Povežite se sa nama

OKO NAS

,,SLUČAJ PARKING“ U ULCINJU: Šta niče na Pristanu

Objavljeno prije

na

– Oni vrijeđaju inteligenciju čovjeka. Svi koji tuda prođu vide da su to poslovni prostori, a ne parkinzi. Čudi me što je zbog svoje stručne reputacije iza jednog ovakvog projekta stala Agencija za izgradnju i razvoj Ulcinja i nekoliko arhitekata. To je kao da od mene, doktora ginekologije, traže da potpišem da je neka žena trudna, a ona to stvarno nije. Naravno da to nikada ne bih uradio”, kaže za Monitor odbornik Demokratskog fronta Milan Rolović.

On podržava otvaranje parlamentarne istrage kako bi se, u javnom interesu, prikupile sve informacije i činjenice o postupanju opštinskih organa u ,,slučaju Parking”.

To je, inače, postala glavna postsezonska tema u Ulcinju iako se taj objekat počeo graditi dva dana prije Nove godine, odnosno samo četiri sedmice prije vanrednih parlamentarnih izbora koji su u Ulcinju održani 26. januara ove godine.

Bivša opštinska vlast ušla je u projekat uređenja prostora i gradnje parkinga u vrijednosti od oko 100 hiljada eura. Kao da se u ovom slučaju žurilo upravi koju je predvodila Nova demokratska snaga – Forca Nazifa Cungua, koji je tada bio i predsjednik opštine Ulcinj. Jer, Programom uređenja prostora za 2013. godinu za ,,uređenje puta i prostora na Pristanu kod Stare ambulante”, bilo je opredijeljeno 20 hiljada eura. Tek su budžetom za 2014. godinu, a koji je usvojen 31. marta, za tu namjenu predviđena sredstva od 110 hiljada eura.

Taj objekat je počeo da se gradi tri mjeseca ranije. Da je sve išlo po planu, trebao je biti završen do – 4. marta. ,,Dugo nijesmo znali ni što se tamo uopšte radi, jer tabla na tom gradilištu nije bila postavljena više od pola godine”, kaže potpredsjednik Opštinskog odbora Pozitivne Crne Gore, arhitekta Dženan Mavrić.

Cungu, međutim, tvrdi da je sve rađeno zakonito i transparentno odbacujući optužbe da bi realizacija tog posla nekom pojedincu mogla donijeti dobitak.

Baš u to je uvjeren čelnik Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka, koji je prvi javno progovorio o ovom slučaju. ,,Ova vlast godinama radi samo u interesu deset ili petnaest familija. I ovo namještaju za nekoga od njih. Daće ga u zakup ili prodati. Taj neko če tražiti prenamjenu i vjerovatno je dobiti uz podršku većine u parlamentu i tako će taj neko profitirati od kvadrata parking placa do kvadrata poslovnog prostora na najljepšem dijelu Pristana”, smatra Zenka.

Kada bi to stvarno postao parking prostor, tu bi moglo stati deset vozila. Sada, na putu, bez ikakvih ulaganja, ispred te zgrade može da se parkira pet auta. Dakle, uložiti preko sto hiljada eura za praktično pet novih parking mjesta, uz, naravno, uređenje tog prostora, nema nikakve ekonomske logike. Ludost je za jednu opštinu koja ima tako mali budžet da je jedno parking mjesto košta deset hiljada eura. I ako bi se takav prostor izdao u zakup kao parking, pitanje je kada bi se povratila uložena sredstva.

„Nikome nije jasno što su htjeli oni koji su zamislili tu građevinu. Zašto toliki prostor za pet garaža”, javno se zapitao predsjednik NVO Kaljaja Ismet Karamanaga.

Uz ranije izrečene sumnje da se namjeravala obaviti prenamjena garaža, čaršijom ide i priča da se krov „garaže” želio pretvoriti u „privremeni” ugostiteljski objekat.

Ostaje da se, ako se otvori parlamentarna istraga, utvrdi da li je za taj objekat prije početka gradnje izdata građevinska dozvola. ,,Ona je trebalo da bude objavljena na sajtu, baš kao i tender i ugovor sa izvođačem radova, jer je to obaveza po Zakonu o lokalnoj samoupravi. Ako toga nije bilo, ne možemo govoriti o transparentnosti”, kažu odbornici opozicije. Iz Pozitivne su saopštili da ovaj slučaj predstavlja simbol jedne neuspješne političke priče koja je mnogo obećavala. „Vrijeme početka te investicije, kao i prioritet koji je taj projekat dobio, pokazuju da su se određene odluke donijele bez osjećaja za vrijeme i prostor”, kazao je visoki funkcioner te partije Omer Bajraktari. Njegova stranka je dio vladajuće koalicije, koju još čine Forca i Demokratska partija, a njezin lider Fatmir Đeka je predsjednik opštine.

Kada se već govori o ovom prostoru, vrijedi istaći da je to jedna od parcela koja je 1990. godine prodata beogradskoj firmi Partizanski put za milion maraka. Nakon tužbi tog srpskog preduzeća, a odlukama crnogorskih sudova, opština Ulcinj je za plaćanje glavnice 2007. godine morala da izdvoji oko 700 hiljada eura. Ponovo je u junu i julu ove godine sa računa opštine skinuto gotovo 700 hiljada eura zbog plaćanja kamata, ali je Vrhovni sud, po reviziji opštine Ulcinj, donio rješenje kojim je ukinuo presude Apelacionog i Privrednog suda u ovom famoznom slučaju. Pare su odavno stigle u Srbiju, a opštini Ulcinj ostaje da se domunđava kako da ih vrati. Sa tom svotom mogu se isplatiti četiri od šest zaostalih zarada zapošljenima u organima lokalne uprave.

Zato sve više prevladava uvjerenje da, kada je već kakav-takav objekat tu, treba dobro odmjeriti što je u najboljem interesu grada. ,,Moramo kao opština i zajednica vidjeti što dalje sa tim vrijednim prostorom, jer ovako svakako ne valja”, ističe Rolović.

U svakom slučaju, gradnjom sada već famoznog parkinga na Pristanu bivša opštinska vlast je ostavila znakovit trag u prostoru. Pečat svoje vladavine na najljepšem dijelu Ulcinja po kojem će se dugo pamtiti.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo