Povežite se sa nama

MONITORING

SMS, ZAKONI I IZBORI: Mrka kapa

Objavljeno prije

na

I dvije godine nakon objavljivanja tonskih zapisa kojim je počela afera Snimak „vraćanje povjerenja u izborni proces” i dalje je samo – skup riječi. Dok Skupština još jednom kreči izborne zakone, stižu vijesti kako je i Socijaldemokratska partija, u skladu sa mogućnostima, koristila državni novac za obezbjeđivanje glasova na izborima. Uslovima za fer i poštene izbore nijesmo se približili ni za milimetar.

Skupština razmatra najnovije izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika i biračkom spisku. Djelatnosti oko Zakona o boravištu i prebivalištu odložili su za narednu sedmicu.

Jedan o predloga oko kojeg su se lomila koplja je da će građani o održavanju izbora i na kojem biračkom mjestu mogu ostvariti svoje pravo glasa biti obavještavani SMS porukom. Kako je obrazloženo iz Vlade to je jeftinije, a birači će na savremeniji i brži način dobiti informacije važne za ostvarivanje biračkog prava.

Ministar Raško Konjević žustro je objašnjavao kako takvo rješenje ne znači da će Ministarstvo unutrašnjih poslova raspolagati brojevima mobilnih telefona građana. „Građanin dobija poruku od svog operatera da može ili posjetiti sajt www.biraci.me ili na broj koji odredi operater poslati SMS sa svojim matičnim brojem i dobiti povratnu poruku sadržine kada su izbori, na kom biračkom mjestu glasa i koja je njegova adresa”, objasnio je Konjević.

Neće SMS poruke ni popraviti ni pokvariti izborni ambijent u Crnoj Gori, ali je jasno da se informacije o broju telefona i biračkom spisku negdje moraju sresti. Ako mobilni operateri ne dobiju biračke spiskove, ili ne budu obezbijedili posebne šifre za svaku poruku koju dobiju i proslijede, cijela stvar se, ipak, mora dešavati u MUP-u. Te će, sva prilika, MUP moći da ima brojeve telefona birača.

Poteglo se i imaju li svi građani s pravom glasa mobilne telefone, znaju li da pišu SMS poruke, kolika je pokrivenost Crne Gore signalima mobilnih operatera i, sa druge strane, mogu li poštari, u slučaju da neki izbori budu zimi stignu do udaljenih sela.

„Promjene koje predlažete su tehničke, nijesu suštinske, one ne smetaju ali ni ne koriste mnogo. DF neće prisustvovati kozmetičkim promjenama već će se baviti suštinom”, kazao je poslanik Demokratskog fronta Milutin Đukanović.

Iz DPS-a su još jednom pokazali da ih uljuđivanje izbora ne zanima. Poslanik te parije Predrag Sekulić pokušao je da bude duhovit: „Na zahtjev opozicije imali smo providne biračke kutije, pa nakon poraza opozicije imali smo neprovidne kutije. Ta rješenja su se mijenjala od izbora do izbora, jedino se naše kolege iz opozicije nijesu mijenjale”. Ocijenio je da su izborni zakoni često mijenjani i da su izborni porazi opozicije bili osnovni razlog za izmjene.

Konstatacija je tačna, samo nepotpuna. Nedostaje dio da nijedna izmjena do sad nije uspjela da spriječi DPS da svake izbore – pokrade. Tačno je da je opozicija, nekad davno, nakon poraza na izborima, tražila izmjene zakona kojima je ljudima rođenim prije Hrista oduzeto biračko pravo. Tačno je da je, nakon što je to promijenjeno, vlast smislila naredni način za krađu. I tako svaki put. Kako su ponestajali načini za banalne krađe osmišljavani su komplikovaniji, ali ne manje djelotvorni. Od džakova brašna, preko dopuštanja divlje gradnje do projekta jedan zaposleni – četiri glasa.

Ovih dana Dan objavljuje da je i Socijaldemokratska partija dala doprinos korištenju budžetskih para u svrhu kupovine glasova. Objavili su spisak sa imenima 65 osoba kojima je navodno partija ,,pomogla” da dobiju novac iz Fonda rada, posao ili crnogorsko državljanstvo. Spisak je, kako tvrdi Dan, dio dokumentacije podgoričkog odbora SDP-a koji predvodi Vujica Lazović. Najveći dio zahtjeva birača SDP-a prema Fondu rada upućen je u septembru 2012.godine, uoči parlamentarnih izbora 14. oktobra.

Dan je takođe objavio izvještaj prema kojem je, u toku kampanje za parlamentarne izbore 2012, u odbor SDP-a u glavnom gradu pristiglo 128 zahtjeva za jednokratnu finansijsku pomoć. ,,Nijedan zahtjev nije odbijen, a dosad je realizovano 111, a preostalih 17 biće realizovano u narednom periodu. Takođe, pristigla su 42 predmeta za rješavanje otpremnine preko Fonda rada, od čega je 38 predmeta realizovano. Zavisno od stadijuma u kojem su predmeti bili, određenim ljudima je isplaćena otpremnina, a ostali su dobili rješenje po kome će Fond postupati shodno sredstvima koje imaju. Dva predmeta su odbijena kao neosnovana, a dva su ostala nezavršena i njihova realizacija se očekuje u narednom periodu”, piše u dokumentu koji je objavio Dan.

Socijaldemokratska partija najoštrije je demantovala tvrdnje o navodnim zloupotrebama i nezakonitostima. U Odboru Glavnog grada SDP-a naglasili su da su objavljeni dokumenti ,,neovjereni i nepotpisani” i uočili kako je interesantno da se dokument star tri godine “pojavljuje baš sada, u susret dešavanjima pred Kongres SDP-a”.

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković naložio je nadležnom tužilaštvu da ispita sve navode iz tekstova koje je objavio Dan o zloupotrebi državnih resursa i kupovini glasova u svrhe SDP-a. Otvoren je ,,izviđaj”. Otkako imamo novog državnog tužioca toliko je izviđaja naloženo i toliko im se rezultati ne znaju, da više ne znamo imamo li izviđače ili tužioce.

Mrka je kapa da će, dok je ovih vlasti biti poštenih izbora. Bila i ostala.

MUP i spisak

Na pitanje poslanika Nevena Gošovića do kakvih je promjena došlo u biračkom spisku otkako je MUP preuzeo brigu o njemu, stiglo je obavještenje da, od 525.405 birača, nova biračka mjesta, u skladu sa novim adresama, ima 88.826 ljudi. MUP ne smatra da o tome treba da ih obavijesti, Gošović tvrdi da im je to zakonska obaveza.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo