Povežite se sa nama

Izdvojeno

IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE O NAPRETKU: Korupcija, kriminal i zarobljene institucije

Objavljeno prije

na

Evorpska komisija vidi najveći napredak u oblasti nauke i istraživanja, dok je, kada je riječ o „izazovima“, najviše prostora dato pravosuđu

 

Posljednji Izvještaj o napretku Crne Gore pokazuje da će nova vlast morati da uvjeri Evropsku uniju da će ozbiljno raditi na pregovorima za članstvo u tu zajednicu. U dokumentu, koji je Evropska komisija (EK) objavila u utorak, identifikovani su problemi, od kojih mnogi godinama koče Crnu Goru na putu ka Evropi.

Endemska korupcija, zarobljeno pravosuđe, politički pritisci na medije, netransparentnost institucija, odgovornost za propuste u radu, kršenje osnovnih ljudskih prava i sloboda… glavni su problemi koje EK godinama prepoznaje u izvještajima.

Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović – Marković ukazuje da ovaj dokument treba da bude mapa puta nove vlasti. Ona smatra da  eksperti koji su na njemu radili mogu da pomognu kako u izradi boljih zakona, tako i u otkrivanju konkretnih slučajeva, ali i čišćenju institucija od onih koji su podsticali na korupciju i bili servis organizovanom kriminalu.

„Izvještaj Komisije, kako su kazali, sadrži jasnu sliku veoma lošeg stanja i osnovne preporuke za unapređenje, ali ne i precizna rješenja za vrlo kompleksne probleme sa kojima će se suočiti nova vlast preuzimanjem zarobljenih institucija. Međutim, međunarodna zajednica je odavno prepoznala da se u zarobljenim državama moraju sprovesti specifične reforme“, saopštila je Ćalović – Marković.

Crna Gora godinama stagnira u pregovorima, što se, kako ističu iz Instituta Alternativa, može vidjeti po izvještajima u kojima nema odličnih ocjena, ali nema ni onih pretjerano loših.

,,Ni ove godine kao ni prošle nijesmo dobili nijednu odličnu ocjenu, ali nijesmo nijednu ocjenu ‘nazadovanje’, što znači bez petica i bez jedinica. Nedostatak petica objašnjava i sporost u zatvaranju poglavlja”, kazali su iz IA.

Evorpska komisija vidi najveći napredak u oblasti nauke i istraživanja, dok je, kada je riječ o „izazovima“, najviše prostora dato pravosuđu. ,,Odluka Sudskog savjeta o ponovnom imenovanju sedam predsjednika sudova, uključujući predsjednika Vrhovnog suda, na najmanje treći mandat, izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog tumačenja predloga Sudskog savjeta i ustavnog i zakonskog okvira, koji ograničava ta imenovanja na najviše dva mandata kako bi se spriječila prevelika koncentracija vlasti u pravosuđu”, navodi se u Izvještaju. To nije u skladu sa GRECO preporukama o nezavisnosti sudstva, koje Crna Gora mora ispoštovati, kako ne bi anulirala prethodna dostignuća u reformi sudstva.

Podsjeća se  i na poziv potpredsjednika Vlade Zorana Pažina da sudije sa više od dva mandata podnesu ostavke, ali i na odgovor predsjednice Vrhovnog suda da izvršna vlast time zadire u autonomiju sudske vlasti. Kao uticaj izvršne vlasti na pravosuđe pominje se i dodjela stanova ili stambenih kredita rukovodiocima i zaposlenima u pravosuđu (sudijama i tužiocima).

Nova vlast će morati da nađe način da odblokira Skupštinu Crne Gore kako bi se mogli izabrati novi članovi Sudskog savjeta (za šta je potrebna podrška najmanje tri petine poslanika) i preko njih izvršiti potrebne reforme u sudstvu. ,,Tu ćemo biti na testu da li nam je borba protiv kriminala i korupcije iznad uskopartijskih interesa“ saopštio je Aleksa Bečić, novi predsjednik Skupštine.

EK i dalje detektuje korupciju kao „zabrinjavajuće pitanje“ i ocjenjuje da Crna Gora mora osigurati maksimalan integritet, nepristranost i odgovornost Agencije za sprječavanje korupcije (ASK).

Izvršna direktorica Politikon mreža smatra da je u ASK zamijenjeno rukovodstvo, a obrasci u radu zadržani: loše određivanje prioriteta i selektivni pristup.

,,U dijelu koji se odnosi na borbu protiv korupcije dovoljno je pogledati ključne prioritete/preporuke koje se odnose na integritet, nepristrasnost i odgovornost ASK-a, objezbjeđivanje mjerljivih rezultata kod prevencije i represije, definisanje boljeg okvira za sprovođenje finansijskih istraga, i jasno je da su one iste kao i kada smo počeli pregovorački proces, bez obzira što je institucionalni okvir izmijenjen”, saopštila je Jovana Marović.

I u ovom izvještaju se pominje afera Snimak (na koju EK upozorava od njenog nastanka) i poziva se na njen konačan epilog. Takođe se pominju i nove afere, kao što su one koje je objelodanio odbjegli biznismen Duško Knežević.  Evropska komisija poseban akcenat stavlja i na istragu navoda Kneževića da je podmićivao Ivicu Stankovića – današnjeg vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, a tadašnjeg rukovodioca Vrhovnog tužilaštva u punom mandatu.

Crna Gora nije napredovala kada je riječ o slobodi izražavanja. Iako je vidljiv napredak u medijskom zakonodavstvu, EK ocjenjuje da je to pod sjenkom hapšenja i pokrenutih postupaka protiv urednika onlajn portala i građana zbog sadržaja koji su objavljivali ili dijelili onlajn tokom 2020. Najdrastičniji bio je slučaj Pljevljaka Velimira Čabarkape koji je osuđen na dva mjeseca zatvora jer je na svom Fejsbuk profilu objavio satiričnu verziju crnogorske himne.

U Izvještaju napominju da važni stari slučajevi napada na novinare ostaju neriješeni – ubistvo glavnog urednika dnevnih novina Dan 2004. godine i ranjavanje istraživačke novinarke Oliveru Lakić 2018.

,,I dalje ostaje zabrinutost oko uredničke nezavisnosti i profesionalnih standarda nacionalnog javnog emitera RTCG-a. Medijska scena i dalje je visoko polarizovana, a mehanizmi samoregulacije i dalje slabi. Rastući opseg dezinformacija dodatno je polarizovao društvo nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i tokom izborne kampanje”, navodi se u Izvještaju.

Nakon predstavljanja Izvještaja o napretku Crne Gore šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa kazala je da Crna Gora sada treba da se fokusira „posebno na politiku konkurentnosti, ekonomsku i monetarnu politiku, statistiku i finansijsku kontrolu, a naročito na funkcionisanje pravosuđa i slobodu izražavanja”.

Navodeći da je u Izvještaju, kada je riječ o političkim kriterijumima za pristupanje, prepoznat nedostatak dijaloga i nepovjerenje među političkim akterima, Popa je naglasila da je vrijeme da novi parlament afirmiše široki međupartijski konsenzus i pokaže  posvećenost evropskoj reformskoj agendi Crne Gore.

Komesar EU za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Oliver Varhelji saopštio je da će tokom posjete Crnoj Gori u petak posebnu pažnju posvetiti vladavini prava i slobodi medija. On je rekao da se nada da će se sresti sa liderima novoformirane većine, koju čeka ispunjenje preporuka iz ovog izvještaja.

 

Istražiti navode o brutalnosti policije

U Izvještaju se navodi da je Crna Gora, u oblasti osnovnih prava, postigla „određeni napredak“. Skupština je usvojila Zakon o životnom partnerstvu istopolnih parova, dok je povećano povjerenje u kancelariju Ombudsmana.

„Izvještaj o pretjeranoj upotrebi sile u policiji i navodi o mučenju zahtijevaju brze i efikasne istrage. Etnički i vjerski motivisani napadi u kontekstu izbora u avgustu 2020. ozbiljno zabrinjavaju. Potrebni su dalji napori kako bi se ljudska prava integrisala u sva područja rada, javne politike i sektore. Ranjive grupe, uključujući Rome i Egipćane, i osobe s invaliditetom i dalje se suočavaju sa više vrsta diskriminacije i poteškoća u sprovođenju svojih prava u upravnim i sudskim postupcima”, piše u Izvještaju EK.

Oni su posebno ukazali na izvještaje o prekomjernoj upotrebi sile tokom protesta u Budvi, kao i privođenja crkvenih poglavara tokom protesta Srpske prvoslavne crkve u Crnoj Gori protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Ukazuje se i na problem šverca cigareta – navode da je broj pokrenutih slučajeva i dalje nedovoljan, s obzirom na procijenjeni opseg krijumčarenja duvana iz Crne Gore, u Crnu Goru i preko nje.

 

Odlazeća vlast ostavila trajne ekološke i ekonomske nevolje

Ekološki pokret Ozon smatra da je ovogodišnji Izvještaj Evropske komisije, u dijelu o poglavlju 27 (životna sredina), ponižavajući za odlazeću Vladu. To je, tvrde, najbolji pokazatelj lošeg upravljanja.

Oni su saopštili da bi „poražavajući“ procenti u dijelu ostvarenosti primjene zakonodavnog okvira, strateških i akcionih planova, koji su „nerealni i ne pokazuju stvarno, mnogo gore stanje“, morali zabrinuti cjelokupno društvo, a posebno novu Vladu.

„Nova Vlada veoma brzo mora da pokaže da li je u stanju nositi se sa izazovima u najkompleksnijem i finansijski najzahtjevnijem segmentu procesa pregovora“, navodi se u saopštenju Ozona, na čijem čelu je Aleksandar Perović.

Iz te organizacije ocjenjuju da je višedecenijska brutalna devastacija prirodnih resursa ostavila trajne ekološke i ekonomske posljedice.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

DUŠKO KNEŽEVIĆ MEĐU NAMA: Biznisi posrnulog tajkuna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kad govori o odbrani svoje imovine Knežević ne pominje ulogu koju su u njenom sticanju imali nekadašnji DPS prvaci Milo Đukanović, Svetozar Marović, Branimir Gvozdenović… I zajedničkim kombinacijama. O tome svjedoče uništene Atlas banka, Jadranski sajam, bolnica u Meljinama

 

„Vrši se pljačka moje imovine u Crnoj Gori i htio sam da dođem da to zaustavim, ali i da dokažem svoju nevinost, jer svi ljudi koji su me optuživali sada su već u zatvoru”, poručio je uoči ekstradicije iz Londona  Duško Knežević, donedavno odbjegli a sada pritvoreni, kontroverzni biznismen. Jedan od šampiona tajkunske akumulacije i privatizacije u Crnoj Gori.

Šta će sve i kako braniti Knežević tek treba da vidimo. Zato se možemo prisjetiti makar dijela svega onoga što mu je prošlo kroz ruke preko više desetina kompanija koje je registrovao u Crnoj Gori, Srbiji, na Kipru… Uglavnom pod okriljem Atlas grupe.

Najveću pozornost javnosti Kneževićevi poslovni poduhvati privukli su tokom stečaja u njegovoj Atlas banci, nakon što je po nalogu CBCG likvidirana njena mlađa sestra Investiciona banka Montenegro (IBM). Pošto su banke ostale bez novca svojih deponenata, iz Fonda za zaštitu državnih depozita isplaćen je 101 milion vlasnicima uloga do 50.000 eura. Privatni vlasnici računa na kojima je bilo više od 50.000, te državna i lokalna preduzeća morali su da približno još toliko novca pokušaju naplatiti iz stečajne mase. Vlada i državna preduzeća imali su u Kneževićevim bankama 10, 5 miliona, a opštine još pet.

Na teret države palo je i više od osam miliona koje je Atlas banka dugovala Ivesticiono razvojnom fondu, ali i garancije za kredit koje je ta banka uzela od Evropske investicione banke. Tek tada je objelodanjeno da su Kneževićeve firme u njegovim bankama držale manje od 1,5 miliona eura, odnosno, tek nešto više od 0,5 odsto ukupnih depozita. Zapravo, njima je banka služila za uzimanje (tuđeg) novca, u sumnjivim kreditnim aranžmanima. Naknadne dubinske analize pokazale su da je približno trećina visokorizičnih kredita data firmama u Kneževićevom vlasništvu. Ili njemu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SRPSKI REVIZIONIZAM O SREBRENICI KAO POKRIĆE KORUMPIRANIM POLITIČARIMA: Ponovno guranje Crne Gore u kandže mitomanija i zavjera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić  je juče( četvrtak)  rekao da će Vlada glasati za rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici . No, otvaranje ovih bolnih tema očito stvara  nelagodu Spajiću koji se koalicionim sporazumom obavezao na rekonstrukciju Vlade i uvođenje vučićevskih DNP-a i NSD.  Srbijanski režimski mediji neprestano vrte revizionističke priče o ratu u i oko Srebrenice  po kojima na kraju  ispada da je genocid zapravo izvršen nad Srbima. Istina je, naravno, drugačija

 

 

Ko prati vučićevsku štampu i njegove marionete u Srbiji, BiH i Crnoj Gori lako stiče utisak da je UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici jula 1995. pitanje života i smrti za sav srpski narod, Srbiju i Republiku Srpsku (RS). Predsjednik Aleksandar Vučić govori kako će Srbi  biti proglašeni za genocidni narod, rezolucija će dovesti do ukidanje Republike Srpske, dok će Srbiji biti nametnuto plaćanje ratne odštete. I Vaskršnji sabor Srbije i Srpske je pomjeren jer se čeka glasanje u UN-u. U samom tekstu rezolucije se ni Srbi kao narod, niti vojska, niti bilo koja osoba spominje, a još manje etiketira kao „genocidan“. Uprkos tome, crnogorski podržavaoci Prve familije Srbije su se uključili u beogradsku propagandu. Jovan Vučurović, poslanik Nove srpske demokratije (NSD) i predsjednik parlamentarnog Odbora za ljudska prava i slobode je pozvao Vladu da ne podrži rezoluciju jer je „usmjerena protiv srpskog naroda“. Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije (DNP) je rekao da Njemačka (kosponzor rezolucije) je „država koja je svijetu podarila Hitlera, Himlera, Gebelsa, Aušvic proglašava nas Srbe genocidnim a najstradalniji smo narod Balkana“. Pri tome zgodno zaboravlja da sadašnja Njemačka priznaje holokaust čije negiranje, nacistički simboli i pozdravi su zabranjeni zakonom. SNP-ov Dragoslav Šćekić, jedan od potpredsjednika Vlade Milojka Spajića kaže da će glasati protiv ako rezolucija dođe na Vladu jer „nećemo dozvoliti da bilo koji narod u ovom momentu nazivamo genocidnim“.

Demokratska partija socijalista (DPS) je tražila da Vlada bude kosponzor rezolucije zgodno zaboravljajući svoju i bivšeg lidera Mila Đukanovića ratnu prošlost. Bivši ministar u vladi RS-a Momčilo Mandić je još 2012. pohvalio ulogu Đukanovića za „pomoć koju su on i njegova vlada 1994. upućivali VRS-u i srpskom narodu“ u vremenu kad je Milošević uveo sankcije RS-u. „Gorivo za naše tenkove koji su se borili od Foče preko Srebrenice do Bihaća i dalje slao je upravo Đukanović i ko zna šta bi bilo sa RS da te pomoći nije bilo“ rekao je Mandić. Na Youtube-u postoji snimak u kome se Đukanović hvali da Momir Bulatović „ne treba da štiti srpstvo“ od njega, jer vlada koju on vodi je „morala godinama kriomice od Slobodana Miloševića i Bulatovića da pomaže srpski narod u Hercegovini i Republici Srpskoj, kad su joj oni odlučno i bezdušno spustili rampu“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ESKOBAR I MI: Specijalan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mandat Gabrijela Eskobara bez sumnje je, kada je u pitanju Crna Gora, bio – specijalan. Po dolasku na tu poziciju, mnogi su ga analitičari najavljivali kao neuobičajenog, direktnijeg diplomatu koji „nameće rješenja“. Povremeno je bio toliko direktan, da se činilo da je predsjednik crnogorskog parlamenta, ili šef ovašnje vlade, a ne diplomata strane države

 

Crna Gora će biti naredna članica EU, poručio je optimistično Gabriel Eskobar, specijalni izaslanik  SAD za Zapadni Balkan, pred sam kraj svoga mandata.  Da odlazi sa te pozicije potvrdio je i sam,   istovremeno demantujući pisanje portala Frontliner, koji je prije nekoliko dana ustvrdio da je Eskobar u stvari razriješen.

Frontliner tvrdi da je  Eskobar razriješen dužnosti izaslanika SAD za Zapadni Balkan nakon njihovog istraživanja u kom su  „otkriveni potencijalni sukobi interesa i doveden u sumnju Eskobarov diplomatski integritet“.

Medij navodi da je  kontroverza oko Eskobara počela njihovim istraživanjem, objavljenim 22. marta, u kom su „iznijete tvrdnje o finansijskim vezama između Eskobarove porodice i srpskih državnih organa“. To se,  kako se u tekstu ocjenjuje, „dovodi u sumnju neutralnost američkog izaslanika u osjetljivom dijalogu Kosova i Srbije.“

Eskobar je oštro demantovao te navode: “Želim direktno da kažem da je sve u tom izvještaju laž koja se može provjeriti. Prije svega, nisam otpušten i svi u Stejt dipartmentu su to potvrdili. Drugo, moja supruga ne prima novac ni od jedne strane vlade. Moja supruga u svakoj ambasadi u kojoj smo služili, u Boliviji, Portugalu, Italiji, pa čak i Srbiji, bila je ponosna zagovornica međuljudskih kontakata. Ali ona to radi bez ikakvog plaćanja, bez ikakvog ugovora. Ona će to nastaviti da radi. Treće, nemam veze sa navodnim advokatom u advokatskoj firmi u Teksasu. A ta advokatska kancelarija ima veb-sajt i odgovorni novinar može doći do njih i potvrditi da nema veza. I četvrto, tvrdnja da su informacije potekle iz kongresnih izvora je lažna jer Kongres nije obaviješten o bilo kakvim kadrovskim promjenama”, prokomentarisao je Eskobar pisanje Frontlinera.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo