Kako saznaje Monitor, predmet o privatizaciji beranskog preduzeća AD Poljoprivreda i šumarstvo, koje je nekada bilo dio velikog poljoprivrednog preduzeća Agropolimlje, prešao je iz Osnovnog državnog tužilaštva u Specijalno državno tužilaštvo

Bilo jednom Agropolimlje. Tako bi po filmskom scenariju mogao da zvuči početak priče o najvećem poljoprivrednom preduzeću na sjeveru. Za film jeste i sve ono što se desilo tokom tranzicije, kada je to postala i najveća pljačka u oblasti poljoprivrede u ovom dijelu Crne Gore.

Sada je, kako saznaje Monitor, predmet o privatizaciji beranskog preduzeća AD Poljoprivreda i šumarstvo, koje je nekada bilo dio velikog poljoprivednog preduzeća Agropolimlje, prešao iz Osnovnog državnog tužilaštva u Specijalno državno tužilaštvo.

„Predmet je preuzelo Specijalno državno tužilaštvo, i za dalja pitanja bi morali njima da se obratite” – kazali su Monitoru nezvanično iz beranskog ODT, na pitanje u kojoj je fazi ovaj slučaj.

Slučaj Poljoprivreda i šumarsto AD Berane u Specijalnom državnom tužilaštvu je zaveden pod oznakom KTS 115/21, i u radu je kod specijalne državne tužiteljke Sanje Jovićević. Posljednji broj oznake govori da je predmet kod SDT od prošle godine. To opet znači da je SDT ovaj predmet preuzelo od ODT Berane tek nakon promjene državne vlasti.

Oštećeni manjinski akcionari i bivši radnici Specijalnom državnom tužiocu obratili su se još u decembru 2019. godine, navodeći imena novog vlasnika koji je, kako tvrde, pokrao i njih i državu Crnu Goru.

Oni su ranije dostavili i imena šesnaest građana Berana, na koja je, kako kažu, nezakonito, prenijeta imovina Poljoprivrede i šumarstva AD. Među tim imenima su: advokati, sudije, privatni preduzetnici i šumari iz Berana, koji su se, navodno, našli u sprezi s novim vlasnikom. Poštujući pretpostavku nevinosti, Monitor ta imena neće objaviti. Makar do trenutka dok SDT ne preduzme nešto konkretnije.

Monitoru se nedavno javio manjinski akcionar Refik Zujović koji je kazao da je prema njegovim saznanjima u SDT saslušano više bivših radnika i akcionara, ali da nije čuo da li je neko od njih dobio neku povratnu informaciju, odnosno do koje faze je slučaj došao.

„Rekli su da ispituju kako je prodato ili preprodato oko 700 hektara, od kojih se 500 vodilo kao državno zemljište. Manjinski akcionari su od toga vlasnici deset odsto poljoprivrednog zemljišta i šuma. To je sve na teritoriji opštine Berane. A to opet znači da je samo od toga manjinskim akcionarima pripadalo deset odsto od novca koji je uzet za prodaju” – rekao je Zujović.

Beranski agroindustrijski kompleks Agropolimlje nastao je kao dio nekadašnje kompanije Agrokombinat 13. jul. Tada, već daleke 1963. godine, upošljavao je preko 800 radnika.

Agropolimlje je u svom sastavu, između ostalog, imalo pekaru, mljekaru, klanicu, voćnjak od 47 hektara, brojne trgovinske i uslužne objekte, kao i preko i više stotina hektara šume i zemljište na kom se obavljala poljoprivredna proizvodnja.

Odlukom Skupštine akcionara DD Agropolimlja Berane od 24. 6. 1998. godine, to društvo je podijeljeno na 10 novih pravnih subjekata, a imovina tako usitnjenih preduzeća lako se našla na meti raznih tajkuna od Berana do Podgorice.

Sva nova akcionarska društva su formirala skupštine akcionara i upravne odbore i imenovala izvršne direktore.

Bivši radnici, kao i manjinski akcionari, tvrde da brojni dokazi ukazuju da se nakon tih transakcija pristupilo nezakonitim radnjama u preduzeću. Ističu da su privilegovani pojedinci posljednjih godina vrijednu nepokretnu imovinu, vlasništvo akcionara, bivših radnika DD Agropolimlja, na svoju ruku prodavali raznim kupcima.

Navode da su novac od prodatih nepokretnosti zadržavali isključivo za sebe i da je neophodno angažovati finansijske stručnjake spremne da saopšte o kakvim transakcijama je riječ.

Oni dodaju da je takođe potrebno da se preko vještaka finansijske struke utvrdi za koje novčane iznose su sve te nepokretnosti prodate, da li su vršene zakonite prodaje tih nepokretnosti, da li su procjene tih prodatih nepokretnosti vršene od strane vještaka poljoprivredne ili šumarske struke, te da li je novac od svih tih prodatih nepokretnosti samo posljednjih godina ulazio i u završne bilasne AD Poljoprivreda i šumarstvo.

„Neophodno je ispitati puteve toga novca i za šta je utrošen, jer AD Poljoprivreda i šumarstvo svih ovih godina formalno postoji samo na papiru” – kažu akcionari.

Tvrde i da je Uprava za nekretnine bez validnih dokaza upisivala imovinu bivšeg Agropolimlja na ime određenih lica i privatnih firmi, a da su oni ostali kratkih rukava.

Smatraju da je to klasičan primjer pljačkaškog privatizovanja i uništavanja nekadašnjih društvenih dobara.

Monitor je ranije pisao o tome kako se tako opljačkana preduzeća koja su nastala iz Agropolimlja i dalje vode u Centralnoj depozitarnoj agenciji – Hladnjača AD Berane, Maloprodaja AD Berane, Bepek AD Berane, Poljoprivreda i šumarstvo AD Berane, mada više ne postoje.

Na mjestu tih preduzeća danas su trgovinski centri, poslovni prostori pretvoreni u kafane, šume su posječene, voćnjaci su prošli kroz tri ruke, na mjestu AD Klanica gola ledina čeka nekog investitora, a na njivama nikli pogoni.

Manjinski akcionar Refik Zujović, koji već desetak godina vodi bitku za pravdu i rasvjetljavanje svega što se desilo sa Agropolimljem, kaže da je zadovoljan što se predmet konačno našao u radu Specijalnog državnog tužilaštva.

„Ovo je vrlo kompleksan predmet, ali mi smo u posjedu obimne dokumentacije koja može pomoći SDT-u. Mislimo da se, prateći tragove novca i upisa kroz katastarske knjige, može doći do pune istine o tome kako smo pokradeni i mi, ali i država Ctrna Gora“ – kaže ovaj manjinski akcionar.

                                                                  Tufik SOFTIĆ

Komentari