ,,za sada neće primati” izbjeglice, nedavno je formirala radno tijelo koje bi trebalo da procijeni da li je i Crna Gora, nakon Albanije, Kosova i Sjeverne Makedonije, sada ipak spremna da prihvati jedan broj izbjeglica.

Iz Vlade su saopštili da se to što još nijesu donijeli konačnu odluku ne može okarakterisati kao oklijevanje, već da prihvat izbjeglica iz Avganistana predstavlja kompeksno pitanje koje zahtijeva ,,promišljen međuresorni pristup”. Tvrde da je ključno pitanje da li Crna Gora ima kapacitet za zbrinjavanje izbjeglica iz Avganistana, kao i da Vlada ne donosi ishitrene odluke i ne daje neutemeljena obećanja.

Vesna RAJKOVIĆ-NENADIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

BERANE – PODSTICAJ PRIRODNOG PRIRAŠTAJA: Bez rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema statističkim podacima, u opštini Berane opada broj novorođene djece – ne prelazi više od 300 na godišnjem nivou. Škole iz godine u godinu upisuju sve manje đaka. Iako lokalne vlasti preduzimaju određene mjere, one za sada ne daju rezultate

 

Opština Berane pripremila je za prvu narednu sjednicu lokalnog parlamenta odluku o utvrđivanju naknade za novorođenu djecu na području opštine Berane, što bi se moglo realizovati već kada ovaj broj Monitora bude na kisocima.

Prema toj odluci Opština Berane će u narednom periodu za svako novorođeno dijete isplaćivati jednokratnu pomoć od stotinu eura. To je samo jedan od pokušaja koji se čini u ovoj sjevernoj opštini ne bi li se zaustavili negativni trendovi prirodnog priraštaja.

„Pravo na naknadu za svako novorođeno dijete ima jedan od roditelja, usvojilac, staralac ili hranitelj koji ima prijavljeno prebivalište u posljednjoj godini dana ili odobreno stalno nastanjenje na teritoriji opštine Berane, pod uslovom da to pravo nije ostvario u nekoj drugoj opštini na teritoriji Crne Gore” – navodi se u predlogu odluke.

Objašnjava se da roditelji koji već ostvaruju pravo na naknadu za novorođeno treće, četvrto, peto ili šesto dijete, u skladu sa Odlukom o socijalnim davanjima, ne mogu ostvariti pravo na naknadu predviđenu ovom odlukom.

Predsjednik opštine Tihomir Bogavac ističe da se ovom odlukom želi dati podsticaj podizanju nataliteta i zaustavljanju sve izraženije migracije stanovništva. On naglašava da je trend iseljavanja mladih ljudi sa područja beranske opštine poprimio zabrinjavajući karakter i da se moraju iznalaziti rješenja koja će bar donekle popraviti demografsku sliku.

„Broj stanovnika u beranskoj opštini se znatno smanjio u odnosu na neka ranija vremena. U našim školama je sve manje učenika. Suočeni sa takvim problemom, u nizu stimulativnih mjera, pripremili smo i ovu odluku na osnovu koje će se iz opštinske kase za svako novorođeno dijete isplaćivati jednokratna pomoć od po 100 eura. Na taj način želimo da pomognemo bračne parove i da stimulišemo mlade ljude da stvaraju porodice” – naglašava Bogavac.

On podsjeća da je Opština Berane prije nekoliko godina donijela odluku po kojoj lokalna uprava majkama sa sela koje rode troje i više djece opredjeljeljuje jednokratnu pomoć od po 300 eura.

Podsjetio je, takođe, da je ova Opština proteklih godina svim osnovcima obezbjeđivala besplatne udžbenike, što je tada bio pionirski poduhvat u Crnoj Gori, kao i da, između ostalog, redovno stipendira najbolje studente.

„Odluke koje smo donosili potvrđuju da je Opština Berane primjer kako se vodi briga o najmlađoj populaciji i potrebama njihovih roditelja” – kaže Bogavac.

Predsjednik opštine ističe da bi i država trebalo da donese posebne odluke koje bi pozitivno uticale na podizanje nataliteta na sjeveru Crne Gore.

„Lokalne uprave nemaju dovoljno kapaciteta niti finansijskih sredstva za zadovoljavanje svih stvarnih i realnih potreba mladih ljudi koji žele da žive na sjeveru Crne Gore. Zato bi bilo poželjno da i država na pravi način prepozna problem migracionih kretanja i pad nataliteta na ovom području i da kroz stimulativne mjere pomogne mladim bračnim parovima da stvaraju brojnije familije i ostanu da žive u mjestu svog rođenja. Ukoliko ta pomoć izostane, bojim se da ćemo i dalje imati negativni prirodni priraštaj, ne samo u Beranama, nego i u čitavom regionu” – kaže Bogavac.

Da je sjever Crne Gore posljednjih decenija suočen sa sve izraženijom migracijom stanovništva i drastičnim padom nataliteta, Berane je najbolji primjer.

Depopulacija stanovništva posebno je izražena na ruralnom području o čemu svjedoči i podatak o stanju u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju u opštini Berane. Tokom prošle školske godine nastavu je u pet seoskih škola u beranskoj opštini pohađalo 296 učenika, dok je taj broj prije nekoliko decenija bio deset puta veći.

Tako je Osnovna škola na Polici, sa četiri područna odjeljenja – u Babinu, Dragosavi, Maštu i Zagrađu, prošle godine brojala svega 97 učenika, a Osnovna škola u Donjoj Ržanici 100 đaka. Školu u Štitarima, koja obuhvata nekoliko sela, pohađalo je 35 učenika, dok je škola u Lubnicama u devet razreda upisala 29 đaka.

Posebno je zanimljivo da je u šekularsku Osnovnu školu „Vukajlo Kukalj“ prije pet decenija pohađalo blizu 400 učenika, a u prošloj godini svega 35.

U svjetlu negativnih trendova prirodnog priraštaja i nezaustavljivih migracionih kretanja, sasvim dramatične dimenzije dobija podatak da je u svih ovih pet seoskih škola prošle godine bilo samo 28 prvaka.

Broj učenika se iz godine u godinu smanjuje i u gradskim školama. Tako je prošle godine u tri gradske škole sa svim područnim odjeljenjima, koji se nalaze na ruralnom području, upisano oko 2.500 đaka, od čega 257 prvaka.

Školu u selu Glavaca, koja egzistira kao područno odjeljenje osnovne škole iz Lubnica, prošle godine pohađala su svega dva učenika.

Takođe, postoje brojna područna odjeljenja seoskih škola na području Berana koja su, zbog nedostatka đaka, prestala da rade. Jedno od takvih je i područno odjeljenje u selu Kaludra koje je pripadalo osnovnoj školi iz Donje Ržanice.

„Nagli odliv stanovništva iz Kaludre najbolje ilustruje podatak da je prije nekoliko godina stavljen ključ u vrata četvororazredne osnovne škole, koja je 1972. godine brojala 105 đaka. To najbolje svjedoči da su došli teški dani za ovo mjesto.  Ovaj podatak ne uliva nadu da za ovu mjesnu zajednicu dolaze bolji dani” – kaže mještanin Kaludre Radovan Anđić.

Opšta ocjena mještana beranskih sela je da su nedostatak razvojne strategije, nebriga o mladima i maćehinski odnos države prema sjeveru Crne Gore među glavnim uzročnicima desetkovanja broja učenika u obrazovnim ustanovama na ruralnom području.

Oni podsjećaju da statistika ukazuje da je migracija stanovništva posebno izražena posljednjih godina i da u selima ostaju da žive uglavnom staračka domaćinstva.

„Umjesto konkretnih mjera imali smo samo neka deklarativna zalaganja koja nisu davala odgovarajuće rezultate. Tako je broj učenika u našim školama iz godine u godinu počeo da opada i da poprima zabrinjavajući karakter. Sve to ukazuje da svi zajedni moramo da damo mnogo veći doprinos razvoju ukoliko želimo da zadržimo i ovo malo stanovnika što je ostalo da živi ovdje” – ističe predsjednik Mjesne zajednice Lubnice Miloš Raković.

Sličnog mišljenja je i predstavnik Mjesne zajednice Šekular Vesko Davidović koji tvrdi da se demografska slika ove mjesne zajednice drastično promijenila, jer država i društvo u cjelini niesu preduzimali ništa u pravcu otvaranja radnih mjesta i unapređivanja uslova za život.

Prema statističkim podacima, u opštini Berane opada broj novorođene djece i ne prelazi brojku od 300 na godišnjem nivou. Zbog toga se vjeruje da se odlukom o izdvajanju po stotinu eura za novorođenu djecu, iskazuje i dio brige lokalne zajednice prema potomstvu.

Može li to bitnije uticati na zaustavljanje negativnih trendova u pogledu nataliteta, pokazaće vrijeme. Možda jeste lijep gest ove siromašne sjeverne opštine, ali je pitanje da li je već kasno.

         Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

KRIVOLOV U NP BIOGRADSKA GORA: Bez podrške države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Biogradsku prašumu čuva služba od 10 zaposlenih, čije zarade ne prelaze 300 eura. To, uz nepostojanje zaštitne zone oko NP, kažu nadzornici olakšava posao krivolovcima. Više podrške i sluha države neophodni su da se na  adekvatan način zaštiti to područje.

 

Do zaključenja ovog broja Monitora, policija nije otkrila ko je u nedjelju, 14. novembra, u ranim jutarnjim satima, u srcu Biogradske prašume ubio jelena. Prema prvim informacijama, izgledalo je da će otkrivanje tročlane grupe krivolovaca biti lak posao. Kako ih je, dok su drali ubijenu životinju iznenadio  nadzornik Nacionalnog parka (NP) Biogradska gora, krivolovci su ostavili pušku, prsluk u, ali i leš jelena.   Prema informacijama iz kolašinske policije,  ima značajnih pomaka u istrazi, ali i određenih otežavajućih okolnosti.

„Izuzeti su DNK tragovi sa prsluka i puške. Imamo sasvim jasne indicije da je riječ o krivolovcima iz Berana. Međutim, još nema dovoljno dokaza. Nadamo se da će ih uskoro biti. Puška koja je nađena na licu mjesta je u vlasništvu preminule osobe, što je problem. Proteklih dana izjave su uzete od više građana, pomažu nam u istrazi i zaposleni u NP svojim informacijama i zapažanjima“, tvrde u policiji.

Prema informacijama dobro upućenog sagovornika Monitora, u kolašinskoj policiji od nedjelje izjave su dali četvorica Baranaca, a među njima i sin jednog policijskog službenika u tom gradu.

Početkom jeseni nadzornici su u NP u više navrata u prašumskom rezervatu hvatali lovačke pse. To se, objašnjavaju, dešava godinama. Kad se ne usude da sami uđu u prašumu, krivolovci puste pse. Otežavajuća okolnost za čuvare tog zaštićenog područja je to što je lov dozvoljen uz samu granicu NP.

„Nema nikave zaštitne zone između teritorije na kojoj je dozvoljen lov i zaštićenog područja.  To je veliki problem, koji nam zadaje ozbiljne  muke i na više načina ugrožava čuvanje divljači.  Krivolovci se dovijaju na razne načine, pa i kad oni ne upadaju, puste kerove u NP. Psi istjeruju divljač van oboda prašume, a krivoloci spremni s puškama čekaju i ubijaju. Više puta smo  apelovali  na resorno ministarstvo poljoprivrede  da riješi tu situaciju. Do sada nije bilo sluha“, kažu u NP Biogradska gora.

Tvde da se svi vlasnici pasa, zatečenih u prašumi, proceusiraju, te da je nedavno povodom toga održan i sastanak sa Upravom za inspekcijske poslove.

Da je mnogo teškoća, a malo podrške u čuvanju divljači i ostalih resursa Biogadske gore,  pokazale su minulih dana izjave čelnih ljudi JP Nacionalni parkovi Crne Gore (JP NPCG). Prema riječima direktorice tog preduzeća Jelene Kljajević, odlučni su u  namjeri da zaustave krivolov i sve nezakonite aktivnosti na zaštićenim prostorima. Kako je kazala, nadzornici u Službama zaštite NPCG obavljaju dužnosti na terenu u veoma teškim okolnostima.

„Često izloženi rizicima opasnim po život imajući u vidu,  kako vremenske neprilike, tako i suzbijanje različitih vidova nezakonitih radnji.  Jovan Bogavac, nadzornik  iz Službe zaštite NP Biogradska gora učinio je sve što je bilo do njega i pri tom pokazao najveći stepen odgovornosti i hrabrosti imajući u vidu da se nenaoružan suprotstavio krivolovcima koji su izvršili ovo nedjelo“, saopštila je Kljajević.

Ona tvrdi da je onima koji upravljaju zaštićenim područjima „neophodna značajnija finansijska podrška ukupnog državnog sistema u oblasti zaštite prirode“. Prije svega, za kvalitetnije uslove rada svih zaposlenih. Kljajević je objasnila da plate zaposlenih u JPNPCG nijesu usklađene sa koeficijentima ostalih državnih subjekata u javnom sektoru i očekuje  da će država u tom pravcu naći adekvatno rješenje.

Iz tog preduzeća tvrde i da, uporedo  sa dodatnim opremanjem stručnih službi, treba podizati nivo svijesti svih korisnika prostora zaštićenih područja.  „Samo tako se mogu obezbjediti ključni uslovi da u narednom periodu, procesi očuvanja dostignu  evropske standarde“.

Kako je Monitoru kazala direktorica NP Biogradska gora Marija Dulović, zaposleni su maksimalno posvećeni svom poslu dok se  bore sa različitim vidovima kriminala.

„Naslijeđeni problemi, jasno je, prevazilaze sada naše kapacitete. Rješavanje mora podrazumijevati sistemski pristup, saradnju i podršku. Bez toga nećemo moći. Nadzornici NP su 24 sata na terenu, po svim vremenskim uslovima, pa i onim najsurovijim. Tako je tokom cijele godine“, kaže ona.

Biogradsku goru, čija je površina 5.650 hektara, čuva Služba u kojoj je samo 10 zaposlenih. Prema nezvaničnim informacijama, njihova zarada, uključujući i noćni rad, nikad  ne pređe 300 eura. predlog izmjena  kolektvnog  ugovora, kojim su za njih prdviđeni viši koeficijenti, odbijala je i prošla i aktuelna Vlada.

Krivolovce je, pored ubijene životinje, u nedjelju zatekao je nadzornik Jovan Bogavac.  Naravno, nenaoružan.  U NP Biogradska gora, kažu da je rizikovao život u susretu sa naoružanim krivolovcima. Nakon što su pobjegli, ostao je „goloruk“ i bez kvalitetnog signala za telefon, pored ubijenog jelena, sve do dolaska policije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo