Povežite se sa nama

Izdvojeno

DRŽAVA I VLASNICI NELAGALNIH VIKENDICA NA ŽABLJAKU U KLINČU: Loše vrijeme za rušenje

Objavljeno prije

na

Rušenje 30-ak bespravno sagrađenih vikendica u žabljačkom naselju Borje 2 odloženo je, za sada, navodno, zbog nevremena. Vlasnici su sa protesta poručili da će iskoristiti sva zakonom dozvoljena sredstva da spriječe rušenje. Državu optužuju za selektivnost i upozoravaju da njihove kuće nijesu „nelegalnije“ od ostalih 100.000,  sagrađenih na isti način u Crnoj Gori

 

Rušenje više od 30  nelagalno sagrađenih objekata na Žabljaku, čiji je početak bio najavljen za 12. decembar, nije realizovano do zaključenja ovog broja Monitora.  Zvaničan razlog odlaganja rušenja je – loše vrijeme. Međutim, odmah po najavi rušenja, vlasnici tih objekata iz naselja Borje nekoliko puta su protestovali, blokirali magistralu i najavili da će životima braniti svoju imovinu. Priznaju da su nelagalno gradili, ali državu optužuju za selektivnost i da je „žmurela“ dok su oni gradili i ulagali u objekte. Iz  Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, pak, kažu da su „pod nadzorom svi objekti, koji su građeni nakon stupanja na snagu Zakona o planiranju i izgradnji iz 2017. godine, te da nema govora o selektivnosti prilikom rušenja. Navodno, riječ je o „objektima koji nijesu na orto-foto snimku, za područje Žabljaka, završenom 2018.  godine“. Objašnjavaju da ne postoji način da takvi objekti budu legalizovani.

Inspekcija je u tom dijelu Žabljaka obavila službeni nadzor i zaključila da je bespravnih objekata toliko da je tokom minule dvije godine nastalo pravo divlje  naselje. Sve je u okviru lokalne studije lokacije (LSL) Borje 2, planskog dokumeta koji nikada nije usvojen. Iz lokalne uprave ranije nije bilo incijativa da se taj dokument donese, iako gradnja u tom dijelu traje već deceniju,  a  naročito intenzivno od prije dvije godine.

„Objekti, koji treba da se ruše, građeni su u posljednjih nekoliko godina. Svi vlasnici su, prvo, dobili rješenje o zabrani gradnje, pa su ih ignorisali. Kada su završili gradnju, dobili su  rješenje o rušenju“, kazala je predstavnica Ministarstva Zorica Krsmanović.

I u jednom od rješenja koje je donijela urbanističko-građevinska inspekcija Direktorata za inspekcijske poslove Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma navodi se da su ranije opomenuli vlasnike i naložili im da sruše objekt. Pošto  nijesu postupili po onom što je naloženo, za posao rušenja sada je zaduženo  preduzeće Zaštita prostora iz Danilovgrada. Rješenja o rušenju uglavnom ne glase na osobe koja su vlasnici vikendica, već na NN lica.

Sa protesta, vlasnici vikendica poručili su  i da nijesu ni prvi ni posljednji koji su gradili mimo zakona, ali da neće dozvoliti da budu oni na kojima će se „kola slomiti“.  Tvrde da pojedini vlasnici već plaćaju porez na objekte koje su sagradili, da su platili vodovodne i elektro priključke, te da su spremni da ih  legalizuju. Objekti su građeni od tvrdog materijala, na placevima uglavnom kupljenim od mještana, a neki su i nasljedstvo.

„Objekti su upisani u Upravu za katastar i državnu imovinu, Područna jedinica Žabljak, a neki od njih su i u postupku legalizacije. Pojedini vlasnici već plaćaju porez, a spremni smo da platimo legalizaciju objekata. Radi se o velikom broju objekta čija ja vrijednost ogromna. Mnogi od nas žive od ovoga i te kako doprinose turizmu na Žabljaku“, naveli su u zajedničkom saopštenju za javnost, odmah nakon najave rušenja.

Podsjećaju da je u  Crnoj Gori, kako kažu, izgrađeno preko 100.000 nelegalnih objekata, od čega ih je, tvrde,  bar 3.400 na Žabljaku. Državu su pozvali da uklanjanje nelegalnih  objekata „počne od onih čiji su vlasnici moćni“.  Boli ih, tvrde,  i što uvođenje reda u urbanistički haos kreće iz najmanje razvijenih opština, a ne,  na primjer,  od Budve ili Podgorice.

Kako su Monitoru objasnili u žabljačkoj lokalnoj upravi, riječ je o nelegalnim objektima građenim van granca detaljnih urbanističkih planova (DUP), pa Opština nema nikave nadležnosti. Kažu i da je prije četiri godine na isti način srušeno 12 takvih objekata u naselju Tepačko Polje. Tada su rušeni objekti u izgradnji, vlasništvo preduzeća DOO Don investment iz Budve. Srušene kućice, navodno, trebalo je da budu dio vikend kompleksa vrijednog 2,5 miliona eura. Vlasnik je u međuvremenu pokrenuo sudske psotupke, kojima od države traži da mu nadokandi štetu. Njegovi pravni savjetnici, takođe, optužili su državu za selektivnost.

Kako objašnjavaju u Opštini, prije dvije godine dozvoljena je legalizacija nelegalno sagrađenih vikendica, ali pod određenim uslovima. Onima koji su tada bili započeli objekte dat je rok od od tri godine, da završe svoje građevine.

„Tako je predviđeno izmjenama i dopunama Prostornog plana posebne namjene (PPPN) za durmitorsko područje. U tom dokumentu je i navedeno da je  broj neleagalnih objekata tada bio sigurno nekoliko hiljada na području naše opštine. Određena su područja i zone za legalizaciju neformalnih naselja. Rušenje predviđeno za sve objekte koji ne zadovoljavaju parametre statičke stabilnosti, koji su locirani na trasama saobraćajnica i tehničke infrastrukture, kao i za one koji su izgrađeni na zaštićenim zelenim površinama i koridorima, poljoprivrednim površinama i zonama koje su planom višeg reda predviđene za drugu namjenu“, podsjećaju iz Opštine na detalje  PPPN.

NVO Koalicija za održivi razvoj (KOR) prije nekoliko mjeseci, optužila je inspekcije za neaužurnost, kada je riječ o prijavama nelagalne gradnje,  čak i u prvoj zoni UNESCO zaštite.  Iz te NVO  su saopštili i da je od početka maja do sredine ljeta na teritoriji opštine  Žabljak  „niklo” oko stotinu ilegalnih objekata.

„Naravno, oni su i nelegalno priključeni na vodovodnu mrežu, pa uz one koji su isto uradili u ranijem periodu, sada broj ilegalnih priključaka na vodovodnu mrežu parira broju legalnih. Najveći broj ilegalnih priključaka je u naseljima koja su zvanično unutar granica UNESCO prirodne baštine. U nedostatku odgovornosti i kontrole nadležnih institucija raste korupcija koja uz pohlepu vodi do organizovanog kriminala”, tvrde iz NVO KOR.

U Centru za razvoj Durmitora su sigurni da od rušenja vikend kuća na Žabljaku „ni ovog puta  neće biti ništa“. Kažu da su vrlo rijetki primjeri kada su inspkecije bile dosljedne u prvobitnoj namjeri da izvrše rješenja. Tako je, objašnjavaju u toj NVO,  još od 90-ih.

Ako je suditi po kolašinskom primjeru, zaista je vrlo je moguće da inspekcije,  nakon prvog odustajanja od rušenja,  prolongiraju taj posao unedogled. Naime,  nekoliko nelegalnih koliba i kuća za odmor, koje je trebalo da budu srušene na kolašinskom dijelu Bjelasice  2019. godine, još su netaknute. Nikad nije objašnjeno zbog čega se odustalo od uklanjanja tih objekata. Na tom dijelu kolašinske opštine, u međuvremnu, niklo je još desetine koliba i vikendica, stilski, površinom i materijalima neujednačenih. Bjelasica je, uz Kapetanovo jezero, prostor na kojem je divlja gradnja njaviše napredovala u kolašinskoj opštini. Takođe i prostor na koji već tri godine inspektori ne zalaze.

Za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata, u cijeloj Crnoj Gori, prema posljednjim zvaničnim podacima, podnijeta su 56.353 zahtjeva, od čega je obrađeno 47.611, a legalizovano ih je 2.722. Poziv za legalizaciju je objavljen 2018. godine, a postupak još nije okončan. Jedan od najkrupnijih razloga je nepostojanje planske dokumentacije,  od koje je najvažniji Plan generalne regulacije (PGR) za koji je vezan ovaj postupak. PGR je trebalo da bude završen u oktobru ove godine, ali pošto je bilo izvjesno da se to neće desiti, Skupština je u julu izglasala izmjene i dopune Zakona o prostornom planiranju i izgradnji objekata,  kojima je rok za izradu PGR pomjeren za godinu dana. Iz resornog ministarstva su nedavno kazali i da 8.742 zahtjeva nijesu čak ni obrađena, jer opštine nemaju dovoljan broj službenika i namještenika koji rade na poslovima legalizacije.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

DUŠKO KNEŽEVIĆ VRAĆEN U CRNU GORU: Prvi insajder Prve familije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon svega, jasno je da bi Knežević još ćutao da nije došlo do problema sa vođom. Još važnije, do sada je propustio da odigra ulogu koja mu u stvari jedino i pripada – insajdera koji će reći sve što zna o Đukanovićevom sistemu. Vidjećemo hoće li tako i ostati

 

Samo dan nakon što je na ovdašnjoj televiziji A1iz Londona, predstavljajući se po ko zna koji put kao opozicionar Đukanovićevog režima i žrtva političkog progona, komentarisao hapšenja Zorana Lazovića i Milvoja Katnića „kao udarac na glavne pipke hobotnice Mila Đukanovića“i ukazivao da svi tragovi vode do bivšeg višedecenijskog vođe, usput izražavajući zebnju da ga ne bi “čudilo i da me uhapse ako bih se vratio u Crnu Goru”, odbjegli biznismen Duško Knežević izručen je Podgorici.  Pet godina nakon što su crnogorske DPS  vlasti,  za njim raspisale međunarodnu potjernicu.

Knežević  tvrdi da je dobrovoljno pristao na izručenje. Činjenice ga demantuju. Izručen je po odluci Visokog suda u Londonu, koji je 4. aprila  odbio zahtjev  njegovih advokata da podnesu žalbu na odluku prvostepenog suda kojom se dozvoljava njegova ekstradicija Crnoj Gori.

“Nema dokaza da je Knežević ikada predstavljao bilu kakvu realnu političku snagu, a kamoli bilo kakvu prijetnju po predsjednika Đukanovića”, ostao je Visoki londonski sud pri stavu  prvostepenog sudije.  I taj sud smatra da hronologija ne govori u prilog tvrdnji Kneževića,  te da su krivični postupci proistekli iz kolapsa njegovih banaka, a ne iz njegovog političkog aktivizma, a posebno ne zbog objavljivanja videa u aferi Koverta 2019. godine, na koju su se Kneževićevi branioci pozivali kao dokaz politički motivisanih optužbi.

Londonski sud ispravno cijeni tok  događaja. Duško  Knežević je , nakon decenija privilegija u Đukanovićevom sistemu u kom je postao poznat i kao „Milov tajkun“, progovorio o djelićima prirode tog sistema, tek nakon što je pao u nemilost vođe i njegovih institucija. Od tada, iako najavljuje razotkrivanje većih Đukanovićevih tajni – ništa.

Knežević danas insistira da je mogao koristiti još neke pravne mehanizme kako bi odgodio izručenje: “Pristao sam da se vratim u Crnu Goru posle odluka suda da budem izručen. Proceduralno nismo koristili mogućnosti koje smo imali, jer se vrši pljačka moje imovine u Crnoj Gori i htio sam da dodjem da to zaustavim, ali i da dokažem svoju nevinost, jer svi ljudi koji su me optuživali sada su već u zatvoru”.  Koji su to mehanizmi, nije objasnio, obzirom da mu je Visoki sud u Lononu odbio pravo žalbe.

Specijalno tužilaštvo je protiv Kneževića podiglo tri optužnice – za organizovanje kriminalne grupe, pranje novca i zloupotrebe u privredi. U vrijeme kada su optužnice podignute, 2019. godine, na čelu SDT bio je danas uhapšeni Katnić.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka trećeg maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRVI MAJ: Siti obećanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaka treća firma u Crnoj Gori, njih preko15 hiljada, ima jednog ili nijednog radnika. Prihode veće od milion eura ima 110 ovih firmi, a rekorder je firma iz Podgorice koja je sa jednim zaposlenim ostvarila prihod od 156 miliona. Jedno je sigurno. Čak i ako se ostvare obećanja vlasti o boljem životu, radnika će biti – manje

 

KAP, Radoje Dakić, Titex, Fabrika celuloze Berane, Fabrika kože Polimka, Fabrika za proizvodnju guma Guminig, fabrike – Lenka, Prva petoljetka, Vunko, Vukman Krušćić, Obod, Košuta, Prvoborac, Marko Radović, 19. decembar, Gorica, Lenka, Solana Bajo Sekulić, Imako, Mladost, Velimir Jakić, Špiro Dacić, Trgopromet, Riviera, Kristal, Jugooceanija… samo je dio spiska propalih fabrika i kompanija u protekle tri decenije vladavine DPS-a.

Oporavka, što se industrije tiče, skoro i da nema. Prva fabrika napravljena u posljednjih pet godina u Crnoj Gori otvorena je u decembru 2022. u Tuzima i u njoj se pravi čips od domaćeg krompira. U aprilu prošle godine u Nikšiću je otvorena fabrika votke.

U Crnoj Gori je u prošloj godini, prema podacima Monstata, bilo 320,1 hiljadu aktivnog stanovništva, od kojih su 278,3 hiljade ili 86,9 odsto zaposlenih. Od ukupno aktivnog stanovništva, 41,8 hiljada ili 13,1 odsto je nezaposlenih.

Država je jedan od najvećih poslodavaca, zapošljava preko 50.000 radnika – u javnoj upravi 46,7 hiljada, a u lokalnoj 7,1 hiljada.

Ovog 1. maja, Unija slobodnih sindikata, umjesto tradicionalne šetnje organizovala je manifestaciju na Trgu nezavisnosti u Podgorici pod sloganom Dan otpora, ne odmora. Poručili su da zaposleni i ovaj Prvi maj dočekuju u nedostojanstvenim uslovima – rad na crno, neplaćeni prekovremeni sati, nemanje sedmičnog i godišnjeg odmora, nesigurnost ugovora o radu.

Kao primjer su naveli i da zaposleni u medijima, u trgovini i u bankarskom sektoru godinama unazad nijesu zaštićeni granskim kolektivnim ugovorima, a da je zanemarljiv broj kolektivnih ugovora na nivou poslodavca.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka trećeg maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BESPUĆA CRNOGORSKOG PRAVOSUĐA: Veting, lex specialis ili ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pravosnažnih presuda u slučajevim kriminala i korupcije na visokom nivou nema, niti se naziru i prvostepene. Pravni eksperti upozoravaju da se sa sudstvom prepunim kadrova starog režima neće doći nigdje. U Crnoj Gori se broj sudija koji nisu prošli kroz filtere Đukanovićeve tajne službe, Medenice i drugih može izbrojati na prste. Alternativa lex specialisu, ili eventualnom vetingu je dalje urušavanje i društva i države

 

Nedavna hapšenja glavnih poluga prisile prethodnog režima – bivšeg visokog policijskog i obavještajnog funkcionera Zorana Lazovića i njegovog pobratima i bivšeg glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića je izazvala euforiju javnosti. Kada se tome dodaju ranija hapšenja dva bivša direktora policije, njihovih pomoćnika i načelnika sektora, zamjenika GST-a, bivše predsjednice Vrhovnog suda, bivšeg šefa Privrednog suda… onda je učinak, na oko, impresivan. Premijer Milojko Spajić u skorašnjem intervjuu Berliner Morgenpost-u, tokom posjete Berlinu, pohvalio se rezultatima i pohvalama na račun toga od strane evropskog komesara za pravosuđe. Spajić je njemačkim novinarima rekao i da su prije samo deset godina crnogorski mafijaški bosovi prodavali drogu u Njemačkoj, dolazili kući sa gotovinom i kupovali kuće i stanove. „To se više ne dešava, ako to nisu rezultati, ne znam šta su onda“ zaključio je Spajić.

Jedini vidljivi i nesporni rezultati su pravosnažne sudske presude kojih u ovim slučajevima nema, niti se naziru i prvostepene. Možda više mafijaši ne prodaju drogu u Njemačkoj ali je zato u Crnoj Gori ima u obilju, kao i novih stanova i kuća. Prošlog petka je Apelacioni sud opravosnažio oslobađajuću presudu Budimiru Krstoviću i njegovoj kćerci Marini Krstović da su prošvercovali u zemlju 1,2 tone kokaina. Prvotno je tužilaštvo tvrdilo da se radi o 1,4 tone nađenih u magacinu Krstovića u Zeti krajem avgusta 2021., a kasnije nije ni pokušalo objasniti kako je nestalo 200 kg droge između zaplijene i optužnice. Sudija je tada ostala pri ranijoj oslobađajućoj presudi iz kraja novembra 2022., navodeći da tužilaštvo nije pružilo nijedan dokaz da su optuženi nabavili kokain od NN osobe. Država će sada platiti ogromne troškove Krstovićima za 15 mjeseci pritvora i izgubljenu dobit jer se ta porodica odavno bavi uvozom velikih količina banana i drugog voća iz Latinske Amerike.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka trećeg maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo