Povežite se sa nama

Izdvojeno

IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE O NAPRETKU: Korupcija, kriminal i zarobljene institucije

Objavljeno prije

na

Evorpska komisija vidi najveći napredak u oblasti nauke i istraživanja, dok je, kada je riječ o „izazovima“, najviše prostora dato pravosuđu

 

Posljednji Izvještaj o napretku Crne Gore pokazuje da će nova vlast morati da uvjeri Evropsku uniju da će ozbiljno raditi na pregovorima za članstvo u tu zajednicu. U dokumentu, koji je Evropska komisija (EK) objavila u utorak, identifikovani su problemi, od kojih mnogi godinama koče Crnu Goru na putu ka Evropi.

Endemska korupcija, zarobljeno pravosuđe, politički pritisci na medije, netransparentnost institucija, odgovornost za propuste u radu, kršenje osnovnih ljudskih prava i sloboda… glavni su problemi koje EK godinama prepoznaje u izvještajima.

Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović – Marković ukazuje da ovaj dokument treba da bude mapa puta nove vlasti. Ona smatra da  eksperti koji su na njemu radili mogu da pomognu kako u izradi boljih zakona, tako i u otkrivanju konkretnih slučajeva, ali i čišćenju institucija od onih koji su podsticali na korupciju i bili servis organizovanom kriminalu.

„Izvještaj Komisije, kako su kazali, sadrži jasnu sliku veoma lošeg stanja i osnovne preporuke za unapređenje, ali ne i precizna rješenja za vrlo kompleksne probleme sa kojima će se suočiti nova vlast preuzimanjem zarobljenih institucija. Međutim, međunarodna zajednica je odavno prepoznala da se u zarobljenim državama moraju sprovesti specifične reforme“, saopštila je Ćalović – Marković.

Crna Gora godinama stagnira u pregovorima, što se, kako ističu iz Instituta Alternativa, može vidjeti po izvještajima u kojima nema odličnih ocjena, ali nema ni onih pretjerano loših.

,,Ni ove godine kao ni prošle nijesmo dobili nijednu odličnu ocjenu, ali nijesmo nijednu ocjenu ‘nazadovanje’, što znači bez petica i bez jedinica. Nedostatak petica objašnjava i sporost u zatvaranju poglavlja”, kazali su iz IA.

Evorpska komisija vidi najveći napredak u oblasti nauke i istraživanja, dok je, kada je riječ o „izazovima“, najviše prostora dato pravosuđu. ,,Odluka Sudskog savjeta o ponovnom imenovanju sedam predsjednika sudova, uključujući predsjednika Vrhovnog suda, na najmanje treći mandat, izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog tumačenja predloga Sudskog savjeta i ustavnog i zakonskog okvira, koji ograničava ta imenovanja na najviše dva mandata kako bi se spriječila prevelika koncentracija vlasti u pravosuđu”, navodi se u Izvještaju. To nije u skladu sa GRECO preporukama o nezavisnosti sudstva, koje Crna Gora mora ispoštovati, kako ne bi anulirala prethodna dostignuća u reformi sudstva.

Podsjeća se  i na poziv potpredsjednika Vlade Zorana Pažina da sudije sa više od dva mandata podnesu ostavke, ali i na odgovor predsjednice Vrhovnog suda da izvršna vlast time zadire u autonomiju sudske vlasti. Kao uticaj izvršne vlasti na pravosuđe pominje se i dodjela stanova ili stambenih kredita rukovodiocima i zaposlenima u pravosuđu (sudijama i tužiocima).

Nova vlast će morati da nađe način da odblokira Skupštinu Crne Gore kako bi se mogli izabrati novi članovi Sudskog savjeta (za šta je potrebna podrška najmanje tri petine poslanika) i preko njih izvršiti potrebne reforme u sudstvu. ,,Tu ćemo biti na testu da li nam je borba protiv kriminala i korupcije iznad uskopartijskih interesa“ saopštio je Aleksa Bečić, novi predsjednik Skupštine.

EK i dalje detektuje korupciju kao „zabrinjavajuće pitanje“ i ocjenjuje da Crna Gora mora osigurati maksimalan integritet, nepristranost i odgovornost Agencije za sprječavanje korupcije (ASK).

Izvršna direktorica Politikon mreža smatra da je u ASK zamijenjeno rukovodstvo, a obrasci u radu zadržani: loše određivanje prioriteta i selektivni pristup.

,,U dijelu koji se odnosi na borbu protiv korupcije dovoljno je pogledati ključne prioritete/preporuke koje se odnose na integritet, nepristrasnost i odgovornost ASK-a, objezbjeđivanje mjerljivih rezultata kod prevencije i represije, definisanje boljeg okvira za sprovođenje finansijskih istraga, i jasno je da su one iste kao i kada smo počeli pregovorački proces, bez obzira što je institucionalni okvir izmijenjen”, saopštila je Jovana Marović.

I u ovom izvještaju se pominje afera Snimak (na koju EK upozorava od njenog nastanka) i poziva se na njen konačan epilog. Takođe se pominju i nove afere, kao što su one koje je objelodanio odbjegli biznismen Duško Knežević.  Evropska komisija poseban akcenat stavlja i na istragu navoda Kneževića da je podmićivao Ivicu Stankovića – današnjeg vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, a tadašnjeg rukovodioca Vrhovnog tužilaštva u punom mandatu.

Crna Gora nije napredovala kada je riječ o slobodi izražavanja. Iako je vidljiv napredak u medijskom zakonodavstvu, EK ocjenjuje da je to pod sjenkom hapšenja i pokrenutih postupaka protiv urednika onlajn portala i građana zbog sadržaja koji su objavljivali ili dijelili onlajn tokom 2020. Najdrastičniji bio je slučaj Pljevljaka Velimira Čabarkape koji je osuđen na dva mjeseca zatvora jer je na svom Fejsbuk profilu objavio satiričnu verziju crnogorske himne.

U Izvještaju napominju da važni stari slučajevi napada na novinare ostaju neriješeni – ubistvo glavnog urednika dnevnih novina Dan 2004. godine i ranjavanje istraživačke novinarke Oliveru Lakić 2018.

,,I dalje ostaje zabrinutost oko uredničke nezavisnosti i profesionalnih standarda nacionalnog javnog emitera RTCG-a. Medijska scena i dalje je visoko polarizovana, a mehanizmi samoregulacije i dalje slabi. Rastući opseg dezinformacija dodatno je polarizovao društvo nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i tokom izborne kampanje”, navodi se u Izvještaju.

Nakon predstavljanja Izvještaja o napretku Crne Gore šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa kazala je da Crna Gora sada treba da se fokusira „posebno na politiku konkurentnosti, ekonomsku i monetarnu politiku, statistiku i finansijsku kontrolu, a naročito na funkcionisanje pravosuđa i slobodu izražavanja”.

Navodeći da je u Izvještaju, kada je riječ o političkim kriterijumima za pristupanje, prepoznat nedostatak dijaloga i nepovjerenje među političkim akterima, Popa je naglasila da je vrijeme da novi parlament afirmiše široki međupartijski konsenzus i pokaže  posvećenost evropskoj reformskoj agendi Crne Gore.

Komesar EU za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Oliver Varhelji saopštio je da će tokom posjete Crnoj Gori u petak posebnu pažnju posvetiti vladavini prava i slobodi medija. On je rekao da se nada da će se sresti sa liderima novoformirane većine, koju čeka ispunjenje preporuka iz ovog izvještaja.

 

Istražiti navode o brutalnosti policije

U Izvještaju se navodi da je Crna Gora, u oblasti osnovnih prava, postigla „određeni napredak“. Skupština je usvojila Zakon o životnom partnerstvu istopolnih parova, dok je povećano povjerenje u kancelariju Ombudsmana.

„Izvještaj o pretjeranoj upotrebi sile u policiji i navodi o mučenju zahtijevaju brze i efikasne istrage. Etnički i vjerski motivisani napadi u kontekstu izbora u avgustu 2020. ozbiljno zabrinjavaju. Potrebni su dalji napori kako bi se ljudska prava integrisala u sva područja rada, javne politike i sektore. Ranjive grupe, uključujući Rome i Egipćane, i osobe s invaliditetom i dalje se suočavaju sa više vrsta diskriminacije i poteškoća u sprovođenju svojih prava u upravnim i sudskim postupcima”, piše u Izvještaju EK.

Oni su posebno ukazali na izvještaje o prekomjernoj upotrebi sile tokom protesta u Budvi, kao i privođenja crkvenih poglavara tokom protesta Srpske prvoslavne crkve u Crnoj Gori protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Ukazuje se i na problem šverca cigareta – navode da je broj pokrenutih slučajeva i dalje nedovoljan, s obzirom na procijenjeni opseg krijumčarenja duvana iz Crne Gore, u Crnu Goru i preko nje.

 

Odlazeća vlast ostavila trajne ekološke i ekonomske nevolje

Ekološki pokret Ozon smatra da je ovogodišnji Izvještaj Evropske komisije, u dijelu o poglavlju 27 (životna sredina), ponižavajući za odlazeću Vladu. To je, tvrde, najbolji pokazatelj lošeg upravljanja.

Oni su saopštili da bi „poražavajući“ procenti u dijelu ostvarenosti primjene zakonodavnog okvira, strateških i akcionih planova, koji su „nerealni i ne pokazuju stvarno, mnogo gore stanje“, morali zabrinuti cjelokupno društvo, a posebno novu Vladu.

„Nova Vlada veoma brzo mora da pokaže da li je u stanju nositi se sa izazovima u najkompleksnijem i finansijski najzahtjevnijem segmentu procesa pregovora“, navodi se u saopštenju Ozona, na čijem čelu je Aleksandar Perović.

Iz te organizacije ocjenjuju da je višedecenijska brutalna devastacija prirodnih resursa ostavila trajne ekološke i ekonomske posljedice.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

MANDATAR PRED IZBOROM: Partijske kvote protiv ekspertske vlade

Objavljeno prije

na

Objavio:

Obećanje lidera pobjedničkih lista da će Crna Gora dobiti ekspertsku Vladu se topilo i evo smo stigli do koncepta vlade skovane po partijskom ključu, čije ministre predlažu konstituenti nove većine, a stručnost ispituje mandatar uživo. Kakvu god Vladu da Krivokapić sastavi, ukoliko ne bude ispunjeno obećanje krunisano Sporazumom trojice lidera, o ekspertskoj vladi, nova vlast nosiće teret iznevjerenog obećanja

 

Mandatar Zdravko Krivokapić stalno pomjera rok za formiranje nove vlade, pa se obećanje da će ona biti uspostavljena krajem septembra, potom krajem oktobra, pretvorilo u sredinu novembra. A nije izvjesno ni da li će biti ispunjeno obećanje lidera trojice pobjedničkih lista dato odmah nakon izbora – da će Crna Gora dobiti ekspertsku, ili vladu spasa. Jedini jasno vidljiv kriterijum u dosadašnjem toku pregovora – od podjele resora, do imena koje stranke planiraju za ministre, koje mediji objavljuju iz nezvaničnih izvora, a stranke zvanično demantuju je – partijski ključ.

Krivokapić je ove sedmice uputio pobjedničkim listama poziv da dostave predloge za ministre resora koji su im pripali, po Nacrtu koji je prethodno sastavio. Krivokapićev Nacrt sastavljen je po partijskim kvotama. Listi Koalicija Za budućnost Crne Gore, koju je predvodio na izborima, mandatar je ponudio  potpredsjedničko mjesto i devet ministarstava – MUP, ekonomija, planiranje prostora, saobraćaj, prosvjeta, zdravstvo, nauka, sport i javna uprava. Za Mir je naša nacija planirao je četiri resora – pravde, kulture, održivog razvoja  i ministarstvo rada i socijalnog staranja. Za Crno na bijelo predvidio je jedno potpredsjedničko mjesto za sektor bezbjednosti i tri ministarstva – za ljudska i manjinska prava, poljoprivredu i odbranu. Krivokapić je za svoj ekskluzivni odabir ostavio ministarstvo finansija.

Ekspertska vlada postala je tek opcija, ukoliko pobjedničke liste ne prihvate njegovu ponudu, ili on ne bude zadovoljan predloženim kandidatima.

Ako liste prihvate njegov Nacrt i predlože kandidate, Krivokapić će, kako pišu mediji – sam  ispitivati njihovu stručnost. Mandatar će navodno razgovarati pojedinačno sa svakim kandidatom koga su partije predložile, kako bi procijenio njegovu kompetentnost jer, kako je naveo, ne namjerava da ih „šalterski” konstatuje. Tako se ekspertska vlada svela na ispit partijski izabranih kadrova kod profesora Krivokapića.

Mandatar je na svom zvaničnom tviter nalogu kazao da provjere kompetencije mora biti. „Ostajem pri stavu da svi kandidati za ministre u novoj vladi moraju proći provjeru kompetencija za funkciju na koju su predloženi. To ne isključuje učešće političara u vladi ukoliko svojom biografijom zadovoljavaju kompetentnost za predloženu funkciju”.

Lista Koalicija za budućnost Crne Gore, u kojoj je najveći politički konstituent Demokratski front, za sada je jedina javno – „načelno” podržala Krivokapićev Nacrt. Lideri Demokratskog fronta odmah nakon izbora, pošto su trojica lidera potpisala Sporazum koji je i predvidio ekspertsku vladu, složili su se da će takvu vladu prihvatiti. No, ubrzo je postalo je jasno da DF želi vladu formiranu po političkom, odnosno partijskom ključu, te da želi ministarska mjesta za neke od svojih najviših funkcionera (vidi box). Lideri Demokratskog fronta tokom protekle dvije sedmice, otkako su se pregovori oko formiranja vlade zahuktali, gotovo sve one koji insistiraju da se obećanje o ekspertskoj vladi ispuni, označavaju saradnicima DPS, tajkunima, kriminalcima…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30 oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DVANAESTA GODIŠNJICA UBISTVA IVA PUKANIĆA – ĐUKANOVIĆ I CRNA GORA OPET U ŽIŽI: Stari računi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada se u istoj rečenici, i još na naslovnoj strani, pojavi ime predsjednika države, etabliranog bjelosvjetskog kriminalca sa blizu dvije decenije zatvorskog staža i ubijenog novinara, onda ta država i njeni stanovnici imaju problem. Ili je problem on ili percepcija okruženja o njemu i režimu koji je stvorio

 

Koliko god da je stara priča o nerazjašnjenom zločinu, kad god se ona ponovo zavrti, postaje aktuelna. U novom kontekstu. U takvoj situaciji pretjerano ne pomažu kabinetska saopštenja o reciklaži laži.

„Dvanaest godina nakon pogibije Iva Pukanića iznenada se pojavila audiosnimka iz zatvora koja ukazuje na naručitelja atentata“, donosi zagrebački Nacional na naslovnoj strani: „Joca Amsterdam, neosuđeni organizator atentata na Pukanića, prvi put je ukazao na naručitelja. To je Milo Đukanović“. Kraj naslova.

Mnogima je to bilo dovoljno da se prisjete duvanske afere koju je Nacional pokrenuo 2001. godine zahvaljujući tadašnjem američkom ambasadoru u Beogradu (prethodno bio ambasador SAD u Hrvatskoj) Vilijamu Montgomeriju i predsjedniku SRJ Vojislavu Koštunici. Te podatke o izvorima informacija za duvansku aferu naknadno smo saznali od pokojnog osnivača tog nedjeljnika Iva Pukanića i Jasne Babić, takođe preminule autorke prvog teksta u serijalu koji je trajao, bezmalo, tri godine. Donoseći priče o kontroverznom srpskom biznismenu Stanku Subotiću Canetu kao vođi međunarodne mreže švercera cigareta, koja obrće stotine miliona eura i dolara, i njegovim prijateljskim i poslovnim vezama sa Milom Đukanovićem i Zoranom Đinđićem, uticajnim političarem koji je, kao premijer Srbije, ubijen u martu 2004. godine (ubice osuđene, nalogodavci nepoznati).

Sedam godina kasnije, 23. oktobra 2008. godine, Pukanić i njegov saradnik, marketinški stručnjak Niko Franjić, ubijeni su motociklom-bombom koja ih je dočekala na parkingu ispred redakcije Nacionala u centru Zagreba. Policije Hrvatske, Srbije i BiH ubrzo su identifikovale i uhapsile većinu izvršilaca i organizartora dvostrukog ubistva. Naručioci su ostali van domašaja pravde.

U Zagrebu se za Pukanićevo i Franjićevo ubistvo sudilo braći Robertu i Luki Mataniću, Bojanu Guduriću, Slobodanu Đuroviću (organizator, uhapšen prilikom pokušaja da braću Matanić izvede iz Hrvatske), Amiru Mafalaniju i, u odsustvu, Željku Milovanoviću (dovezao motor i aktivirao eksploziv). Milanoviću se, istovremeno, za isto krivično djelo sudilo i u Beogradu. Skupa s njim, na optuženičkoj klupi našli su se Milenko Kuzmanović i Sreten Jocić (Joca Amsterdam) koji je optužen kao nalogodavac i finansijer ubistva koje je, navodno, organizovao preko Đurovića, svog kuma i dugogodišnjeg saradnika. Sa izuzetkom Jocića, koji je pravosnažno oslobođen (u međuvremenu u Srbiji osuđen na 15 godina zbog podstrekivanja na ubistvo Gorjana Marjanovića), svi optuženi su osuđeni na dugogodišnje (i višedecenijske) zatvorske kazne.

U Zagrebu je tokom suđenja svjedočio i Ratko Knežević, biznismen, diplomata (šef prve crnogorske ekonomske misije u Vašingtonu, krajem prošlog vijeka) i blizak prijatelj (kum) Mila Đukanovića sa kojim je došao u sukob uoči duvanske afere. Knežević je obrazlagao tvrdnju da iza Pukanovićevog ubistva stoji duvanska mafija, podsjećajući da su on i Pukanić, sa kojim je bio u prijateljskim odnosima, 2001. u Bariju svjedočili o švercu cigareta iz Crne Gore u Italiju, i da su od tada primali ozbiljne prijetnje. Knežević je na sudu rekao da su „obavještajne službe Hrvatske i Slovenije nekoliko puta spriječile plaćene ubice crnogorske tajne policije da ih ubiju”. Te tvrdnje nije mogao potkrijepiti dokazima ili svjedocima.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30 oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

LJUPKA KOVAČEVIĆ, ANIMA: Obećana ekspertska a ne „kakva, takva“ vlada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ekspertska vlada potrebna je zbog teške situacije u kojoj se nalazimo (zdravstvena, obrazovna, ekonomska, politička), u kojoj samo ozbiljni stručnjaci, neopterećeni ličnim i političkim interesima, mogu naći rješenja. Uprkos izjavama u javnosti, čini mi se da se prave kompromisi kako bi se formirala kakva takva vlada. Takva vlada nije obećana

 

MONITOR: Kako vidite tok pregovora oko formiranja vlade i šta uočavate kao problem?

KOVAČEVIĆ: Jutros sam pročitala odgovor DF-a na predlog mandatara i mislim da oni imaju jake razloge da odlože formiranje vlade. To bi mogla biti nesposobnost da se suoče sa odgovornošću vođenja države ili instruiranost od nekoga moćnijeg od njih da to rade. Mislim da im odgovara da bude problema oko  formiranja vlade, i od samog početka (od izbora mandatara) sabotiraju čitav proces i mandatara kojeg su oni delegirali kao svog lidera(!). Čini mi se da su od onog trenutka kada je mandatar insitirao na principima, oni shvatili da on ima namjeru da uvaži druge konstituente i da radi svoj posao.

Otpori su veliki iz unutra a i iz vani, više nego očekivani, a očekivani su. DPS neće tek tako prepustiti poluge vlasti jer je to opasno po njihove lidere. Začuđujuća je  mirnoća sa kojom su prihvatili poraz. Kao da čekaju „svoje vrijeme“. To nijesu naredni izbori, već računaju na neefikasnost konstituenata nove vlasti. DF im svjesno ili nesvjesno pomaže u tom uvjerenju.

Bitka za resore je „podjela plijena“ i sfera uticaja. To je znak manjka kapaciteta da se djeluje timski i da se unutrašnje razlike umanje u interesu CG. Svako hvata svoju busiju bez brige i odgovornosti za cjelinu djelovanja vlade. To nimalo nije obećavajuće. Zato je važna ekspertska vlada, neopterećena političkim podjelama i sujetama. U njoj bi bolje sarađivali u rješavanju problema zajednice kao cjeline, a time bi dobili povjerenje i strpljenje  građana za neophodne teške promjene.

MONITOR: Ekspertska vlada je bilo obećanje pobjednika, garantovano i Sporazumom koji su potpisali. Potom se govorilo o ekspertsko-političkoj vladi, a sudeći po predlozima konstituenata, sada je u igri politička vlada. Kako to vidite?

KOVAČEVIĆ: Napomenula sam u prethodnom odgovoru zašto mislim da je  potrebna ekspertska vlada. Potrebna je i zbog teške situacije u kojoj se nalazimo (zdravstvena, obrazovna, ekonomska, politička), u kojoj samo ozbiljni stručnjaci, neopterećeni ličnim i političkim interesima, mogu naći rješenja.

Uprkos izjavama u javnosti, čini mi se da su svi akteri pomalo odustali od nje i da se prave kompromisi kako bi se formirala kakva takva vlada. „Kakva takva“ nije obećana! Najnovije izmotavanje DF-a je neprimjereno trenutku. Zar nije neodgovorno da partije uđu u ozbiljan i težak proces smjene autoritarnog režima koji je zarobio institucije i unakazio državu a da nemaju u svojim redovima već definisanu cjelokupnu vladu (u slučaju potrebe) koja bi se ispostavila mandataru sa preferencijom na neke resore a da on (već mu je ukazano povjerenje) odabere one sa kojima može najbolje sarađivari vodeći računa o reprezentativnosti. Ovo što sada rade ne liči na dobro.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30 oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo