Povežite se sa nama

Izdvojeno

IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE O NAPRETKU: Korupcija, kriminal i zarobljene institucije

Objavljeno prije

na

Evorpska komisija vidi najveći napredak u oblasti nauke i istraživanja, dok je, kada je riječ o „izazovima“, najviše prostora dato pravosuđu

 

Posljednji Izvještaj o napretku Crne Gore pokazuje da će nova vlast morati da uvjeri Evropsku uniju da će ozbiljno raditi na pregovorima za članstvo u tu zajednicu. U dokumentu, koji je Evropska komisija (EK) objavila u utorak, identifikovani su problemi, od kojih mnogi godinama koče Crnu Goru na putu ka Evropi.

Endemska korupcija, zarobljeno pravosuđe, politički pritisci na medije, netransparentnost institucija, odgovornost za propuste u radu, kršenje osnovnih ljudskih prava i sloboda… glavni su problemi koje EK godinama prepoznaje u izvještajima.

Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović – Marković ukazuje da ovaj dokument treba da bude mapa puta nove vlasti. Ona smatra da  eksperti koji su na njemu radili mogu da pomognu kako u izradi boljih zakona, tako i u otkrivanju konkretnih slučajeva, ali i čišćenju institucija od onih koji su podsticali na korupciju i bili servis organizovanom kriminalu.

„Izvještaj Komisije, kako su kazali, sadrži jasnu sliku veoma lošeg stanja i osnovne preporuke za unapređenje, ali ne i precizna rješenja za vrlo kompleksne probleme sa kojima će se suočiti nova vlast preuzimanjem zarobljenih institucija. Međutim, međunarodna zajednica je odavno prepoznala da se u zarobljenim državama moraju sprovesti specifične reforme“, saopštila je Ćalović – Marković.

Crna Gora godinama stagnira u pregovorima, što se, kako ističu iz Instituta Alternativa, može vidjeti po izvještajima u kojima nema odličnih ocjena, ali nema ni onih pretjerano loših.

,,Ni ove godine kao ni prošle nijesmo dobili nijednu odličnu ocjenu, ali nijesmo nijednu ocjenu ‘nazadovanje’, što znači bez petica i bez jedinica. Nedostatak petica objašnjava i sporost u zatvaranju poglavlja”, kazali su iz IA.

Evorpska komisija vidi najveći napredak u oblasti nauke i istraživanja, dok je, kada je riječ o „izazovima“, najviše prostora dato pravosuđu. ,,Odluka Sudskog savjeta o ponovnom imenovanju sedam predsjednika sudova, uključujući predsjednika Vrhovnog suda, na najmanje treći mandat, izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog tumačenja predloga Sudskog savjeta i ustavnog i zakonskog okvira, koji ograničava ta imenovanja na najviše dva mandata kako bi se spriječila prevelika koncentracija vlasti u pravosuđu”, navodi se u Izvještaju. To nije u skladu sa GRECO preporukama o nezavisnosti sudstva, koje Crna Gora mora ispoštovati, kako ne bi anulirala prethodna dostignuća u reformi sudstva.

Podsjeća se  i na poziv potpredsjednika Vlade Zorana Pažina da sudije sa više od dva mandata podnesu ostavke, ali i na odgovor predsjednice Vrhovnog suda da izvršna vlast time zadire u autonomiju sudske vlasti. Kao uticaj izvršne vlasti na pravosuđe pominje se i dodjela stanova ili stambenih kredita rukovodiocima i zaposlenima u pravosuđu (sudijama i tužiocima).

Nova vlast će morati da nađe način da odblokira Skupštinu Crne Gore kako bi se mogli izabrati novi članovi Sudskog savjeta (za šta je potrebna podrška najmanje tri petine poslanika) i preko njih izvršiti potrebne reforme u sudstvu. ,,Tu ćemo biti na testu da li nam je borba protiv kriminala i korupcije iznad uskopartijskih interesa“ saopštio je Aleksa Bečić, novi predsjednik Skupštine.

EK i dalje detektuje korupciju kao „zabrinjavajuće pitanje“ i ocjenjuje da Crna Gora mora osigurati maksimalan integritet, nepristranost i odgovornost Agencije za sprječavanje korupcije (ASK).

Izvršna direktorica Politikon mreža smatra da je u ASK zamijenjeno rukovodstvo, a obrasci u radu zadržani: loše određivanje prioriteta i selektivni pristup.

,,U dijelu koji se odnosi na borbu protiv korupcije dovoljno je pogledati ključne prioritete/preporuke koje se odnose na integritet, nepristrasnost i odgovornost ASK-a, objezbjeđivanje mjerljivih rezultata kod prevencije i represije, definisanje boljeg okvira za sprovođenje finansijskih istraga, i jasno je da su one iste kao i kada smo počeli pregovorački proces, bez obzira što je institucionalni okvir izmijenjen”, saopštila je Jovana Marović.

I u ovom izvještaju se pominje afera Snimak (na koju EK upozorava od njenog nastanka) i poziva se na njen konačan epilog. Takođe se pominju i nove afere, kao što su one koje je objelodanio odbjegli biznismen Duško Knežević.  Evropska komisija poseban akcenat stavlja i na istragu navoda Kneževića da je podmićivao Ivicu Stankovića – današnjeg vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, a tadašnjeg rukovodioca Vrhovnog tužilaštva u punom mandatu.

Crna Gora nije napredovala kada je riječ o slobodi izražavanja. Iako je vidljiv napredak u medijskom zakonodavstvu, EK ocjenjuje da je to pod sjenkom hapšenja i pokrenutih postupaka protiv urednika onlajn portala i građana zbog sadržaja koji su objavljivali ili dijelili onlajn tokom 2020. Najdrastičniji bio je slučaj Pljevljaka Velimira Čabarkape koji je osuđen na dva mjeseca zatvora jer je na svom Fejsbuk profilu objavio satiričnu verziju crnogorske himne.

U Izvještaju napominju da važni stari slučajevi napada na novinare ostaju neriješeni – ubistvo glavnog urednika dnevnih novina Dan 2004. godine i ranjavanje istraživačke novinarke Oliveru Lakić 2018.

,,I dalje ostaje zabrinutost oko uredničke nezavisnosti i profesionalnih standarda nacionalnog javnog emitera RTCG-a. Medijska scena i dalje je visoko polarizovana, a mehanizmi samoregulacije i dalje slabi. Rastući opseg dezinformacija dodatno je polarizovao društvo nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i tokom izborne kampanje”, navodi se u Izvještaju.

Nakon predstavljanja Izvještaja o napretku Crne Gore šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa kazala je da Crna Gora sada treba da se fokusira „posebno na politiku konkurentnosti, ekonomsku i monetarnu politiku, statistiku i finansijsku kontrolu, a naročito na funkcionisanje pravosuđa i slobodu izražavanja”.

Navodeći da je u Izvještaju, kada je riječ o političkim kriterijumima za pristupanje, prepoznat nedostatak dijaloga i nepovjerenje među političkim akterima, Popa je naglasila da je vrijeme da novi parlament afirmiše široki međupartijski konsenzus i pokaže  posvećenost evropskoj reformskoj agendi Crne Gore.

Komesar EU za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Oliver Varhelji saopštio je da će tokom posjete Crnoj Gori u petak posebnu pažnju posvetiti vladavini prava i slobodi medija. On je rekao da se nada da će se sresti sa liderima novoformirane većine, koju čeka ispunjenje preporuka iz ovog izvještaja.

 

Istražiti navode o brutalnosti policije

U Izvještaju se navodi da je Crna Gora, u oblasti osnovnih prava, postigla „određeni napredak“. Skupština je usvojila Zakon o životnom partnerstvu istopolnih parova, dok je povećano povjerenje u kancelariju Ombudsmana.

„Izvještaj o pretjeranoj upotrebi sile u policiji i navodi o mučenju zahtijevaju brze i efikasne istrage. Etnički i vjerski motivisani napadi u kontekstu izbora u avgustu 2020. ozbiljno zabrinjavaju. Potrebni su dalji napori kako bi se ljudska prava integrisala u sva područja rada, javne politike i sektore. Ranjive grupe, uključujući Rome i Egipćane, i osobe s invaliditetom i dalje se suočavaju sa više vrsta diskriminacije i poteškoća u sprovođenju svojih prava u upravnim i sudskim postupcima”, piše u Izvještaju EK.

Oni su posebno ukazali na izvještaje o prekomjernoj upotrebi sile tokom protesta u Budvi, kao i privođenja crkvenih poglavara tokom protesta Srpske prvoslavne crkve u Crnoj Gori protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Ukazuje se i na problem šverca cigareta – navode da je broj pokrenutih slučajeva i dalje nedovoljan, s obzirom na procijenjeni opseg krijumčarenja duvana iz Crne Gore, u Crnu Goru i preko nje.

 

Odlazeća vlast ostavila trajne ekološke i ekonomske nevolje

Ekološki pokret Ozon smatra da je ovogodišnji Izvještaj Evropske komisije, u dijelu o poglavlju 27 (životna sredina), ponižavajući za odlazeću Vladu. To je, tvrde, najbolji pokazatelj lošeg upravljanja.

Oni su saopštili da bi „poražavajući“ procenti u dijelu ostvarenosti primjene zakonodavnog okvira, strateških i akcionih planova, koji su „nerealni i ne pokazuju stvarno, mnogo gore stanje“, morali zabrinuti cjelokupno društvo, a posebno novu Vladu.

„Nova Vlada veoma brzo mora da pokaže da li je u stanju nositi se sa izazovima u najkompleksnijem i finansijski najzahtjevnijem segmentu procesa pregovora“, navodi se u saopštenju Ozona, na čijem čelu je Aleksandar Perović.

Iz te organizacije ocjenjuju da je višedecenijska brutalna devastacija prirodnih resursa ostavila trajne ekološke i ekonomske posljedice.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

MANDATAR BEZ MANDATA: Il je vlada ili su izbori, il je nešto gore od oboje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je dodatno produbljena politička kriza, a zemlja upala u institucionalni bezdan, pa se ne zna čekaju li nas izbori ili nova vlada, svi okrivljuju sve za sabotiranje dogovora i kršenje Ustava. Ustav, na žalost, nije predvidio da zemljom upravljaju neodgovorne elite, spremne na sve zarad funkcija

 

Nakon maratonskih konsultacija avgustovske većine i konačnog dogovora da formiraju novu 44. vladu sa Miodragom Lekićem na čelu, rasplet političke krize se – ne nazire.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odbio je da prihvati ponudu 41 poslanika koja mu je verbalno, putem medija, saopštena po isteku zakonskog roka. Prethodno je Andrija Mandić, pismom, od njega zatražio da mandat za sastav nove vlade povjeri Lekiću. Dok su se lideri tzv. stare većine međusobno optuživali za neuspjeh pregovora,  Đukanović je u utorak, nakon što nikome nije povjerio mandat za sastav nove vlade, Skupštini dostavio predlog za skraćenje mandata i raspisivanje novih izbora. U obrazloženju je naveo da „nije stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira vladu”, kao i to da se oni koji su predložili Miodraga Lekića nisu odazvali konsultacijama ni dostavili potpise kojima bi potvrdili postojanje neophodne podrške.

Predlog predsjednika za skraćenje mandata parlamentu stara parlamentarna većina već je javno odbila, tvrdeći da neće na sjednici glasati za to. Lider DF-a Andrija Mandić ocijenio je da je Đukanović na taj način izvršio „državni udar“.

Đukanović je tražio da se o inicijativi za skraćenje mandata parlamentu glasa 30. septembra. Avgustovski pobjednici prijete da će izazvati prijevremene predsjedničke izbore ukoliko Đukanović do tada ne povuče svoj predlog. Đukanović je saopštio da neće da prejudicira šta će uraditi ako Skupština Crne Gore ne skrati mandat 30. septembra, ali je naveo da će „njegov potez biti u skladu sa Ustavom“.

Ustav je ove sedmice najčešće korišćena riječ. Nakon što je dodatno produbljena politička kriza, a zemlja upala u institucionalni bezdan, pa se ne zna čekaju li nas izbori ili nova vlada, svi okrivljuju sve za kršenje Ustava i tumače ga po svojoj volji. Ustav, na žalost, nije predvidio da zemljom upravljaju neodgovorne elite, spremne na sve zarad funkcija i moći.

Poslanici stare parlamentarne sada tvrde da je predsjednik države prekršio Ustav jer nije ispoštovao odredbu koja ga obavezuje da pozove predstavnike svih parlamentarnih partija na konsultacije.

„Đukanović je napravio veliku grešku koja se slobodno može nazvati kršenjem Ustava, kada je sazvao konsultacije. On je, prenebregavajući ono što piše u članu 95 Ustava, pozvao samo dio predstavnika političkih partija zastupljenih u Skupštini… Pošto to nije urađeno kako treba, jedan od najlakših izlaza je da Đukanović ponovi proces, da u skladu sa Ustavom sazove konsultacije, i stvar će biti riješena. Da stvar bude smješnija i čudnija, čak nije pozvao ni Lekića, za kojeg zna da je kandidat za mandatara”, ocijenio je je šef Kluba poslanika Demokratskog fronta Slaven Radunović.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BLAGOJE GRAHOVAC, GENERAL U PENZIJI I ANALITIČAR GEOPOLITIKE: Političko lešinarenje nagriza društvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Desile su se dvije smjene vlasti, treba provesti još dvije brze smjene pa će tek peta vlada početi ozdravljenje i društva i države. Novi glavni SDT Vladimir Novović je znak da u crnogorskom društvu ima zdravih snaga. Ukoliko u narednoj vladi bude i u najmanjoj mogućoj mjeri participirao DPS, siguran sam, Novović će biti smijenjen

 

MONITOR: Avgustovska većina u posljednjem času, nakon sedam sastanaka, dogovorila je mandatara i vladu. Kako to komentarišete?

GRAHOVAC: Politička prostitucija je osnovna karakteristika a političko lešinarenje je prodrlo skoro u sve sfere društvenog života pa nemoral svake vrste nagriza kako mnoge pojedince tako i veći dio društva.

Ako i ovlaš analiziramo ljudske kvalitete lica koja vrše vlast na svim nivoima u Crnoj Gori u posljednje tri decenije doći ćemo do zaključka da, osim malog broja časnih pojedinaca, na vlasti se nalazi  veoma rđav ljudski materijal. To za posljedicu ima ne samo kulturološke nego i mentalitetske poremećaje jer ovo stanje predugo traje.

Već smo svjedoci da oni, koji imaju nekakvu vlast a otimaju, kradu, uzurpiraju ili varaju, njihova djeca idu putem svojih roditelja. Ovo u Crnoj Gori  poprima zabrinjavajući   zamah. U takvom društvenom  i političkom ambijentu u Crnoj Gori se dogovara i vlada.

MONITOR: Gdje je uzrok i ko je za ovo najviše odgovoran?

GRAHOVAC: Uzrok je u višedecenijski nesmjenjivoj vlasti a najveću odgovornost snose sami građani jer uporno biraju političkog monstruma. Više od 15 godina DPS javno kvalifikujem kriminalnom, zločinačkom i neofašističkom organizacijom. Ovo ne činim jer sam nekakva zloća nego zato što prepoznajem parametre koji zlo nagovještavaju i na to upozoravaju. U isto vrijeme, ponavljam da u toj partiji postoji zdravo tkivo koje je  Crnoj Gori i te kako potrebno. Mnogi mi zamjeraju što i pomišljam da u DPS-u ima zdravog tkiva. Ovo ističem iz razloga što vidim da i u drugim političkim subjektima ima onih koji su jednako politički i moralno nezdravi kao što su oni u vrhu DPS-a.

MONITOR: Kako vidite dosadašnje pregovore avgustovskih pobjednika?

GRAHOVAC: Prethodno rečeno objašnjava veliku ličnu pohlepu, a malu ili nikakvu odgovornost prema svojoj državi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo