Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ BORIVOJA RAIČEVIĆA: Pobijedio drogu, završio fakultet, a posao mu ne daju

Objavljeno prije

na

Borivoje Raičević je 14 godina bio heroinski zavisnik. Jedan je od prvih klijenata Javne ustanove za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci na Kakarickoj gori kod Podgorice, odmah nakon njenog osnivanja 2008. godine.

Godinu dana je bio na Kakarickoj gori i, kako kaže, izborio se s drogom. Od njih četvoro koji su prvi došli, troje ih je ostalo do kraja, a jedan je poslije par mjeseci odustao. Nakon devet godina samo je on ostao – ,,čist”.

Još dok je bio na Kakarickoj, tokom 2009., upisao je studij psihologije u Nikšiću. Fakultet je završio u roku. Nakon što je odradio pripravnički u vrtiću, iz klinike u kojoj se liječio dobija ponudu da volontira. Prihvata je, jer mu je rečeno da će se uskoro otvoriti mjesto za zapošljenje psihologa u ovoj ustanovi.

,,Bio sam štafeta uspješnosti, davao sam podstrek tim momcima, živ primjer kako se može uspjeti i pobijediti droga”, priča Raičević. Dok je radio preko 60 ljudi je prošlo tretman, pisao je članke, govorio o ovom problemu u medijima i kao psiholog i kao bivši zavisnik.

O njegovoj uspješnosti u poslu govori i ova preporuka: ,,U toku rada u Ustanovi pokazao se kao izuzetno posvećen, motivisan i odgovoran. Svoj najveći doprinos dao je u segmentu grupne i individualne psihoterapije sa klijentima. Borivoje posjeduje izuzetne vještine komunikacije pa je u skadu sa tim njegov terapijski pristup klijentima bio na zavidnom nivou… U poslu je izuzetno energičan i inovativan. Borivojev entuzijazam se reflektovao i na ostale članove stručnog tima… Pokazao je izuzetno znanje u oblasti bolesti zavisnosti, kao i dobar pristup zavisnicima od psihoaktivnih supstanci”, navode nadležni u Kakarickoj gori.

,,Nije mi bilo teško da se svako jutro budim u četiri ujutru i iz Nikšića putujem do Podgorice. Imalo je smisla – pomagao sam ljudima, a i nadao se poslu”, kaže Raičević.

Na jesen 2015. izlazi konkurs za psihologa. Konkurs se odužio. Početkom decembra ga kontaktiraju i saopštavaju mu da je na to mjesto primljena druga osoba.

,,Imao sam cilj da prenesem poruku, da budem primjer da se može. I na kraju veza. Ogorčenje. Ispalo je da nisam primljen jer nisam imao vezu. Smatrao sam da mi veza i ne treba. Mogao sam je naći, ali sam računao koga će primiti ako neće mene. Računao sam da će mi dati šansu, a i ko bi mi je drugi pružio ako ne oni”, pita se i dan danas Raičević.

Govori i da je tada konkurisala prihološkinja koja je imala bolje reference od njega. Da je ona primljena, kaže, pa nekako i da prihvati ali ni ona nije dobila posao: ,,Da su mi odmah rekli – treba da hvatam vezu, a ne volontiraj godinu dana pa onda kući. Ja sam izgubio silne godine tako da nemam taj luksuz da gubim još jednu. Pomislim da je sve to fino što sam lično uspio u borbi, ali što vrijedi kad se ujutru probudiš i nemaš đetetu da kupiš litar varenike”.

On, supruga i dvoje djece, žive kao podstanari. Ipak, ne odustaje. ,,Jedan sam od rijetkih psihologa u Crnoj Gori koji sam prešao sve nivoe, radio sam u vrtiću, osnovnoj i srednjoj školi i na klinici. Uvidio sam da ljudima često treba hrabrost i da mi dopuste da budem na zamjeni u nekoj školi. Dešavalo mi se da me odmah sa vrata isprate sa riječima – Što ćeš ti narkomančino”.

I iz škole su mu napismeno ostali hvalospjevi u vidu preporuka. Nedavno je konkurisao za posao psihologa na Žabljaku. Opet ništa. Veza.

,,Računao sam da kada sam prešao na ovu drugu stranu da će biti lakše, ali konstantno nailazim na zidove. Ponekad imam osjećaj da me izdaje snaga, ali opet to ne smijem sebi dozvoliti jer moramo podizati djecu”, priča Raičević.

Nije se libio ni fizičkih poslova, ali odnedavno ni to ne može jer je obolio od reumatskog artitisa, pa prima jaku terapiju.

,,Mogu reći da je boravak na Kakarickoj bio najljepša godina u mom dotadašnjem životu”, sjeća se Raičević perioda kada se kao zavisnik liječio. ,,Kada sam kasnije došao da radim to već nije bilo to. Uz sve napore sjajnog doktora Ljubinka Kaluđerovića, to je sada daleko od onoga što je trebala da bude ta ustanova. Bave se nekim sporednim stvarima, a ne, na primjer, time što je nekome uveče kriza i što plače. Oko 90 odsto zaposlenih je sada nezadovoljno. Smatram da je za to najodgovornija uprava, na čelu sa direktorom. Sada imate situaciju da tamo preko 50 zavisnika godišnje dođu, a da tretman završi samo par ljudi”.

Ističe da i pored brojnih akcija institucija i nevladinih organizacija nema ozbiljnog državnog sučeljavanja sa problemom narkomanije. ,,Ono što zabrinjava je da se spustio starosni prag uživaoca, pa se iz početnih razreda srednje, sada pomjerio na 8. i 9. razred osnovne škole. To ima razmjere epidemije. Samo procenat uzimanja marihuane se povećao 100 odsto, a ona je jedna od najgorih droga. Pored toga što je ona ulaz, prva stepenica u taj svijet, istraživanja su pokazala da se nakon sedam godina uzimanja ove droge inteligencija smanjuje za 40 IK jedinica. Dovodi te na granicu imbecilnosti”, priča i ističe: ,,Jedno uzimanje ekstazija dovodi do toga da pređeš prag i odeš sa druge strane sa mogućnošću da završiš na psihijatriji. A danas se to djeci prodaje za tri eura”.

Raičević svjedoči da kada je on bio na Kakarickoj, samo je dvoje-troje imalo hepatitis C. ,,Sada ga imaju skoro svi koji dođu tamo. Sada SIDU ima dvoje-troje. Pretpostavljate što će biti za par godina”.

Sjeća se jednog od predavanja koje je držao na primorju. ,,Bila je puna sala i dok sam govorio o svom iskustvu primijetio sam da jedna cura stalno vrti glavom. Pitao sam je zašto to radi, a ona je kazala – Nije to baš tako. Rekao sam joj – Tako je. Nakon par godina završila je na Kakarickoj. Sjećam se da sam nekim drugovima govorio da će da završe spavajući na ulici i da će da prose 50 centi po gradu. Bili su uvjereni da neće. Problem sa narkomanijom je upravo u tome da se čovjek i ne osvrne a već je dotakao dno, a nije ni svjesan koliko je propao”.

I pored svega, poručuje da uvijek postoji način da se izađe iz problema. ,,Život je apsolutno lijep. Mora se čovjek boriti jer odgovor nije ‘klepit’ se po nosu ili veni. Preporučio bih roditeljima da komuniciraju sa djecom. Komunikacija je nešto što je stvorilo civilizaciju i jedna od stvari koja nas razikuje od životinja, a mi smo to zapostavili. Za to što sam sa 14 godina postao narkoman nije krivo ni društvo, ni partija, ni sistem. Roditelji su tu uvijek presudni i ta komunikacija. Tako da bih roditeljima preporučio da se zapitaju i nađu vremena da više pričaju sa svojom djecom”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

TXT: U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA UOČI GODIŠNJICE IZBORA BEZ KOALICIONOG DOGOVORA: Carević samo Demokratama nudi savez

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije baš jasno zašto je Marko – Bato Carević izašao sa ovakvom ponudom iako je znao da ona neće biti prihvaćena. U ranijim izjavama prvi čovjek budvanskih Demokrata, Mijomir Pejović kazao je, kako među potpisnicima koalicionog sporazuma o formiranju vlasti moraju da se nađu svi oni koji čine vladajuću većinu na državnom nivou. Uključujući i GP URA koja do sada nije učestvovala u pregovorima

 

Uskoro se navršava godina od izborne pobjede Demokratskog fronta i Demokratske Crne Gore na lokalnim izborima u Budvi, ali taj jubilej, po svemu sudeći, neće biti obilježen sklapanjem postizbornog koaliconog sporazuma o formiranju vlasti u najvećoj turističkoj opštini. Tokom proteklog desetomjesečnog perioda vlast u Budvi funkcionisala je, sa neznatnim izmjenama, na podjeli resora između DF-a i Demokrata ustanovljenoj na osnovu rezultata  prethodnih lokalnih izbora održanih 2016. godine. Kako se odnos snaga na avgustovskim izborima promijenio u korist stranaka koje čine Demokratski front, one očekuju i novu raspodjelu i veći udio u vlasti u opštini Budva.

Nakon izbora izostao je ozbiljan  dijalog među strankama kojima su Budvani iskazali povjerenje. Zamijenjen je međusobnim optužbama i žestokim kritikama čak i u okviru izbornih koalicija. Postkoalicioni dogovor nije postignut, ali je u međuvremenu došlo do preraspodjele mandata među strankama.

Lider lokalnog DF-a i predsjednik  Opštine Budva Marko – Bato Carević  nedavno je sa pobjedničke liste DF-a koja je osvojila 14 odborničkih mandata, isključio dvije partije, SNP i Pravu Crnu Goru. U odmazdi prema dojučerašnjim partnerima koji nisu glasali za njegov godišnji izvještaj, odlučio je i da im oduzme i sve funkcije koje su njihovi kadrovi zauzeli. Time se budvanski DF sveo  na 11 odborničkih mjesta. Desetak dana kasnije Carević ponovo intrigira političku scenu u Budvi miroljubivom ponudom Demokratama, o podjeli vlasti na novim osnovama.

Predsjednik Carević poslao je mejl Demokratskoj CG sa predlogom sporazuma o postizbornoj koalicionoj saradnji, konstituisanju, organizaciji i vršenju vlasti u Opštini. Ponuda se odnosi na zajedničko formiranje gradske uprave u punom trajanju mandata, do 2024. godine. Nova koalicija imala bi ukupno 17 mandata, odnosno tijesnu većinu od 33 odbornička mjesta u SO Budva.

Sporazum predviđa da se budvanska vlast uspostavi na sljedećim osnovama- Demokratski front sa 11 mandata ostvario bi učešće u vlasti sa 64,7 odsto a Demokratama sa 6 odbornika preostaje 35,3 odsto. Kolač vlasti u Budvi bio bi precizno podijeljen na dvije političke opcije.

„Potpisnici sporazuma konstatuju da se vlast konstituiše uz postojanje potpunog legitimmiteta i legaliteta koje su članice koalicije ostvarile na istorijskim izborima održanim 30. avgusta 2020. za šta postoji nesporno utvrđena volja većine građana Budve. Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na osnovu temeljnih načela demokratije, Ustava CG, Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o lokalnoj samoupravi, Statuta Opštine Budva…. uz poštovanje principa izborne volje građana i proporcionalno broju osvojenih glasova odborničkih mandata“, navodi se u predlogu sporazuma.

Predlog za formiranje vlasti potpisale su tri partije članice DF-a,  Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i Pokret za promjene. Njime je jasno stavljeno do znanja da se ne odnosi na isključene SNP i Pravu CG.

„Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na period punog trajanja mandata, odnosno na period od četiri godine od dana posljednjih izbora za izbor odbornika u SO Budva. Potpisnici sporazuma ostaju otvoreni za participaciju drugih političkih subjekata u vlasti koji dijele iste ili slične stavove i principe političkog djelovanja bez ucjena u bilo kom segmentu i pravcu djelovanja. Potpisnici sporazuma se obavezuju da u skupštinskom radu koordiniraju rad klubova odbornika radi postizanja što većeg stepena saglasnosti po svim pitanjima koje spadaju u djelokrug rada Skupštine opštine Budva kao i izvršne vlasti. Obavezuju se da poštuju princip jedinstvenog djelovanja i glasanja u SO Budva za odluke koje  je zakonom i Statutom Opštine predviđeno da se odlučuje većinom glasova od ukupnog broja odbornika“, navedeno je u tekstu.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo