Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ANTITURISTIČKE MJERE NA BUDVANSKOJ RIVIJERI: Cijene na plažama lete u nebo

Objavljeno prije

na

Cijene usluga na elitnim plažama budvanske rivijere za predstojeću turističku sezonu drastično su povećane. Zbog novih cijena koje lete u nebo, topli šljunak i pijesak uz more, po crnogorskom Ustavu i zakonima jednako dostupan svima, odjednom postaje dalek i nedostižan.

Za komplet plažnog mobilijara, dvije ležaljke i suncobran, dnevno treba izdvojiti od 10 pa do vrtoglavih 126 eura, zavisno od lokacije. U ekskluzivnom ljetovalištu Sveti Stefan – Miločer izašli su sa novim cjenovnikom na pragu turističke sezone. Kod njih, na velikoj miločerskoj plaži ispred starog hotela Miločer, dvije ležaljke i suncobran uz tanjir voća i flašicu vode, staju nevjerovatnih 126 eura dnevno. Na hotelskoj plaži Svetog Stefana ista usluga košta 110 eura, što je povećanje za gotovo 30 odsto u odnosu na prošlu turističku sezonu.

Najpoznatijim crnogorskim ljetovalištem po osnovu višegodišnjeg zakupa gazduje poznati grčki biznismen Petros Statis, koji je prošle godine kupio hotel Maestral u Pržnu, čime je zaokružio svoje hotelsko carstvo u budvanskoj opštini. Uz hotele idu i plaže, pa je ovaj preduzmiljivi Grk, s nepoznatim partnerima, zakupio puni kilometar najljepših crnogorskih plaža i postao prvi plažni monopolista u istoriji crnogorskog turizma.

Bogatu nisku njegovih kupališta čini poznata mala Kraljičina plaža u Miločeru, koju je opasao gvozdenim ogradama, kapijama i zaštitarima, na način da se ni ptica ne može provući na pješčano žalo, osim članova njegove i porodica visokih funkcionera Vlade Crne Gore. Niz se nastavlja velikom Kraljevom plažom i kupalištima na Svetom Stefanu. Ne samo hotelskom, nego je pohlepni Statis, uz logistiku Morskog dobra, uspio da mještanima preotme i preostalu gradsku plažu, sa lijeve strane prevlake koja vodi ka gradu hotelu Sv. Stefan, na kojoj je nametnuo visoke cijene usluga po sopstvenom nahođenju.

Drastično je uvećana cijena ležaljki i suncobrana na jedinoj plaži u malom turističkom naselju Pržno, ispred Statisovog hotela Maestral. Sa nekadašnjih 15 eura, pa 30 i 50 eura, cijena je ovoga ljeta „skočila” na cijelih 65 eura za komplet. Očigledno je da podizanje cijena ima za cilj odbijanje takozvanog „običnog” svijeta i lokalnog stanovništva iz Statisove zone umišljenog luksuza, od Pržna preko Miločera do Svetog Stefana.

Sličnu cjenovnu politiku vodi kompanija Dukley gardens, koja je zakupac male plaže Guvance, ispred vila turističkog naselja Zavala. Dvije ležaljke i suncobran na ovom kupalištu koje nema status hotelskog, iznajmljuju se za 100 eura na dan. Dok na gradskoj plaži Pizana, lociranoj podno bedema Starog grada, čiji je zakupac ista firma, komplet staje 35 eura.

Na plaži ispred hotela Avala plažni komplet staje 25 eura, ispred hotela Astorija 20 eura, dok se na ostalim plažama budvanske rivijere, kod zakupaca kupališta na Jazu, Slovenskoj plaži, Bečićima, Kamenovu, Drobnom pijesku, te cijene kreću od 10 do 15 eura.

Ako turisti sopstvenim automobilom odlaze na kupanje, dočekaće ih visoke cijene parkinga pored navedenih plaža, koje određuju privatni vlasnici zemljišta. Za parkiranje vozila na ovim privatnim livadama i poljanama treba izdvojiti dodatnih 3, 4 ili 5 eura po danu.

Da se samo spusti na pijesak pored morske obale posjetiocu u startu treba nekih petnaest ili dvadeset eura na većini plaža, dok će bogati sloj društva za to uživanje izdvojiti par stotina eura.

Kuriozitet predstavlja podatak da na budvanskoj razuđenoj obali, sa nizom prirodnih i uređenih plaža, nema nijednog javnog kupališta za narod, na koji posjetioci mogu donijeti svoje plažne rekvizite, peškire i suncobrane.

Država je komercijalizovala cijelu obalu, a takozvana obaveza zakupaca javnog morskog dobra, da polovinu zakupljenog pijeska oslobode od obaveze korišćenja plažnih kompleta, samo je prazno slovo u ugovorima koje prave sa Javnim preduzećem Morsko dobro. Nijedan od zakupca ne poštuje to pravilo.

Turistima koji ne žele ležaljke i suncobrane ostavljaju se, po pravilu, najružniji dijelovi plaža, neuređeno kamenje ili stijene. Ukinuta je naplata ulaza na plaže, ali su se slobodnom korišćenju javnog prirodnog dobra, ispriječile ležaljke.

Na naše pitanje, da li državno preduzeće Morsko dobro, koje upravlja obalom, utiče na formiranje cijena mobilijara po plažama, dobili smo odgovor da taj posao nije u njihovoj nadležnosti, te da je cjenovna politika zakupaca stvar slobodne tržišne trgovine.

Kako je crnogorski turizam dospio do tačke u kojoj zakupci, odnosno nekolicina moćnika, vlasnici hotela u takozvanoj prvoj liniji do mora, diktiraju uslove korišćenja opšteg dobra, na čije uživanje imaju pravo svi građani i turisti podjednako, pitali smo istaknute turističke radnike.

Svi su složni u ocjeni da je ponašanjem vodećih hotelijera na rivijeri ugrožen javni interes. Nerealnim cijenama plažnih usluga oni onemogućavaju druge da koriste dijelove morske obale.

Divljanje cijena na plažama predstavlja direktni udar na javni interes, na interese svih učesnika u lancu turističkog privređivanja, ostalih vlasnika hotela i privatnog smještaja i udar na ukupni crnogorski turizam. To je prava antituristička mjera. Umjesto države i opštine, turističku politiku diktiraju moćna svetostefansko-maestralska, zavalska, avalska i druge grupe, ističu naši sagovornici.

Dešavanja u luksuznom odmaralištu Sveti Stefan – Miločer pokazuju kako monopolski model vodi u izolaciju poznatog rizorta. Najveći gubitnik je Crna Gora jer je dozvolila amputaciju najekskluzivnije lokacije koja je izbačena iz nacionalne turističke ponude.

Monopoliste poput Statisa ne interesuju posjetioci ni crnogorski turizam, oni sve čine kako im niko ne bi dolazio u zabran koji su zaposjeli, osim njihove specijalizovane klijentele. Poput hotela Maestral u kome je sve prilagođeno gostima koji preferiraju kazino-turizam. U pitanju su specijalne ponude sa garantovanom diskrecijom u rezervatu, smatra jedan od nekadašnjih direktora hotelske grupe Budvanska rivijera.

Po mišljenju mnogih Budvana Morsko dobro bi moralo da se umiješa, da zaštiti javni interes na javnom dobru kojim upravlja, da utiče na usaglašavanje cijena plažnog mobilijara i ostalih usluga kojima je uslovljen boravak na plažama. Postojeći pravilnik o korišćenju uređenih i izgrađenih kupališta nije sveto pismo i mora da se mijenja. Nije valjda po pravilniku da neko uzme javno dobro i postavi cijene koje niko ne može da plati. Koji je interes zakupca i države da onolike plaže u špicu sezone zvrje gotovo prazne, dok na hiljade turista i građana Crne Gore ne mogu naći mjesto pod suncem.

Daleko je veći broj smještajnih jedinica u privatnim sobama, hotelima, vilama i apartmanima u zaleđu Svetog Stefana, Pržna, Budve.., u rukama privatnika čiji gosti nemaju gdje da se sunčaju i kupaju. Uzalud stanovnicima turističkih mjesta njihove lijepe kuće i apartmani, kada nemaju pristup plažama. Mještani se žale kako je negodovanje turista i otkazivanje smještaja zbog visokih cijena na plažama zabrinjavajuće. Ali organizovanog otpora nastaloj situaciji nema.

Problem sa plažama komplikuje se iz godine u godinu. Pijesak je ograničen, ali gradnja nebrojenih stanova i apartmana na teritoriji opštine Budva nije.

Dok je u susjednoj Hrvatskoj sve popularniji novi vid turizma, nazvan robinzonski turizam, koji u svijetu godišnjih odmora i ljetovanja uzima sve više maha, kod nas se obala betonira soliterima i stanovima za čije stanare nema mjesta na plažama. Smještaj u robinzonskom stilu u netaknutoj prirodi, u osami udaljenih uvala, u starim ribarskim kućama i primorskim selima, novi je izazov za pustolove i turiste novog doba. To u Crnoj Gori još niko nije prepoznao.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo