Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ BORIVOJA RAIČEVIĆA: Pobijedio drogu, završio fakultet, a posao mu ne daju

Objavljeno prije

7 godina

na

boro

Borivoje Raičević je 14 godina bio heroinski zavisnik. Jedan je od prvih klijenata Javne ustanove za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci na Kakarickoj gori kod Podgorice, odmah nakon njenog osnivanja 2008. godine.

Godinu dana je bio na Kakarickoj gori i, kako kaže, izborio se s drogom. Od njih četvoro koji su prvi došli, troje ih je ostalo do kraja, a jedan je poslije par mjeseci odustao. Nakon devet godina samo je on ostao – ,,čist”.

Još dok je bio na Kakarickoj, tokom 2009., upisao je studij psihologije u Nikšiću. Fakultet je završio u roku. Nakon što je odradio pripravnički u vrtiću, iz klinike u kojoj se liječio dobija ponudu da volontira. Prihvata je, jer mu je rečeno da će se uskoro otvoriti mjesto za zapošljenje psihologa u ovoj ustanovi.

,,Bio sam štafeta uspješnosti, davao sam podstrek tim momcima, živ primjer kako se može uspjeti i pobijediti droga”, priča Raičević. Dok je radio preko 60 ljudi je prošlo tretman, pisao je članke, govorio o ovom problemu u medijima i kao psiholog i kao bivši zavisnik.

O njegovoj uspješnosti u poslu govori i ova preporuka: ,,U toku rada u Ustanovi pokazao se kao izuzetno posvećen, motivisan i odgovoran. Svoj najveći doprinos dao je u segmentu grupne i individualne psihoterapije sa klijentima. Borivoje posjeduje izuzetne vještine komunikacije pa je u skadu sa tim njegov terapijski pristup klijentima bio na zavidnom nivou… U poslu je izuzetno energičan i inovativan. Borivojev entuzijazam se reflektovao i na ostale članove stručnog tima… Pokazao je izuzetno znanje u oblasti bolesti zavisnosti, kao i dobar pristup zavisnicima od psihoaktivnih supstanci”, navode nadležni u Kakarickoj gori.

,,Nije mi bilo teško da se svako jutro budim u četiri ujutru i iz Nikšića putujem do Podgorice. Imalo je smisla – pomagao sam ljudima, a i nadao se poslu”, kaže Raičević.

Na jesen 2015. izlazi konkurs za psihologa. Konkurs se odužio. Početkom decembra ga kontaktiraju i saopštavaju mu da je na to mjesto primljena druga osoba.

,,Imao sam cilj da prenesem poruku, da budem primjer da se može. I na kraju veza. Ogorčenje. Ispalo je da nisam primljen jer nisam imao vezu. Smatrao sam da mi veza i ne treba. Mogao sam je naći, ali sam računao koga će primiti ako neće mene. Računao sam da će mi dati šansu, a i ko bi mi je drugi pružio ako ne oni”, pita se i dan danas Raičević.

Govori i da je tada konkurisala prihološkinja koja je imala bolje reference od njega. Da je ona primljena, kaže, pa nekako i da prihvati ali ni ona nije dobila posao: ,,Da su mi odmah rekli – treba da hvatam vezu, a ne volontiraj godinu dana pa onda kući. Ja sam izgubio silne godine tako da nemam taj luksuz da gubim još jednu. Pomislim da je sve to fino što sam lično uspio u borbi, ali što vrijedi kad se ujutru probudiš i nemaš đetetu da kupiš litar varenike”.

On, supruga i dvoje djece, žive kao podstanari. Ipak, ne odustaje. ,,Jedan sam od rijetkih psihologa u Crnoj Gori koji sam prešao sve nivoe, radio sam u vrtiću, osnovnoj i srednjoj školi i na klinici. Uvidio sam da ljudima često treba hrabrost i da mi dopuste da budem na zamjeni u nekoj školi. Dešavalo mi se da me odmah sa vrata isprate sa riječima – Što ćeš ti narkomančino”.

I iz škole su mu napismeno ostali hvalospjevi u vidu preporuka. Nedavno je konkurisao za posao psihologa na Žabljaku. Opet ništa. Veza.

,,Računao sam da kada sam prešao na ovu drugu stranu da će biti lakše, ali konstantno nailazim na zidove. Ponekad imam osjećaj da me izdaje snaga, ali opet to ne smijem sebi dozvoliti jer moramo podizati djecu”, priča Raičević.

Nije se libio ni fizičkih poslova, ali odnedavno ni to ne može jer je obolio od reumatskog artitisa, pa prima jaku terapiju.

,,Mogu reći da je boravak na Kakarickoj bio najljepša godina u mom dotadašnjem životu”, sjeća se Raičević perioda kada se kao zavisnik liječio. ,,Kada sam kasnije došao da radim to već nije bilo to. Uz sve napore sjajnog doktora Ljubinka Kaluđerovića, to je sada daleko od onoga što je trebala da bude ta ustanova. Bave se nekim sporednim stvarima, a ne, na primjer, time što je nekome uveče kriza i što plače. Oko 90 odsto zaposlenih je sada nezadovoljno. Smatram da je za to najodgovornija uprava, na čelu sa direktorom. Sada imate situaciju da tamo preko 50 zavisnika godišnje dođu, a da tretman završi samo par ljudi”.

Ističe da i pored brojnih akcija institucija i nevladinih organizacija nema ozbiljnog državnog sučeljavanja sa problemom narkomanije. ,,Ono što zabrinjava je da se spustio starosni prag uživaoca, pa se iz početnih razreda srednje, sada pomjerio na 8. i 9. razred osnovne škole. To ima razmjere epidemije. Samo procenat uzimanja marihuane se povećao 100 odsto, a ona je jedna od najgorih droga. Pored toga što je ona ulaz, prva stepenica u taj svijet, istraživanja su pokazala da se nakon sedam godina uzimanja ove droge inteligencija smanjuje za 40 IK jedinica. Dovodi te na granicu imbecilnosti”, priča i ističe: ,,Jedno uzimanje ekstazija dovodi do toga da pređeš prag i odeš sa druge strane sa mogućnošću da završiš na psihijatriji. A danas se to djeci prodaje za tri eura”.

Raičević svjedoči da kada je on bio na Kakarickoj, samo je dvoje-troje imalo hepatitis C. ,,Sada ga imaju skoro svi koji dođu tamo. Sada SIDU ima dvoje-troje. Pretpostavljate što će biti za par godina”.

Sjeća se jednog od predavanja koje je držao na primorju. ,,Bila je puna sala i dok sam govorio o svom iskustvu primijetio sam da jedna cura stalno vrti glavom. Pitao sam je zašto to radi, a ona je kazala – Nije to baš tako. Rekao sam joj – Tako je. Nakon par godina završila je na Kakarickoj. Sjećam se da sam nekim drugovima govorio da će da završe spavajući na ulici i da će da prose 50 centi po gradu. Bili su uvjereni da neće. Problem sa narkomanijom je upravo u tome da se čovjek i ne osvrne a već je dotakao dno, a nije ni svjesan koliko je propao”.

I pored svega, poručuje da uvijek postoji način da se izađe iz problema. ,,Život je apsolutno lijep. Mora se čovjek boriti jer odgovor nije ‘klepit’ se po nosu ili veni. Preporučio bih roditeljima da komuniciraju sa djecom. Komunikacija je nešto što je stvorilo civilizaciju i jedna od stvari koja nas razikuje od životinja, a mi smo to zapostavili. Za to što sam sa 14 godina postao narkoman nije krivo ni društvo, ni partija, ni sistem. Roditelji su tu uvijek presudni i ta komunikacija. Tako da bih roditeljima preporučio da se zapitaju i nađu vremena da više pričaju sa svojom djecom”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

2 dana

na

17 Maja, 2024

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

2 dana

na

17 Maja, 2024

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

1 sedmica

na

10 Maja, 2024

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo