Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZNACI: Suočavanje koje čeka

Objavljeno prije

na

 Još jedna godišnjica opsade Dubrovnika prolazi u ćutanju

 

Dvadeset devet je godina od napada na Dubrovnik, i isto toliko  od najsramnije stranice Crne Gore u novijoj istoriji. I opet, i ova godišnjica prolazi u ćutanju. Ni prisjećanja, ni saopštenja, ni riječi u crnogorskim medijima.

Opsada Dubrovnika trajala je od 1. oktobra 1991. do  juna 1992. godine. U njegovom razaranju učestvovale su snage bivše jugoslovenske vojske,  sedam hiljada crnogorskih rezervista, pripadnika MUP-a i dobrovoljačkih paravnojnih formacija. Poginulo je 116 civila, više od 430 branitelja tog grada, a ranjeno je više od 1.500 osoba. Poginulo je 166 građana Crne Gore.

Tadašnja crnogorska vlast iz petnih žila trudila se da ovaj ratni zločin prikaže kao patriotizam. Milo Đukanović u to je doba govorio da mrzi šah zbog šahovnice. Uzalud su antiratne snage, Liberalni savez, SPD, nedjeljnik Monitor, pozivali na mir. Proglašavani su izdajnicima.

Milena PEROVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

DRUŠTVO

KORONA I MI: Čekanje na rezultate i do sedam dana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na rezultate testova na korona virus čeka se i preko sedam dana. Nadležni kažu da će taj problem uskoro biti riješen. Za očekivati je da će nakon što se dobiju rezultati 2.500 uzoraka broj oboljelih drastično skočiti

Oni koji sumnjaju da su oboljeli od korona virusa čekaju sedmicu i duže na rezultate testiranja, na obradu čeka 2.500 testova. Razlog je nedostatak potrošnog materijala, plastike, a iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) obećavaju da će problem za nekoliko dana biti riješen i da će u pogon staviti četiri mašine za PCR testiranje i da će se nalazi ponovo izdavati za dan ili dva. Objasnili su da je najveći broj uzoraka na čekanju od onih koji su dobrog stanja i liječe se kućama.

Ovaj potrošni materijal nabavlja se iz inostranstva, a kako je virus svuda eskalirao, svaka zemlja zadovoljava prvo svoje potrebe.  Odlučeno je da se uzorci ne šalju u Njemačku uz kontradiktorno objašnjenje da treba četiri do pet dana da se dobiju rezultati, a za to vrijeme biće završeni u Crnoj Gori.

Iz proceduralnih razloga još uvijek nije došlo do potpisivanja ugovora između Fonda za zdravstveno osiguranje i privatnih zdravstvenih ustanova kojim bi se i njima omogućilo da rade PCR testiranje.

Ove nedjelje redovi ispred privatnih laboratorija u kojima je počelo  brzo testiranje na kovid. Cijena testiranja je 25 eura, a dodatnih 14 se naplaćuje ukoliko želite da ustanovite da li ste preboljeli virus. Nadležni najavljuju da će uskoro i u javnim zdravstvenim ustanovama konačno početi sa brzim testiranjem.

Za očekivati je da će nakon što se dobiju rezultati 2.500 uzoraka broj oboljelih drastično skočiti, ali to kao da nikog više ne brine. U srijedu je u jednom danu zabilježen rekordan broj oboljelih od 301, a broj aktivnih slučajeva u državi bio je 3.625, od čega u Podgorici 1.586. Broj umrlih od početka epidemije je 282, a uobičajene su postale svakodnevne vijesti o nekoliko umrlih od korona virusa. Iz Instituta za javno zdravlje su prezentovali podatke da je stopa smrtnosti od virusa u Crnoj Gori 1,6, te da  je do sada najviše smrti bilo u populaciji od 60 do 70 godina. ,,Među preminulima imali smo i 11 osoba uzrasta između 40 i 49 godina, dvije osobe mlađe od 40, i 34 preminule osobe starosti između 50 do 59 godina”, kazao je epidemiolog u Institutu za javno zdravlje Milko Joksimović.

On je kazao i da se letalitet od 1,6 procenata smatra među boljima na evropskom nivou što znači da je kvalitet zdravstvene zaštite bio vrlo dobar. Stopa smrtnosti u Hrvatskoj je 1,2, a u Sloveniji 0,96. Najveća u regionu je na Kosovu 3,61, BiH 2,6, Srbiji 1,9.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30 oktobra ili na www.novinarnica.net 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PLAĆENE UBICE U CRNOJ GORI – KOLIKO KOŠTA ŽIVOT: Tuđa glava – pola miliona

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prošlonedjeljni događaji ponovo su aktuelizovali pitanje koliko vrijedi život pripadnika ili vođa kriminalnih klanova, ali i tužilaca, policijskih službenika i članova njihovih porodica koji su se našli na spiskovima plaćenika spremnih da okrvave ruke

 

Pola miliona eura. Za toliko je, prema operativnim podacima istražitelja, mladi Nikšićanin Petar Mujović (20) pristao da ubije navodnog vođu škaljarskog klana Kotoranina Jovana Vukotića.

U tom naumu spriječili su ga pripadnici policije koji su, preko video nadzora ali i neposrednim obilaskom terena, primijetili sumnjivo ponašanje neiskusnog Nikšićanina. Kada su utvrdili da ga previše interesuju dešavanja u zgradi kotorske policije bilo im je jasno da tu nije slučajno već da čeka izlazak Jovana Vukotića, koji je u tom trenutku obavljao razgovor sa policijskim službenicima.

Pretresli su ga i  oduzeli češku zbrojevku s metkom u cijevi i kriptovani telefon a potom im je, navodno, Mujović sve priznao: mladi Nikšićanin sa likom dobrog dječaka iz komšiluka pristao je da za račun kavčana, među kojima, prema operativnim podacima policije, njegov brat Radovan Mujović zauzima visoku poziciju, obezglavi suparnički klan tako što će ubiti njihovog navodnog vođu. Za pola miliona eura. Kasnije se Mujović sjetio omerte, ili ga je posavjetovao neko ko je u svijetu kriminala vještiji od njega,  pa je na pitanja tužilaca odgovorio ćutanjem. I, za sada, izvukao se sa krivičnom prijavom zbog nedozvoljenog držanja oružja.

Prošlonedjeljni događaji ponovo su aktuelizovali pitanja koliko, na crnom tržištu ljudskih duša, vrijedi život pripadnika ili vođa kriminalnih klanova, ali i tužilaca, policijskih službenika i članova njihovih porodica koji su se, prema javno dostupnim podacima policije i tužilaštva, našli na spiskovima plaćenika spremnih da okrvave ruke.

Cijena života se, saznali smo, razlikuje zavisno od toga ko je meta. Pola miliona eura je najveći ponuđeni (i prihvaćeni) iznos za ubistvo visokopozicioniranih pripadnika zarađenih klanova i kriminalnih grupa. Isti iznos je, prema podacima tužilaštva, nuđen i onima koji su spremni da ubiju one koji se, u ime države, bore protiv organizovanog kriminala.

Prije samo dva mjeseca glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić novinarima je predočio podatak da je za ubistvo Saše Klikovca (38), koji je operativno važio za pripadnika kavačkog klana, plaćeno 100 hiljada eura. Ali i da su isti naručioci bili spremni da plate pola miliona da se ubije još jedan pripadnik konkurentske kriminalne grupe.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30 oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ RADIJA OZON: Kad sudovi fabrikuju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nezavisni Radio Ozon u Kolašinu je nakon što ga je preuzeo SDP ugašen. Žrtva otimanja radija bio je advokat Budislav Minić koji je sudski osuđen za pronevjeru na osnovu razlike u cijeni dva kompjutera, za koje se ispostavilo da i ne postoje, a čiju procjenu cijene je dala firma koja se komjuterima ne bavi

 

Organizacija KOD je protekle nedjelje počela sa objavljivanjem serije studija pod nazivom Čekajući pravdu. Riječ je o dokumentovanju sudskih slučajeva gdje je, kako navode, našeg višemjesečnog istraživanja utvrđen čitav niz okolnosti, procesnih i suštinskih, slučajnih i/ili namjernih propusta, koji upućuju na jasan zaključak: zarobljenost pravosudnog sistema od strane političkih moćnika.

Prvi slučaj u ovom serijalu posvećen je Radiju Ozon iz Kolašina. Preuzimanje radija je, kako navode u studiji KOD-a, izvršeno nakon trogodišnjeg krivičnog progona advokata Budislava Minića, autora i nosioca projekta nezavisnog Radija Ozon, zbog navodne ,,pronevjere” inostrane donacije. U te tri godine diskreditovanja Minića zbog „nezakonitosti“ kojima se bave sudovi, prema dokumentaciji koju KOD prezentuje, radio je preuzet od funkcionera tadašnje partije na vlasti Socijaldemokratske partije (SDP). Nikada, do potpunog uništenja radija, Miniću nije isplaćen vlasnički udio od najmanje 40% vrijednosti koja se mjerila desetinama hiljada eura, niti značajan dio naknade po osnovu pojekata koje je ovaj realizovao u uvećanju vrijednosti osnovnih sredstava i ukupne imovine radija.

Trogodišnjem krivičnom postupku, prethodila je takođe trogodišnja uvertira u kojoj je Državno tužilaštvo dva puta odbacivalo krivičnu prijavu i odustajalo od krivičnog gonjenja. Nakon izbora Vesne Medenice za državnog tužioca, viši tužilac je preuzeo gonjenje i ustupio ga ODT-u Kolašin. Tokom sljedeće tri godine krivičnog postupka, optužnica za pronevjeru 45.852,59 DM će se, svesti na „pronevjerenih“ 7.191,00 DM iz dijela donacije SR Njemačke za studijsku opremu.

Osnovni sud krajem 2007. godine oslobađa advokata optužbe za pronevjeru. No, onda slijedi obrt. Prema navodima advokata u spisima krivičnog predmeta, stavovi i ocjene suda se drastično mijenjaju nakon razgovora Vesne Medenice, sada predsjednice Vrhovnog suda CG, sa Mirjanom Čepić, predsjednicom Vijeća prvostepenog suda u jednom kolašinskom restoranu, neposredno nakon objave oslobađajuće presude, o tome kako će glasiti ukidajuća odluka Višeg suda i kako sudija ima da postupi u ponovnom postupku.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30 oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo