Povežite se sa nama

OKO NAS

SLUČAJ UGINULOG ŽDREBETA: Kad su nadležni nenadležni

Objavljeno prije

na

Ispred izloga prodavnice na kojoj piše Ovdje počinje bolji život u podgoričkom naselju Stari Aerodrom protekle nedjelje uslikan je konj, zalegao na travi. Zahvaljujući medijima obratila se pažnja na ždrebe staro pola godine koje je danima lutalo po ulicama Starog Aerodroma. Stanari ovog naselja davali su mu vodu i hranu, kontaktirali su opštinske i državne službe ali niko ni da se okrene. Građani su javno negodovali jer se ne zna ko je nadležan i pitali su se da li uopšte žive u gradu.

Jovana Janjušević iz NVO Grin hom za Monitor kaže da su oni dobili više poziva i žalbi od građana: ,,Zvali smo veterinare a oni su nam rekli da neće da liječe tuđe konje po ulicama. Onda sam ja rekla da je konj moj, a oni su tražili da im to dostavimo napismeno. Njima je važno da utvrde vlasništvo da bi imali kome da ispostave račun”.

Konačno, na teren su izašli komunalni i veterinarski inspektor, u isto vrijeme. Dok se konj prevrtao po travi, inspektori su privukli pažnju okupljenih građana. Svađom. Jedan na drugog su prebacivali odgovornost. Komunalni inspektor je tvrdio da su samo mrtve životinje u njihovoj ingerenciji, a veterinarski da su oni zaduženi samo za životinje na stočnoj pjaci. Otišli su, ostavili konja i zatečene građane.

Janjušević kaže da su zahvaljujući preduzeću Čistoća uspjeli da obezbijede kamion kojim su bolesno ždrebe prebacili na imanje njihovog aktiviste u Martinićima. Dok su okupljeni građani ubacivali životinju u kamion, pojavio se i policajac i pitao treba li kakva pomoć. Rekli su mu da bi par ruku da utovare nemoćnu životinju dobro došao. Odgovorio je da ne može da prlja službenu uniformu.

Janjušević kaže da su veterinari ustanovili dijagnozu da su u pitanje teške kolike. Dali su mu ljekove i preporučili čekanje. Ono što ih je iznenadilo jeste da su im veterinari priznali da u Crnoj Gori ne postoji operativna sala za velike životinje niti mogućnost dijagnostike, te da imaju malo ili nimalo iskustva sa liječenjem konja.

,,Što se tiče operacija konja naša ustanova ih ne radi ali postoje kolege u Crnoj Gori koje rade lakše operacije na konjima, uglavnom kastracije. Teže operacije se u Crnoj Gori na konjima koliko sam ja upoznat ne rade”, kaže za Monitor Predrag Stojović iz veterinarske ustanove Mont Vet.

Iz Grin homa su zatim zvali i konsultovali se sa stručnjacima klinika u Ljubljani, Zagrebu, Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, ergela konja u Srbiji. Kako ždrebetu nije bilo bolje pomislili su da je rješenje da transportuju ždrebe do Sarajeva ili u neki drugi centar ali su im rekli da ono ne bi podnijelo taj put a i da nema neophodne dokumente za prelazak granice. Zatim su pokušali da dovedu veterinare iz tih centara, ali oni nijesu htjeli da dođu jer ovdje nema uslova za operaciju.

Ždrebe je u nedjelju uginulo. Nakon smrti u želudcu su pronađena dva džaka od krompira, kese, žice za čišćenje… Dijagnoza nije bila tačna a ždrebe je bilo gladno i hranilo se otpadom iz kontejnera.

Ovo nije prvi ovakav slučaj. I krajem juna je konj lutao Starim Aerodromom. Na pozive građana, tada su iz Komunalne policije odgovorili da će reagovati kada konj ugine. Krajem aprila izvršena je eutanaziju ostavljenog iznemoglog konja na kružnom toku kod spomenika Svetom Petru Cetinjskom…

Stojović kaže da se tokom godine dese tri-četiri ovakva slučaja u Podgorici, ali da ovaj problem ne rješavaju oni koji bi trebali, a to su organi lokalne samouprave. ,,Na nivou grada treba da postoji služba koja bi brinula o nezbrinutim i drugim životinjama kao što je primjer u drugim gradovima u okruženju (Ljubljana, Zagreb i Beograd ) gdje takve službe postoje”, kaže Stojović.

On ističe da se ovakvi problemi sada ,,rješavaju” prvo prepucavanjem raznih inspekcija koje se proglašavaju nenadležnim, a onda slučaj preuzmu nevladine organizacije koje najčešće snose troškove veterinarske intervencije. ,,Veterinari u najvećem broju slučajeva naplaćuje samo utrošena sredstava, ljekove”, kaže Stojović.

Nevladine organizacije su nezadovoljne dosadašnjim postupanjem veterinara. Naglašavaju da im Glavni grad plaća preko 20.000 eura godišnje za brigu o napuštenim životinjama u Skrovištu za životinje, a da se veterinarske ustanove prijavljuju i na tendere za brigu o konjima u policijskoj ergeli iako su sami priznali da u taj posao i nijesu baš upućeni.

Janjušević priča da ih je u cijelom slučaju ohrabrilo to što su primili veliki broj poziva građana koji su pored novca nudili i svoja imanja u okolini Podgorice za smještaj konja.

Nakon uginuća ždrebeta sve je više prijedloga da se građani sami organizuju na volonterskoj osnovi i oforme azil za velike napuštene životinje. Dok se nadležni ne dogovore oko nadležnosti.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo