Povežite se sa nama

Izdvojeno

SOLAR GRADNJA VS VALERIJA SAVELJIĆ: Sistem koga nema

Objavljeno prije

na

Javnost zaslužuje mnogo detaljnije objašnjenje od onoga što je za sada ponuđeno u slučaju Saveljić. Kako sistem EPCG i njenih ćerki firmi prednjači po toj vrsti netransparentnosti i zakulisnih radnji – počevši od krovne kompanije pa do Solara, Željezare i Rudnika uglja – jedina adresa sa koje bi se mogli nadati dodatnim i tačnim informacijama jeste Ministarstvo energetike

 

 

Odbor direktora EPCG Solar gradnje sa Marinom Jočić na čelu i bivša izvršna direktorica te firme Valerija Saveljić razmijenili su, prethodnih dana, ozbiljne međusobne optužbe koje se tiču zajedničkog upravljanja ćerkom firmom Elektroprivrede Crne Gore. Pitanje je da li će se priča na tome završiti.

Prvo su iz Odbora direktora riješili da argumentuju avgustovsku odluku, kada je Saveljić razriješena bez riječi obrazloženja – nenajavljeno i suprotno prethodno postignutom dogovru sa resornim ministrom energetike, Sašom Mujovićem. “Naš usmeni dogovor je bio da se o radu bilo kog kandidata ne raspravlja prije završetka godišnjih odmora, krajem mejseca avgusta. Zahtijevao sam da sve kompanije dostave svoj izvještaj o poslovanju”, rekao je Mujović nakon što je obaviješten, može biti i preko medija, o smjeni Valerije Saveljić. Zato je istog dana od Odbora direktora EPCG, krovne kompanije u sistemu u kome posluje i Solar gradnja, zatražio da pokrene postupak smjene Odbora direktora ćerke firme.

Milutin Đukanović i njegove kolege iz borda EPCG nijesu žurili sa ispunjenjem tog zahtjeva, već su od kolega iz Solara zatražili dodatna obrazloženja. Ona su stigla prošle nedjelje. Iz Informacije o razlozima smjene izvršne direktorice saznajemo, na početku, da je avgustovska odluka ostala bez obrazloženja „u cilju zaštite njenog i ugleda kompanije“.  Zatim se pojedinačno elaboriraju navodni grijesi Valerije Saveljić, podijeljeni po poglavljima:   neodgovorno upravljanje kompanijom, nepotrebna racionalizacija, nepoštovanje odluka osnivača, nasavjesno raspolaganje novcem, odsustvovanje s posla, uvođenje nelegalnog video nadzora, loša saradnja s odborom direktora… „Čelo kompanije je izvršna direktorica napustila ne ostavljajući pozitivno stanje, kako je informisala javnost i resornog ministra,  već je ostavila dug od 346.228 eura“, zaključuje se u Informaciji, uz konstataciju da je Saveljić nastavila sa odsustvom sa posla i nakon razrješenja sa mjesta izvršnog direktora i postavljenja, kažu na njen zahtjev, na mjesto komercijalnog direktora Solar gradnje.

Potom je Saveljić ponudila svoju verziju istih događaja i novčanih tokova između ćerke i majke firme. Demantujući, stavku po stavku, navode njihovog Izvještaja, Saveljić Odboru direktora Solar gradnje spočitava „unaprijed isplaniran loš odnos prema izvršnom direktoru i njenom menadžmentu (izuzimam bivšeg tehničkog direktora a sadašnjeg vd izvršnog direktora Milutina Marojevića, preko koga je Oodbor direktora uspio da zadovolji neke od svojih interesa, ali ne i interese Solar gradnje), koji su svojim znanjem, radom i humanošću, od firme koju smo zatekli u jako lošem stanju, od organizacije do finansija, doveli do firme organizaciono sređene sa novom sistematizacijom od 439 zaposlenih, dok je prethodna brojala 1.867 zaposlenih“.

Može li biti da je u pitanju slovna greška? Ili je Solar gradnja, kompanija osnovana krajem 2021. godine, zaista dočekala imenovanje Valerije Saveljić na mjesto izvršnog direktora (septembar prošle godine) sa pomenutih, 1.867 zapošljenih po raznim osnovama (određeno, neodređeno, ugovori o djelu, angažovani preko agencija…)?

U nastavku svog obraćanja javnosti, odboru direktora EPCG i ministru Mujoviću Saveljić precizira: „Zatekla sam svega pedesetak zaposlenih na neodređeno, dok ih je preko 500 bilo sa ugovorima na određeno, ugovorima o djelu, preko agencije itd… A ostavila sam firmu sa 430 zaposlenih na neodređeno i potpisanim Kolektivnim ugovorom“.

Izgleda da je to ozbiljan grijeh koji joj aktuelni Odbor direktora Solara otvoreno stavlja na teret. Dok je predsjednik borda majke firme (EPCG), Milutin Đukanović to uradio početkom godine, na nešto indirektniji način. Objašnjavajući mjesto koje Solar gradnja ima u razvojnim planovima EPCG Đukanović je kazao: „da bismo to uradili (instaliranje šest do sedam megavata solarne energije mjesečno – prim. Monitora) u Solar gradnji mora biti od 800 do 1.000 ljudi“. Da bi se potom osvrnuo i na primjedbe o partijskom zapošljavanju. “Biće ponovo raspisani konkursi i zaposlićemo još više ljudi. Suština Solar gradnje je da zaposlimo što više građana. Ima ljudi koji nisu radili po 20 godina i vrijeme je da dobiju šansu. Kako može neko partijski da se zaposli, a penje se na krov? Gubici su zanemarljivi, s obzirom na profit koji ostvarujemo”, ustvrdio je prvi čovjek EPCG pokušavajući da ospori očigledno.

Sada se Saveljić, izgleda, nadovezuje i na tu priču, pa se članovima borda Solar gradnje obraća i pitanjem kako su, nakon njene smjene, zaposlili četrdesetak novih zaposlenih: „Jeste li raspisali konkurs, ili po babu i stričevima?”

Previše zanimljivo pitanje da bi ostalo bez odgovora. Kao i mnoga druga koja su pokrenuta u razmjeni vatre između odbora direktora i, ako smo dobro razumjeli, aktuelne komercijalne direktorke Solar gradnje. Za to imenovanje, kako se čini, odbor direktora Solara nije vidio ni jednu prepreku o svemu onome što je javno spočitao bivšoj izvršnoj direktorici!?

Javnost zaslužuje mnogo detaljnije objašnjenje od onoga što nam je za sada ponuđeno. A ne bi bio prvi put da se sličan sukob zataška i uvede u dio međupartijskih pogodbi i ispunjenja njihovih interesnih kvota. Kako sistem EPCG i njenih ćerki firmi prednjači po toj vrsti netransparentnosti i zakulisnih radnji – počevši od krovne kompanije pa do Solara, Željezare i Rudnika uglja – jedina adresa sa koje bi se mogli nadati dodatnim i tačnim informacijama jeste Ministarstvo energetike.

Ministar Mujović djeluje kao čovjek koji još uvijek nije potpuno vičan igri koja se igra u njegovom resoru, a koja nema puno veze sa meritornošću, strukom i naukom, gdje je on kompetentan.  A ponajmanje se tiče javno proklamovane potrebe da se energetski sektor unaprijedi, na zadovoljstvo potrošača i suštinskih vlasnika najznačajnijeg preduzeća (poslovne grupe) u vlasništvu države Crne Gore. Što prije to ministar shvati, svima će biti bolje. Preciznije, skoro svima.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

SVJEDOČENJE O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: Čas o hrabrosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

,,Ajde da se svi zajedno potrudimo da ovo urodi plodom. Da ovo ne zaboravimo zbog djevojčica koje su prošle slično ili gore”, poručila je Sara Vujisić, bivša učenica podgoričke Gimnazije koja je  prije tri godine prijavila profesora upravi škole zbog seksualnog uznemiravanja, a nakon ćutanja nadležnih o tome nedavno progovorila i javno. Nema se šta tome dodati

 

 

,,Stvar koja me je natjerala da reagujem je to što su  ljudi počeli da pišu da možda sve to nije tačno”, izjavila je u svom javnom obraćanju Sara Vujisić. Studentkinja koja je prije tri godine nakon što je maturirala bila izložena seksualnom uznemiravanju od svog bivšeg profesora Gimnazije ,,Slobodan Škerović” u Podgorici  Radomana Čečovića. Kada je to tada prijavila direktorici Gimnazije Biljani Vučurović, profesor je kažnjen umanjenjem plate. Njegovo obrazloženje bilo je da se „preigrao riječima“. Na tome se sve završilo.

Kada je u javnost, tri godine kasnije, dospio dio prepiske sa eksplicitnim sadržajima seksualnog uznemiravanja, zaigrala se i javnost. Po društvenim mrežama  jedni su krenuli u linč profesora, a drugi se ostrvili na žrtvu.

U objavi Vujisić u kojoj se obratila javnosti nakon što je sve procurilo,  primjetno je razočarenje u profesora koji se od omiljenog predavača preobrazio u seksualnog predatora. Ali i totalno nepovjerenje u sistem, u to da bi prijavom policiji moglo bilo što da se promijeni i isticanje iskustva drugih žena koje u  institucijama nijesu dobile zaštitu. Tu je  i ogorčenje u postupak direktorice podgoričke Gimnazije.  Ipak, i dalje je uporna da se profesoru onemogući da se sa onim što je ona  prošla ne suoče neke druge djevojke.

Za otvaranje ove tabu teme, koja je protresla crnogorsku javnost, zaslužna je novinarka Đurđa Radulović. Ona je uporno istraživala slučajeve seksualnog uznemiravanja u školama u Crnoj Gori. U tekstu koji je objavio Centar za istraživačno novinarstvo (CIN-CG) se vidi da je nailazila na zataškavanje i zid ćutanja u upravama škola i institucijama. Pored slučaja u podgoričkoj Gimnaziji, objavljene su i brojne anonimne izjave od strane roditelja i prosvjetnih radnika koje svjedoče o sličnim dešavanjima i u drugim školama širom Crne Gore. Za sada se o tim slučajevima i dalje ćuti.

Institucije su se prilježnije uključile u ovaj slučaj kada je premijer Milojko Spajić pozvao Upravu policije da uz saradnju sa nadležnim tužilaštvom ,,dodatno ispitaju sve okolnosti slučaja“ koji se dogodio prije tri godine. Ekspresno je reagovalo i Ministarsvo prosvjete koje je od uprave Gimnazije tražilo svu dokumentaciju, koju su zatim uputili Osnovnom državnom tužilaštvu sa molbom za hitno postupanje.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 13. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROGRAM ES2, FUNKCIONERI I OSTALI: A kolika je vaša plata?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaka od zarada sa popisa 2.000 najvećih, isplaćenih iz budžeta za mjesec oktobar, podigla je do državnog prosjeka između pet i 15 osoba koje su tog mjeseca primile minimalnu zaradu. Sve skupa, to je između 20-25 hiljada zapošljenih koji postanu statistički prosjek dok u stvarnosti jedva sastavljaju kraj s krajem

 

 

Ovih dana bili smo, ne bez razloga, zatrpani zanimljivim statističkim podacima serviranim iz državnih službi koji se tiču najvećih, najmanjih, prosječnih zarada u Crnoj Gori.

Od Poreske uprave saznali smo da je najveća obračunata i isplaćena zarada u ovoj godini iznosila 187.308,22 eura bruto (oko 140.000 eura neto). Srećni dobitnik bio je državljanin Crne Gore zaposlen u sektoru koji se vodi pod šifrom djelatnosti “nespecijalizovana trgovina na veliko“. Koji dan ranije, iz Ministarstva finansija stigao nam je, nakon višemjesečnog zatišja, popis 2.000 najvećih zarada isplaćenih iz državnog budžeta za mjesec oktobar. Prethodno se oglasio i Monstat, saopštavajući da je prosječna oktobarska neto zarada iznosila 944 eura neto (1.137 eura bruto).

“Prosječna zarada u statističkom istraživanju za mjesec oktobar ne odnosi se na sve oktobarske zarade koje veliki broj izvještajnih jedinica isplaćuje u novembru, već će one biti sastavni dio istraživanja za novembar koje će biti objavljeno 30. decembra”, napominje se u saopštenju kojim se objašnjava da su u njihovu računicu ušle samo isplaćene oktobarske zarade. Zato, zaključili su u Monstatu, “efekti Vladinog programa Evropa sad 2 nisu u potpunosti sastavni dio ovog saopštenja, već će biti potpuno obuhvaćeni narednim”.

Ovaj dodatak saopštenju kupuje vrijeme premijeru Milojku Spajiću koji je, ne jednom, obećao kako će podnijeti ostavku ukoliko, sa isplaćenom oktobarskom zaradom, prosječna (neto) plata u državi ne bude 1.000 a minimalna 700 eura. U skladu sa predizbornim obećanjima Pokreta Evropa sad iz proljeća prošle godine. Ne bi trebalo da začudi ukoliko Monstat objavi kako je novembarska, a možda i korigovana oktobarska prosječna zarada, bliža zacrtanom cilju od sada nedostajućih 56 eura. Ako, i ne dosegne obećanu hiljadarku. U prosjeku.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 13. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

HOĆE LI VUČIĆ USPJETI BLOKIRATI CRNU GORU KA EU PREKO DF-A: Upitno zatvaranje četiri poglavlja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mnogo toga  može poremetiti evropske nade Vlade (makar njen proevropski dio) i ogromne većina stanovništva. U početku su hrvatska upozorenja u Vladi olako shvatili, u uvjerenju da će Berlin i Pariz ispeglati stvari sa Hrvatima i da se „Hrvati tu ne pitaju“, kako je Monitoru tada neformalno rečeno. Dosadašnji pristupni procesi drugih zemalja pokazuju suprotno

 

 

Po najavama, Crna Gora bi trebala, do kraja ove godine, zatvoriti četiri pregovaračka poglavlja. Radi se o poglavljima 7 (Pravo intelektualne svojine), 10 (Informatičko društvo i mediji), 20 (Preduzetništvo i industrijska politika) i 31 (Spoljna, bezbjednosna i politika odbrane). Vlada je ranije imala ambiciju zatvoriti čak 10 poglavlja 2024., ali  iz Evropske komisije (EK) nisu tako mislili. Sada Vlada predviđa da će do kraja 2026.godine . zatvoriti sva poglavlja kako bi onda države članice krenule u proces ratifikacije. U tom slučaju Crna Gora bi mogla dobiti prijem 2028.

Mnogo je toga što može poremetiti nade Vlade (makar njen proevropski dio) i ogromne većina stanovništva. Hrvatska je nedavno poslala Podgorici takozvani non-pejper, koji je forma diplomatske komunikacije koja nije formalnog i obavezujućeg karaktera, ali sadržinski je veoma ozbiljna poruka i opomena. U njemu je, po pisanju zagrebačkog Jutarnjeg lista, pobrojano 10 problema za  koje očekuju rješenja zvanične Podgorica ako želi pristupni proces bez turbulencija. Među njima su „pravedna i dostojna naknadu svima koji su bili zatočeni u logorima u Crnoj Gori“ tokom rata, vraćanje broda Jadran, prava hrvatske manjine i restitucija, određivanje granice na moru kod Prevlake, procesuiranje ratnih zločina na teritoriji Hrvatske i pitanje nestalih osoba (njih 14). Očekuje se  i preimenovanje bazena u Kotoru koji nosi ime jednog od zloglasnih stražara u logoru Morinj.

Do sada Crna Gora nije procesuirala nikoga za zločine tokom agresije 1991. godine, osim što je objavljeno da je osumnjičen bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić za zločine protiv civila u okupiranom Cavtatu.

Crnogorski novinar Vladimir Jovanović je u svojoj knjizi Srce tame integralno objavio dokumenta Vlade Mila Đukanovića koja pokazuju da su najviši crnogorski rukovodioci bili potpuno upućeni u planove JNA i da su zajedno pripremali agresija na Hrvatsku. Dokumenta Vlade otkrivaju i kasniju sistematsku pljačku i raspodjelu plijena sa tzv. „oslobođenih područja“ u Konavlima i drugdje.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 13. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo