Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SMJENE PO PARTIJSKIM KLJUČEVIMA: Žilavi pravilnik podobnosti

Objavljeno prije

na

Mnogi pravnici kažu da je nelogično da su direktori svih crnogorskih škola napravili istovjetnu grešku zbog koje su smijenjeni. Ministarstvo Vesne Bratić je toliko mehanički štancalo rješenja o otkazima da je otkaz dobila i preminula direktorica škole u Plužinama

 

„Neće biti revanšizma“ – bilo je obećanje koje su pobjednici avgustovskih parlamentarnih izbora javno obećali građanima Crne Gore. Aktuelni potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, tada najglasniji, kazao je da će Vlada biti ekspertska, dok za svoju budućnost ne treba da strahuju „oni koji su radili profesionalno“ za vrijeme tridesetogodišnje vlasti Demokratske partije socijalista.

Od decembra, kada je dobila mandat, Vlada je samo na svojim sjednicama izglasala preko 100 razrješenja. Mnogo veći broj je onih koje su kasnije po dubini smjenjivali imenovani rukovodioci državnih organa.

U posljednje vrijeme ne uklanjaju se samo kadrovi bivšeg režima. Vlada smjenjuje i  kadrove vladajuće koalicije. Sa funkcije predjsednice Upravnog odbora Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) razriješena je bivša poslanica Demokratskog fronta Marina Jočić nakon što je premijera Zdravka Krivokapića nazvala „lažovom“ i „izdajicoma“. Razriješeno je i više savjetnika premijera koje je on izabrao na početku mandata Vlade.

Najviše kontroverzi izazvala je smjena više od 250 direktora osnovnih i srednjih škola i predškolskih ustanova. Formalni razlog za smjenu direktora bio je neformiranje školskih odbora, na šta su bili obavezni po izmjenama Zakona o opštem obrazovanju. Razrješenje direktora inicirala je ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić. Ministarstvo je toliko mehanički štancalo rješenja da je otkaz dobila i preminula direktorica škole u Plužinama.

Posebnu pažnju izazvala je smjena direktorice podgoričke gimnazije Zoje Bojanić Lalović, koju su građani percipirali kao direktoricu koja je kvalitetno obavljala svoj posao, iako je funkcionerka podgoričkog DPS-a. Nakon smjene Bojanić Lalović za vršiteljku dužnosti direktorice podgoričke gimnazije postavljena je Biljana Vučurović, supruga poslanika Demokratskog fronta Jovana Jola Vučurovića.

Prosvjetni inspektor Uprave za inspekcijske poslove Vesko Joksimović obavio je  je nadzor u Gimnaziji „Slobodan Škerović“ i utvrdio da je smjena Bojanić Lalović, ali i drugih direktora nezakonita. Konstatovao je da činjenica da školski odbor koji nije konstituisan u predviđenom roku nije mogao biti razlog za razrješenje direktora ili bilo kojeg direktora bilo koje javne ustanove iz oblasti obrazovanja. Utvrdio je da je bilo nemoguće formirati odbore s obzirom na to da Ministarstvo nije imenovalo svog predstavnika u školskim odborima.

„Takođe, Savjet roditelja nije izvršio izbor predstvnika roditelja u školski odbor ustanove, saglasno zakonu. Nadalje, što je veoma važno napomenuti, a u kontekstu predstavke, jeste da Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta nije izvršilo izbor predstavnika u školski odbor pomenute ustanove, kako je to zakonom propisano. Naime, članom 73 stav 7 Opšeg zakona o obrazovanju i vaspitanju je propisano da predstavnike Ministarstva bira i razrješava ministar. Članom 73 stav 8 istog zakona je propisano da predstavnike zaposlenih bira nastavničko, odnosno stručno vijeće tajnim glasanjem. Članom 73 stav 9 istog zakona je propisano da predstavnike roditelja bira savjet roditelja tajnim glasanjem“, navodi Joksimović.

Inspektor je utvrdio i da se direktorica Gimnazije obraćala Ministarstvu sa zahtjevom da imenuju dva predstavnika školskog odbora kako bi obavili tu obavezu. Više direktora škola Monitoru su potvrdili da su se obraćali Ministarstvu kako bi imenovali svoje predstavnike, kao i roditeljskim savjetima. Oni su takođe najavili tužbe zbog ovakvih smjena.

Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović ranije je upozorio da razrješenje direktora osnovnih i srednjih škola na osnovu Odluka Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta može proizvesti visoke budžetske izdatke za državu. Na isti problem ukazali su opozicioni poslanici u Skupštini Crne Gore.

Poslanik Socijaldemokrata (SD) i bivši ministar prosvjete Damir Šehović zbog smjena direktora tražio je i kontrolno saslušanje ministarke Bratić pred skupštinskim Odborom za prosvjetu. U obrazloženju incijative naveo je da su  „otvorene brojne kontroverze koje se odnose na nejasnu odgovornost za neizbor novih školskih odnosno upravnih odbora, upitan zakonski osnov za razrješenje direktora, na prilično neselektivnu promjenu kompletnog rukovodećeg kadra u obrazovnom sistemu koja je zbog toga dobila obrise ’čistke’ i otvorenog revanšizma prema nepodobnima iz sistema obrazovanja, tako i na pojedinačna kadrovska rješenja, među kojima ima i ekstremnih nacionalista, podržavalaca osuđenih ratnih zločinaca, sljedbenika četničke ideologije, odnosno poštovaoca anticivilizacijskih i antievropskih vrijednosti“. Jedna od takvih je imenovana, a potom i smijenjena vršiteljka dužnosti direktorice barske osnovne škole, koja je u objavama na društvenim mrežama veličala pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.

Bratićeva se nije odazvala na saslušanje iz zdravstvenih razloga. Nova Vlada se mnogo ne razlikuje od prethodne kada je riječ o kontrolnim saslušanjima. Svjedoci smo da se počevši od premijera pa do ostalih ministara, rijetko koji odazove na kontrolno saslušanje pred skupštinskim odborima.

U odbranu Bratićeve stao je premijer Krivokapić, pojasnivši da se na nju vrši veliki pritisak u javnosti. Kazao je da se razboljela od posljedica tog pritiska. Abazović je bio nešto suzdržaniji. Priznao je da postoje greške u radu Bratićeve, ali da, kako je rekao, mnogo ljudi u njenom timu „radi protiv nje“.

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) upozorila je da u Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju postoji norma koja ministarki prosvjete daje diskreciono pravo da bira i razrješava direktore.

„Što može dovesti do zloupotrebe ovlašćenja, narušiti cijeli obrazovni sistem, posebno imajući u vidu da je stručni kadar u obrazovanju presudno značajan za razvoj znanja, vještina, stavova i vrijednosti neophodnih za demokratsku kulturu jednog društva“, navodi se u mišljenju direktorice ASK-a Jelene Perović.

Prema Zakonu, za direktora osnovne škole može da bude birano lice koje ima najmanje VII1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacije i ispunjava uslove za nastavnika razredne nastave, odnosno nastavnika obaveznog nastavnog predmeta ili stručnog saradnika (psiholog, pedagog…).

To znači da Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta krši zakon kada za vršioce dužnosti direktora osnovnih postavlja prosvjetne radnike iz srednjih škola, koji predaju predmete koji se ne izučavaju u osnovnim školama.

To se desilo  u nekoliko osnovnih škola. Najslikovitiji primjer je odluka resora Vesne Bratić da za v. d. direktora OŠ „Savo Pejanović” u Podgorici imenuje Zorana Đukića, nastavnika mašinske grupe predmeta.

Mnogi pravnici kažu da je nelogično da su direktori svih crnogorskih škola napravili istovjetnu grešku zbog koje su smijenjeni. Nije logično da od 250 direktora niko nije valjano radio. To će sve sudovi uzeti u obzir ako do njih dođe preispitivanje ovakve odluke resornog Ministarstva. A na kraju plaćaju građani. U novcu zbog nezakonitih odluka, ali i gubitkom kvalitetnog obrazovanja.

 

Unošenje haosa u već urušeni obrazovni sistem

Snežana Kaluđerović iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) smatra zabrinjavajućim primjere iz vaspitno obrazovnih ustanova.

„Oni u već urušeni obrazovni sistem unose novi haos i opasne radikalne izraze u liku novih rukovodilaca. Na djelu sada imamo revanšizam prema direktorima koji su u ranijem periodu imenovani jer se nije odlučivalo o njihoj smjeni ponaosob i na bazi činjenica i dokaza, a koje bi se odnosile na utvrđena kršenja zakona od strane Prosvjetne inspekcije ili drugih tijela, tužbi nastavnog osoblja i drugih materijala koje bi nadležno Ministarstvo moralo razmatrati”, istakla je Kaluđerović,

Ocijenila je da nije sporno da su i prethodni direktori bili politički imenovani, čiji  učinak mora da se procjenjuje individualno. Sporno je što se oni smjenjuju u nezakonitoj proceduri. To ne vodi ni jednakosti pred zakonom ni kvalitativnoj promjeni kakva je građanima obećana od strane novih vlasti.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo