Direktorat za interkulturalizam pri Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava u Vladi Crne Gore je za sada prva državna institucija takvog tipa na svijetu. Od koncepta države multikulture prema društvu interkulturalnosti
,,Direktorat demonstrira ozbiljnu i svesrdnu posvećenost Crne Gore stvaranju mirne koegzistencije i jedinstva u raznolikosti zasnovanih na univerzalnim ljudskim pravima i vrijednostima. Mi želimo razvijati državnu strategiju za sistemsko angažovanje našeg kulturnog diverziteta za razvoj boljeg društva”, kaže za Monitor v.d. direktora ovog Direktorata dr Ljudmila-Mila Popović.
Ona se nedavno vratila u Crnu Goru nakon što je 25 godina živjela i radila u SAD-u uvjerena da su „današnja kompleksna i stresna vremena kod nas i u cijelom svijetu, uprkos svemu, najpogodniji trenutak da se izgradi novi kulturni kod za budućnost Crne Gore“.
„Upisujemo novi kulturni DNK koji uključuje nasljeđe generacija i etničkih zajednica koje su spletene na našem podneblju, kao i aspiracije novih generacija i vizije za našu bolju budućnost. Svjesni smo da i prije i sada neizbježno jedni drugima pripadamo. I sve više će nam biti potrebne solidarnost, empatija, nadahnutost, bliskost, jer samo ujedinjeni se možemo ponijeti sa globalnim izazovima. Pandemija nam je pokazala da za pravi oporavak treba da se vratimo jedni drugima. Vjerujemo da ćemo našom inicijativom doprinijeti većoj harmoniji i u svijetu“, uvjerena je Popovićeva.
Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka ističe da ovaj resor djeluje proaktivno, odnosno da se od koncepta multikulture želi ići prema konceptu interkulture. ,,Za društvo, kao što je ovo naše koje je obilježeno kulturnim pluralizmom, ključno je da svi imaju otvoren pristup različitim kulturama. To je upravo ono što interkulturalizam zagovara jer polazi od pretpostavke da je kultura proces, te da se kroz suodnos među kulturama može postići razumijevanje i prihvatanje druge kulture. Svaka se manjinska kultura u takvom kontekstu shvata kao bogatstvo u društvu, a ne kao opterećenje ili prijetnja. Interkulturalizam teži tome da postoje susreti među kulturama, da se upoznaju, prepoznaju i prihvataju, da je komunikacija različitih, ali ravnopravnih blagoslov“, pojašnjava Đeka navodeći da je stoga osnovana nova organizaciona jedinica koja će principe i vrijednosti multikulturalne tolerancije, dijaloga i poštovanja različitosti unaprijediti u modele mirnog suživota, solidarnosti i jedinstva u raznolikosti.
,,Dakle, prepoznajemo da je Crna Gora zemlja ne samo svoje drevne multikulture, već i zemlja u kojoj se, sve više, rađaju i nastanjuju i novi identiteti. Crna Gora je postala zemlja u čijem se malom okviru sada ogleda i velika, savremena slika svijeta – država interkulture. Osnivanjem Direktorata za interkulturalizam, dodatno unapređujemo svoje primarne domene ljudskih i manjinskih prava, osnažujući njihovu uzajamnu povezanost i međuzavisnost, po kojoj samo onda kada su uvažena prava svakog tada svi mogu imati svoja prava zagarantovana i poštovana”, navodi ministar.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je živi primjer interkulturalizma, koji se mora čuvati, te istovremeno kreirati i razvijati državne politike i programi za ostvarenje punog potencijala interkulturalizma. On je rekao da je u planu da se predmet interkulturalizam uvede u obrazovni sistem u Crnoj Gori.
Konstatujući da je interkulturalizam naš najveći društveni kapital, poznati turistički radnik iz Ulcinja, profesor Ismet Karamanaga, kaže da je osnivanje ovakvog direktorata hvale vrijedna inicijativa Ministarstva i Vlade Crne Gore i da ona kao takva mora biti podržana od svih aktera na društvenoj sceni.
,,Naročito su to područja gradova Ulcinja i Bara koji su svojevrsni mikrokosmosi sa milenijumskim iskustvom društvenih, kulturnih, etničkih, vjerskih i jezičkih različitosti. Ovaj podrumijski prostor je i danas pluralistička zajednica u kojoj koegzistiraju mnogi narodi, govori više jezika i u kojoj se plodonosno prožimaju sve monoteističke religije. Već stoljećima ovi su gradovi hodočasnička mjesta katolika, pravoslavaca, muslimana i Jevreja, odnosno prostor koji nije samo granica između Istoka i Zapada, već prvenstveno poveznica dva svijeta“, ističe Karamanaga.
I čuveni američki geostrateg Robert D. Kaplan u svojoj knjizi Adriatic – A Concert of Civilizations at the End of the Modern Age, koja je izdata ove godine, naziva Jadran „globusom u malom“. ,,Ovdje je destilirana cijela Evropa”, piše on, ,,u okviru geografije koju čovjek zapravo može razumjeti i stoga shvatiti”.
Ovaj autor, kojeg je renomirani časopis Foreign Policy svrstao među 100 najvažnijih mislilaca na svijetu, navodi da nema boljeg mjesta za traženje odgovora na hiljadu pitanja koja se nameću o našem vremenu, u kojem je nacionalna država sada u opadanju, a identiteti ponovo postaju višestruki i fluidni, proces u kojem je Jadran bio i nastavlja biti prototip. ,,Zapravo, ovdje se stoljećima odvija metamorfoza granica, naroda i saveza, s neprestanim raspadanjem zajednica, zatim pregrupisavanjem u nove oblike i danas hvatanjem u koštac s neizvjesnom budućnošću ugroženom reakcionarnim populizmom, političkom destabilizacijom i borbom za kontrolu izvora energije”, dodaje Kaplan.
Direktorka Popović smatra da su upravo dva noseća stuba Crne Gore, koje je i svijet prepoznao, bioraznolikost i kulturni diverzitet. ,,Mi nijesmo mali. Mi smo važni i bogati. Niko od nas nije mali, već je svako velikan u potencijalu sa odgovornošću da se razvije i ostvari u službi opštem dobru. Od nas pojedinačno zavisi ljepota i snaga naše interkulture kao modela za budućnost”, zaključuje ona.
Mustafa CANKA
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU2 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS3 sedmice