Povežite se sa nama

INTERVJU

MIRO LAZOVIĆ, PREDSJEDNIK SKUPŠTINE REPUBLIKE BIH (1992-1996), UČESNIK DEJTONSKIH MIROVNIH PREGOVORA: Ka porazu etničkih politika u BiH

Objavljeno prije

na

Promjena i postepeni razlaz sa etnonacionalnim politikama u Bosni i Hercegovini, nagoviješteni su nakon nedavnih izbora

 

MONITOR: Bosna i Hercegovina je konačno dobila status kandidata za članstvo u EU. Jesenas joj je Evropska komisija postavila osam uslova, uz prijedlog da postane kandidat u decembru. Iako uslovi nisu ispunjeni, status kandidata je odobren. Kako vidite to „gledanje kroz prste“?

LAZOVIĆ: Proteklih mjeseci čule su se riječi optimizma da bi BiH,  nakon što se Ukrajini izašlo u susret, mogla biti nagrađena kandidatskim statusom. Ipak,  za mnoge je ova odluka bila iznenađenje. Pogotovo zbog spoznaje da je BiH već duže zaglavljena u glibu političkih nesporazuma i sukoba. Blokade i opstrukcije u napretku države postale su konstanta naše stvarnosti. Građani žive od danas do sutra. Prolaze godine neizvjesnosti. Živimo  sumornu sadašnjost koja ne nudi budućnost. Stoga je jasno da kandidatski status nije rezultat odgovornog rada domaćih političkih aktera.  Naprotiv, naša vlast je bila inertna. Bez želje i spremnosti da provodi reformske procese. Preuzete obaveze iz Brisela verbalno su podržavali, a u praksi ih  ignorisali.  Dominantne etničke partije, koje su godinama na vlasti, ne žele reforme.  Preuzimanje evropskih standarda  etničke lidere i etničke politike dovodi u gubitničku poziciju. Svijesni su da uporedo sa  provođenjem reformskih procesa slabi i njihova moć. Zato se kandidatski status, prije svega, može pripisati političkoj procjeni administracije iz Brisela da u novim geopolitičkim previranjima BiH, kao mladu i još uvijek nestabilnu državu, treba zaštititi.  Treba joj dati političku i svaku drugu motivaciju da nastavi putem  euroatlantskih  integracija. Bez obzira na sve, ovo je ipak veliki korak naprijed. Budi nadu i uliva optimizam. Donosi uvjerenje da pripadamo evropskoj zajednici i njenim vrijednostima.

MONITOR: Ipak ostaje prvobitnih „14 uslova“ koji će se sada, vjerovatno, protegnuti do odobrenja otpočinjanja pregovora. Može li se obaviti ovaj državni posao brže nego u nekim državama koje su godinama pa i decenijama čekale, a neke još čekaju na datum za otpočinjanje pristupnih pregovora sa EU?

LAZOVIĆ: U našem sistemu ključni problemi dolaze iz ustavnih rješenja koja afirmiraju etničke politike i na tim politikama etničke i entitetske podjele. Centralne institucije se potiskuju a niži nivoi vlasti se nameću kao centri odlučivanja. Jedna od slabosti je usvojeni  Mehanizam koordinacije koji  kantone i entitete stavlja u  gotovo identičnu poziciju sa državom kada se donose odluke o preuzimanju evropskih obaveza. Ta praksa više je blokirala nego što je doprinosila donošenju potrebnih odluka. Tačno je da su glavne BH partije u Briselu,  potpisima svojih lidera,  prihvatile 14 uslova kao i obavezu da će raditi na njihovoj realizaciji. U proteklom periodu realizirali su dvije obaveze. Ključne reforme koje dotiču pravosuđe, ustavne i izborne promjene su na čekanju.

MONITOR: Dodikov SNSD, HDZ BiH Dragana Čovića i građanska koalicija Osmorka, potpisali su nedavno koalicioni sporazum o formiranju vlasti na državnom nivou. Kako biste analizirali razloge koji su motivisali, na primjer, SNSD i Našu stranku da zajedno budu u budućoj vladajućoj koaliciji?

LAZOVIĆ: Etničke politike zarobile su i društvo i državu BiH.  Rezultati te vlasti su poražavajući. Te politike treba poraziti. Promjena i postepeni razlaz sa tim politikama nagoviješteni su nakon nedavnih izbora. Iako su pojedinačno najjača stranka svi su izgledi da ovaj put SDA neće biti dio vlasti.  Koalicija osam stranaka sa SDP-om kao najjačom strankom praviće vlast na državnom nivou sa HDZ i SNSD. Koalicioni blok Osmorka jeste ideološki heterogen ali uspijevaju da unutrašnje razlike stave u funkciju neophodnih promjena.  Neće im biti lako jer puno je otvorenih pitanja oko kojih postoje razlike sa HDZ-om i SNSD-om. Put BiH u NATO kao i ograničene ustavne promjene su pitanja na kojima će se provjeravati stabilnost nove vlasti. Pojedini predstavnici Naše stranke  su u javnosti govorili da nikada neće koalirati sa SNSD-om. To im je bilo bespotrebno jer u politici se riječ ,,nikada” rijetko izgovara. Vrlo brzo ih je ukupna situacija primorala da odustanu od tih stavova. Sada govore da se nacionalistički tronožac ne može istovremeno slomiti. Mora se prvo slomiti jedna noga ( SDA) da bi se lakše slomile i druge dvije.

MONITOR: Željko Komšić, član Predsjedništva BiH i lider Demokratskog fronta, kritikovao je partije Osmorke jer su pristale na sporazum u kojem nema zalaganja za NATO integracije i gde se traže izmene Izbornog zakona koje bi, po njemu, išle u prilog Čovićevom HDZ-u. Koja je politička i lična pozicija iz koje Komšić upućuje ove kritike?

LAZOVIĆ: Programski sporazum koji su potpisali Osmorka, HDZ I SNSD mogao bi, vrlo brzo, dovesti do formiranja državne vlasti. To jeste za pozdraviti pogotovo ako znamo da se u proteklim periodima na formiranje vlasti čekalo mjesecima. Njihov Programski sporazum izazvao je različite komentare. Kritike i napadi dolaze uglavnom od SDA i njima naklonjenih medija.  U posljednje vrijeme tim kritikama se pridružuju i predstavnici DF-a Željka Komšića. Zamjeraju što se u Sporazumu ne pominje NATO put a pominje Izborni zakon. Mislim da su to samo izgovori kojima nastoje  opravdati odbijanje Osmorke. Željko Komšić dobro zna da se NATO put ne može zaustaviti jer HDZ kao i Osmorka to zagovaraju a Izborni zakon se mora staviti na dnevni red u Parlamentu  BiH. Lider SDP-a Nermin Nikšić   razgovarao je sa Željkom Komšićem pozivajući  DF da bude dio koalicije. Oni to nisu prihvatili. Zašto su to odbili javnost nisu upoznali. Ako ,,DF – Željko Komšić” zagovara borbu za građansku državu onda im je mjesto bilo u bloku sa SDP-om i Našom strankom. Građansku državu ne možemo dobiti preko noći. To je dug i težak put koji traži kontinuiranu političku utakmicu sa etničkim politikama. I ta se utakmica mora igrati u institucijama sistema a ne na tribinama za šta se Željko Komšić opredijelio. Mnogi se pitaju zašto Komšić kao građanski lider u  situaciji kada treba stvarati osnovu za potiskivanje  etničkih  politika,  ostaje uz bok lidera SDA. O razlozima možemo  nagađati. Da li su to politički ili lični  razlozi ostaje da se vidi. Vjerovatno ima i jednih i drugih.

MONITOR: Šefica diplomatije Slovenije, Tanja Fajon, pohvalila se, nakon odobrenja kandidatskog statusa za BiH, da je Slovenija najviše lobirala za to. EU najveći pojedinačni donator novca BiH – pominje se oko 3,5 milijardi eura do sada. No, i države koje manje pomažu, ili odmažu žele da utiču na BiH politiku. Može li kandidatski status BiH u EU,  smanjiti uticaj onih koji ne žele stabilnu budućnost BiH?

LAZOVIĆ: Država Slovenija se u procesu dobivanja kandidatskog statusa pokazala iskrenim prijateljem BiH. Tanja Fajon sadašnja ministrica vanjskih poslova Slovenije i na prethodnoj  poziciji evropske zastupnice mnogo je uložila truda da pomogne BiH. Ne samo ona, već je pomoć dolazila i od bivšeg predsjednika Boruta Pahora kao i sadašnjeg premijera Roberta Goloba. Podršku smo dobili i od našeg susjeda, države Hrvatske. Vjerujem da je kandidatskim statusom BiH dobila garancije da pripada zapadnom svijetu i evropskim vrijednostima. To je ujedno i poruka vanjskim i unutrašnjim rusofilima da dignu ruke sa BiH prostora. Također je dat i odgovor predsjedniku Turske Redžepu Erdoganu koji je boraveći nedavno u Sarajevu, poslao poruke Bošnjacima da Zapadu  ne treba vjerovati i da će ih Zapad izdati.  Kandidatski status je najbolji demant njegove izjave. Želim da vjerujem da će Beograd  konačno shvatiti da BiH kao i Crna Gora mogu biti dobre komšijske države ako se zagovornici  ,,srpskog sveta” prestanu miješati u naše unutrašnje odnose. Od  Hrvatske očekujem da nam, svojim iskustvom, pomogne u sticanju pregovaračkog procesa kako bismo skratili put ka EU.

 

Dodik dugo vodi politiku da nema dobitka za RS ukoliko BiH ne izgubi

MONITOR: Iako je pozdravio dobijanje kandidatskog statusa BiH- predsjednik RS, Milorad Dodik je ubrzo izjavio da su to samo „priče i šarene laže“. Kako  razumjete ove dvije različito intonirane Dodikove izjave u razmaku od par dana?

LAZOVIĆ: Već dugo  lider SNSD-a i predsjednik RS Milorad Dodik, pokušava voditi politiku kao igru u kojoj nema dobitka za RS ukoliko BiH kao država ne izgubi. U trenucima kada mu se pruži otpor i kada naiđe na prepreke od strane  Ustavnog suda BiH ili kancelarije OHR-a onda se njegova verbalna agresivnost pojačava. Politika toplo- hladno je njegova karakterna crta. Kada je u Beogradu ne propušta govoriti o Srbiji i RS kao jednoj državi,  a kada se vrati na BH prostore govori da mu secesija ne pada na pamet. Jednom se protivi opstanku EUFOR trupa i njihovom povećanju a drugi put poziva na  jačanje međunarodnih snaga. Često govori da je potrebno poštovati Ustav BiH jer jedino tako može funkcionirati BiH, a onda izjavljuje kako ne priznaje odluke Ustavnog suda. Dodikova izjava da bi EU sa 20 milijardi eura trebala finansijski pomoći BiH na njenom kandidatskom putu je ekonomski motivisana. BiH će trebati silan novac da pokrene mnoge investicije i da ubrza svoj put ka EU. Dodik je pragmata. On vjeruje u konkretne poteze i konkretna rješenja. Nadam se da će Dodik u  narednom periodu u drugačijoj atmosferi i u partnerstvu sa građanskim partijama promijeniti svoj vokabular . Želim da vjerujem da će svoju politiku podrediti napretku i u korist opšteg dobra. U korist BiH a time i u korist građana Republike Srpske.

 

SDA u BiH u sličnoj poziciji kao DPS u Crnoj Gori

MONITOR: I Bakir Izetbegović izjavljuje da bez SDA neće biti stabilne vladajuće većine u Parlamentu BiH.  On apeluje na stvaranje „jakog probosanskog bloka“. Kako Vi razumjete „pozadinu“ ovih izjava predsjednika SDA-a,   i dalje pojedinačno najjače partije?

LAZOVIĆ: Nakon izbora i najave da se vlast pravi bez njih,  SDA i njen lider Bakir Izetbegović pokazuju znakove nevjerice. Zatečeni su nastalom postizbornom situacijom.  Ne mire se  da će u narednom periodu grijati opozicione klupe. Decenijama su u vlasti. Njihovo korijenje je duboko uraslo u sve sfere društva i države.  Razumljivo je da ih hvata panika.  Za njih je to veliki gubitak.  Grčevito nastoje zadržati poluge vlasti ali ne uspijevaju.  Zbog toga i njihove izjave da se ne može praviti stabilna vlast bez SDA kao najjače stranke.  Pozivaju SDP da im se pridruži. SDA se našla u identičnoj situaciji kao DPS u Crnoj Gori. Iako je pojedinačno stranka sa najboljim rezultatom SDA ne uspijeva da okupi većinu.  Osim DF-a Željka Komšića sve druge partije su ih odbile. U vremenu novih geopolitičkih promjena , bez unutrašnje transformacije i prihvatanja liberalnih, demokratskih vrijednosti SDA će teško opstati kao relevantna politička opcija.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

INTERVJU

BUDISLAV MINIĆ, ADVOKAT: Daleko od suštinskih promjena u pravosuđu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne samo hvalisanje aktuelne vlasti već i hvalospjevi dobijeni od međunarodnih partnera koji su neskrivenim olakšanjem prokomentarisali prekid dugovremene blokade vrha pravosuđa, kazuje o dubini potonuća na koje smo bili svikli s vladama i nakon promjene vlasti

 

MONITOR: Ministarstvo evropskih poslova opet je saopštilo da očekuje završna mjerila za poglavlje 23, 24 u junu ove godine. Gdje je Crna Gora kada je u pitanju vladavina prava danas i koliko je realno da ispunimo zadatke koji se od nas traže u tom zahtjevnom poglavlju do ljeta da bi dobili završna mjerila?

MINIĆ: Crna Gora i danas, kao i u prethodnom periodu, simulacija demokratije i vladavine prava. Ona značajno zaostaje u zadovoljenju prije svega svojih potreba u oblasti uspostavljanja vladavine prava a onda i u ispunjenju zadataka na putu priključenja Evropskoj uniji. Taj značajan zaostatak dijelom je posljedica svjesne opstrukcije od strane dobitnika tranzicije koji su do 30. avgusta 2020. godine bili na vlasti i koncipirali pravni, obrazovni, kao i ukupni sistem u skladu sa svojim ličnim, grupnim i drugim partikularnim interesima, na štetu opštih, u sistemu rigidne partitokratije transformisane u mafiokratiju.

Ispunjenje zadataka u vezi sa dosadašnjim mjerilima za poglavlja 23 i 24 nije bilo pretjerano zahtjevno. Odnosilo se na ispunjenje nužnih pretpostavki za uspostavljanje osnova za izgradnju i otpočinjanje djelovanja pravosuđa u skladu sa evropskim standardima.  Međutim, ključni problem je predstavljalo odsustvo političke volje vladajućih struktura da se iskreno posvete tom cilju. Njegovo  ispunjenje je predstavljalo ozbiljnu prijetnju najvišim nosiocima vlasti i njima bliskim strukturama “ostvarenim” u vrijeme i na način koji zahtijevaju ozbiljna preispitivanja u pravičnim postupcima pred samostalnim i nezavisnim organima efikasnog pravosuđa, koncipiranog od kredibilnih i kompetentnih ljudi na svim nivoima.

Dosadašnje  (podsticajne) ocjene našeg napretka od strane međunarodnih partnera, pozitivnije su od iskustva nas praktičara u svakodnevnom suočavanju sa tim sistemom. Vjerujem da će  ubuduće najozbiljniji problem biti ljudski potencijal obrazovan u postojećem obrazovnom sistemu i sa radnim iskustvom i navikama dosadašnjeg pravosuđa.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ŽARKO PUHOVSKI, PROFESOR POLITIČKE FILOZOFIJE IZ ZAGREBA: Postkomunizam se širio sa Zapada na Istok, a sada se proces obrće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zapad se suočava s desničarskim primitivizmom koji je sa zgražanjem prije tridesetak godina gledao u Rusiji, Srbiji, Hrvatskoj, Slovačkoj, na Baltiku…Recentne su metode, dakako, obogaćene iskustvom amerikanskoga populizma

 

MONITOR: U Hrvatskoj se  očekuju  i predsjednički izbori krajem godine. Da li će se Zoran Milanović ponovo kandidovati  SDP-a ?

PUHOVSKI: Milanović će se gotovo sigurno kandidirati za još jedan mandat. I pritom je formula, izgleda, dosta jednostavna – pobjedi li HDZ opet na parlamentarnim izborima, Milanović najvjerojatnije pobjeđuje na predsjedničkima. On je zaposjeo i značajan dio desnoga biračkog spektra, a ljevica ga dobrim dijelom gleda kao svojega. Zeleno-lijeva opcija može kandidirati nekoga od svojih, no bit će to, gotovo sigurno, alibi-kandidat/kinja.

MONITOR: Dugo traje i verbalno izražena netrpeljivost Predsjednika i Premijera Hrvatske.  Postoji li ili ne, manje-više stabilna podrška djelova javnog mnjenja jednom odnosno drugom visokom dužnosniku RH?

PUHOVSKI: Biračko je tijelo u Hrvatskoj već dugo stabilno, katkada se čini čak i petrificirano, svakih nekoliko godina dolazi tek do prelaska manjega dijela neodlučnih na neku novu političku adresu, koja se uskoro najčešće gasi. Milanoviću je sada uspjelo privući dio desnice upravo agresivnošću, pa i prostaklukom. No, pravi je problem u tomu što između dvojice funkcionara, predsjednika i premijera, nema bitnih razlika u političkim pozicijama. Radi se, kako bi to davno („Pozorište u kući“) rekao Đuza Stojiljković: “Al’ da mi se da da sam glavni ja!“

MONITOR: Kada je u Saboru nedavno Ivan Turudić izglasan za državnog tužioca sudija Visokog krivičnog suda, Milanović je tražio sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost. Turudić se zbog bliskosti HDZ-u i afera koje su ga pratile još kao sudiju u zagrebačkom Županijskom sudu, smatra-od strane opozicije i dijela javnosti, pogrešnim izborom. Plenković ga hvali jer je poništio presudu kardinalu Alojziju Stepincu…Da li i u Hrvatskoj postoje „partijske“ sudije i tužioci?

PUHOVSKI: I u Hrvatskoj postoje partijski suci i tužitelji, Turudić se od ostalih razlikuje „samo“ po javnoj brbljavosti i nedostatku opreza, što je oporba zdušno koristila. No, to nije dugoročna tema, jer opozicija i tako već godinama tvrdi da je Državno odvjetništvo pod HDZ-ovom kontrolom (iako hapse uglavnom njihove funkcionar(k)e zbog korupcije, što je i logično, jer imaju decenijama vlast u rukama). S druge strane, tužitelj nije bitna figura ni u jednome pravosudnom modelu, ipak sud odlučuje na kraju.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

VANJA ĆALOVIĆ MARKOVIĆ, MANS: Sveopšte blaćenje koje pogoduje DPS-u

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najdegutantnija je  hiperprodukcija afera, gdje svi svakog optužuju za korupciju, a nema nikakvih dokaza. Imamo sveopšte blaćenje koje najviše pogoduje DPS-u. U  javnosti se stvara utisak da su oni ako ne isti, onda makar da se služe istim ili sličnim metodama

 

 

MONITOR: Kako komentarišete posljednju sjednicu Odbora za bezbjednost, ono što joj je prethodilo i reakcije poslije?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Meni se čini da ministar  Milović na neki način preuzima ingerencije nekih drugih institucija i da se ponajmanje ponaša kao ministar pravde. Iako nam je izuzetno potrebna upravo ta funkcija kada su u pitanju neke ključne reforme,  od vetinga,  preko Zakona o oduzimanju imovine, do Zakona o sprečavanju korupcije i niza drugih zakona koji građani godinama čekaju. Umjesto toga,  Milović se ponaša više kao ministar unutrašnjh poslova ili možda šef Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Rasprava održana na Odboru je do sada nezapamćeno i nezabilježeno kompromitovanje sa svake strane. Zaista sam iznenađena da smo došli u fazu gdje je potpuno zaboravljeno sve ono što je radio prethodni režim zahvaljujući takvim optužbama. I stanje u koje nas je doveo kada su u pitanju sektor bezbjednosti ali i druge oblasti. To je krajnje razočaravajuće i pokazuje da umjesto da pokušavamo da izgradimo institucije, te se institucije sve više kompromituju.

Nadam se da će Vlada naći način i mehanizme da, poučena iskustvima svega onoga što se dešavalo na sjednici Odbora, nikad više ne dozvoli tu vrstu komunikacije između njenih visokih predstavnika.

MONITOR: Premijer se za sada drži po strani.  Kako vidite komentar ministra pravde  da je on Spajićeva politička kičma ?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Mislim da Milović najviše šteti  Spajiću i da on trenutno predstavlja veliki teret za izvršnu vlast. Sigurna sam da nikome ne bi bilo ugodno da neko  govori da je njegova kičma, jer to implicira da on kičme nema.  To je velika uvreda za premijera Spajića. Iznenađena sam da se bilo koji ministar usudio da na takav način govori o predsjedniku  vlade u kojoj vrši funkciju.

MONITOR: Kako vidite relaciju Demokrate – PES vezano za bezbjednosni sektor?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ : Očigledno je da tu postoje ozbiljne nesuglasice za koje mislim da su izuzetno loše i po Vladu i po društvo. Negdje je bilo za očekivati, s obzirom na sličnost u politikama PES-a i Demokrata, da između njih postoji skladnija  saradnja. Međutim, svjedočimo tome da se ti odnosi dodatno komplikuju pogotovo sa ovim prozivanjem od strane gospodina Milovića.

Za društvo bi  bilo važno kada bi se što prije dođe do nekog rešenja i kompromisa i kada je u pitanju slučaj Brđanin i sektor bezbjednosti. Taj  sektor je duboko kriminalizovan od strane prethodnog režima, i mislim da  ove nesuglasice tome samo pogoduju.

MONITOR: U raspravama koje smo imali prilike da slušamo pominju se slučajevi međunarodnih bjegunaca. Čekajući da se utvrdi jesu li optužbe osnovane, čini se jasnim da se  bjegunci koriste za domaću upotrebu?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ:  Umjesto da mijenjamo  sistem i ona diskreciona ovlašćenja koja je prethodna  vlast integrisala u sistem kako bi omogućila trgovinu sa kriminalnim strukturama, mi smo došli u situaciju da se ta rešenja itekako koriste. I veliko je pitanje da li se zloupotrebljavaju,  ili je to urađeno iz nekih konkretnih ličnih interesa.

Kada je u pitanju slučaj Čamgoz, evidentno je da je on optužen za najteža krivična djela i da je zahvaljujuči odluci ministra pravde i dalje u Crnoj Gori. Građani plaćaju ogroman novac da bi ga štitili, umjesto da bude isporučen Turskoj.

Da li je to pitanje neke loše procjene ili loše namjere, to treba da odgovori Specijalno tužilaštvo. Opet kažem, umjesto da se bavimo time šta se dešavalo u prethodnom periodu, da loše prakse i zakone ispravljamo, mi svjedočimo da se sada  multiplikuju afere koje se vezuju za aktuelnu vlast. Ono što je najdegutantnije je  hiperprodukcija afera, gdje svi svakog optužuju za korupciju, a nema  dokaza. Imamo jedno sveopšte blaćenje koje najviše pogoduje DPS-u.Tako se  u javnosti stvara utisak da su oni ako ne isti, onda makar da se služe istim ili sličnim metodama.

MONTOR: Kad smo već kod DPS, kako vidite izbore novog rukovostva te partije?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Mislim da niko ne doživljava novo rukovodstvo kao nekoga ko zaista donosi odluke u DPS-u. Do refrome te partije apsolutno nije došlo. Tamo se i dalje nalaze svi oni mračni kadrovi iz prethodnog sistema koji suštinski povlače konce iza scene. Vjerovati da odluke u DPS- u donosi Danijel Živković a ne Milo Đukanović ne može ni najnaivnija osoba na planeti. Mislim da je ta šansa propuštena iz razloga što se vrlo teško može naći snage u toj partiji da se oslobodi tako moćnih i uticajnih kadrova koji su okruživali Đukanovića. Ovo je na neki način najveća neusluga tim  mladim ljudima koji su došli i koje niko ne shvata ozbiljno. Oni  služe kao neka vrsta maske illi pokrića za one koji bi danas trebalo da budu u zatvoru.

MONITOR: Koliko je Crna Gora danas, tri godine nakon pada DPS-a, promijenila  sistem i krenula u drugom smjeru?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ : Gotovo nimalo, upravo iz razloga što ne postoji sistemski pristup rešavanju ogromnih problema koje je DPS ostavio. Imamo neke napore od strane SDT i hapšenja pojedinih visokih funkcionera, međutim to je i dalje izuzetno malo, znajući sa kakvim obimom kriminalnih aktivnosti smo se suočavali. Moje očekivanje je bilo da će svaka izvršna vlast koja dođe posle DPS –a staviti sve resurse na raspolaganje Specijalnom tužilaštvu da bi se taj sistem što prije očistio. Evo vidimo da  ni tri godine poslije smjene vlasti SDT nema nove prostorne kapacitete, a kamoli da imaju pristup bazama podataka. Tri godine nakon smjene vlasti nemamo gotovo nijedan slučaj koji su nove vlasti objavile, da se odnosi na zloupotrebe prethodnog režima. Naprotiv, na nekom manjem nivou, ali vrlo zabrinjavajućem, imamo preuzimanje tih praksi, pogotovo kada je u pitanju partijsko zapošljavanje i nedostatak odgovornosti za izostanak rezultata. Očekivanja građana u velikoj mjeri su iznevjerena.

Moje očekivanje je bilo da će izvršna vlast, recimo, učiniti sve da utvrdi gdje se nalazi imovina koja je iznesena iz CG tokom  tri decenije vladavine DPS-a. Za to ne vidim da postoje bilo kakvi napori i da  je to bilo kome prioritet. Mislim da je prioritet da se ostane na vlasti,da se funkcije zgrabe i podijele  kako bi se što duže ostalo na vlasti, a ne da se uspostavi pravda. A ona je bitna, ne samo zbog radnji prethodnog režima, nego zbog toga što ako niko iz DPS-a ne bude odgovarao, neće odgovarati ni vlast posle . Mislim da je to i razlog zašto oni i ne pokušavaju da utvrde šta se ranije dešavalo nego iz tih praksi uče i očigledno, bar neke od njih, primjenjuju. Posebno me  strah je da će ako ostanu dugo na funkcijama, početi  da primjenjuju sve više tih praksi. Tako ćemo ući u  začarani krug gdje nema prevelike razlike između jednih i drugih struktura. Zato je strašno važno da insistiramo da postoji ogovornost DPS-a, da oni koji su uzeli ogroman novac zloupotrebama funkcija iz ove države taj novac vrate i završe u zatvoru, a ne da to postane normalizovano, pa da svako ko dođe na vlast može na taj način da se ponaša.

MONITOR: Tri godine kasnije, neobjašnjivom imovinom se gotovo ne bave institucije,već MANS. Objavili ste nedavno podatke vezano za slučaj Golubović, nakon čega je SDT formirao predmet.

MRKOVIĆ ĆALOVIČ: ASK je ona ista koja je bila u vrijeme prethodnog režima, čak je u pitanju i isti kadar koji je tu imenovan zahvaljujući očito i  preporukama Vesne Medenice. Skupština nije uradila ništa što je mogla da uradi i za šta je imala mehanizme da u prethodne tri godine promijeni takvo stanje. Sve dok na čelu bude kadar DPS-a sigurno nećemo imati ozbiljnijih rezultata. Ali je pitanje, zbog svega što sam ranije navela, da li će kadrovi nove vlasti postupati drugačije. Posebno brine to što nakon tri godine, od  našeg objavljivanja  slučaja gdje je u pitanju neko ko je u javnosti vrlo poznat, nismo imali maltene nikakvu reakciju od strane državnih organa. Ranije, dok su bili opozciija,  kada bi objavili takve informacije, oni bi danima komentarisali i pozivali institucije da djeluju. Sada je ta reakcija potpuno izostala. Dodatno, ukazujem da dva sina gospodina Golubovića i dalje rade u institucijama sistema. Na njih se vodi značajan dio te imovine. Jedan radi u Ministarstvu unutrašnjih poslova, drugi u Ministarstvu odbrane.  Makar u tom smislu bi institucije trebalo da krenu da djeluju i da vide odakle ta imovina i da li oni treba i dalje da ostanu na tim radnim mjestima, u tako osjetljivim institucijama sistema.

MONTOR: Koliko je onda realna najava da bismo do ljeta mogli ispuniti prelazna mjerla za poglavlje 23, 24?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: U posljednje vrijeme se pokazalo da je proces evropskih integracija mnogo više politički nego što je zasnovan na stvarnim postignućima. Postoji veliki interes u EU da se što prije ubrza proces proširenja zbog rata u Ukrajini. U tom smislu je možda i realno da nam Brisel progleda kroz prste i neke formalne korake prihvati kao suštinske. Ako bi smo govorili o suštinskim reformama apolutno nije realno. Nijesmo napravili ništa ozbiljnije u prethodne tri godine, a kamoli da to završimo za par mjeseci.

MONITOR: Kako vidite 100 dana Spajićeve vlade?

MARKOVIĆ ĆALOVIĆ:  Kada je  u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, oblast koju MANS prati, tu nemamo puno napretka ako ne računamo trule kompromise oko imenovanja u pravosuđu. Za koje vjerujem da će nam se debelo osvetiti jer nismo,  po mom mišljenju,  došli do osoba, koje će imati dovoljno hrabrosti da se suprotstave organizovanom kriminalu i korupciji na najvišim nivoima.

Nemamo nijedan novi predlog zakona, iako smo imali mnoge predloge koji su dolazili iz ovih struktura dok su bili opozicija. Osim Zakona o slobodnom pristupu informacijama koji je kao predlog usvojen krajem prošle godine. Taj zakon bi tek trebala da razmatra Skupština. Ukoliko on bude usvojen u onoj formi u kojoj ga je Vlada preložila, to će biti ogroman napredak i daće dodatne alate i civilnom društvu i medijima da vrše jaču kontrolu vlasti i otkrivaju slučajeve korupcije i raznih zloupotreba. To je pozitivan signal  izvršne vlasti, da je spremna da predloži zakon koji će nju izložiti mnogo većoj javnoj kontroli.

Vidjećemo da li će on u toj formi biti usvojen u parlamentu ili će ga prekrajati amandmanima.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo