Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Spisak kao potjernica

Objavljeno prije

na

Medijskom kampanjom, ali i onim što se čulo za skupštinskom govornicom, neke od žrtava zločina u Bukovici kod Pljevalja proglašene su potencijalnim krivcima za zločine počinjene nad Srbima u Republici Srpskoj. Zbog toga se ti ljudi, pogotovo oni nastanjeni u Pljevljima, osjećaju ugroženim. Među njima je i Osman Stovrag. Njegovo ime već se godinama pojavljuje pod sumnjom da je on jedan od onih koji su izvršili pokolj nad civilima u Čajniču. BJESOMUČNA HAJKA: „Taj nepotpisan i neovjeren spisak sa 38 imena, koji je navodno 1993. izdala policija Čajniča, zagorčava nam život. Spisak se pojavio i počeo da osviće zalijepljen na banderama u Pljevljima prije četiri godine. Od tada se osjećamo nesigurnim i nikog nema da nas zaštiti od bjesomučne hajke”, kaže Stovrag.
On i nekoliko njegovih komšija, koji sada žive u Pljevljima, napisali su više pisama svim državnim institucijama sa molbom da ispitaju i „osumnjičene” i njihove hajkače i tako skinu ljagu sa njihovih imena.

„Niko nam nije odgovorio. Jedino me načelnik pljevaljske policije jednom pozvao i kazao da se ne sjekiram zbog tih škrabotina”, kaže Stovrag.

U nevolji poput njega je i Zijo Hodžić. „Muka je kada izađeš u čaršiju i ljudi te gledaju, a ti shvatiš da je to zato što si, iako žrtva progona, zapravo obilježen kao krivac. Tražio sam da me ispitaju nadležni i konačno objave da li smo čisti? A jesmo, ne samo ja, nego svi sa onog spiska, od kojih većinu poznajem”, tvrdi Hodžić.

I predsjednik nevladine organizacije Bukovičana Jakup Durgut kaže da poznaje većinu ljudi sa tog spiska: „Neki od njih žive u Crnoj Gori, ali ih većina samo povremeno dođe u Pljevlja. To su, koliko ih ja znam, časni i pošteni ljudi”.

On tvrdi da je hajka osmišljena kao pritisak da se najavljeni pokušaj povratka Bukovičana u svoje domove spriječi ili oteža.

„Nekome smeta vladina akcija u kojoj se prave kuće Bukovičanima kojima su domovi popaljeni i porušeni. Sa tom idejom i početkom sudskog procesa protiv sedmorice osumnjičenih započela je još jedna ofanziva na nas, ovaj put medijska”, kaže Durgut.

KONTRALUSTRACIJSKA PROPAGANDA: Crna Gora nije spremna da se suoči sa prošlošću, pogotovu kad je riječ o najtežim zločinima koji su činjeli njenih građani takođe nad crnogorskim građanima, inspirisani od njenog rukovodstva i na teritoriji Crne Gore, tvrdi aktivista nevladinog sektora Boris Raonić.

,,Na sceni je kontralustracijska antipropaganda nacionalističkih snaga u Crnoj Gori, koje su u dilu sa takozvanim građanskim snagama kojima odgovara šutnja o zločinima u Bukovici, tako da se može reći da postoji konsenzus da se ovaj zločin zataška i zaboravi”, kaže Raonić.

Njegova nevladina organizacija Nansen dijalog centar je u završnom izvještaju istakla da kampanja za rezultat ima to da se od žrtava medijski prave krivci, relativizujući bukovičke zločine.

Na meti se tako našla i jedna jedina rečenica koja se u udžbeniku istorije tiče bukovičkih zločina: ,,Crnogorske vojne i policijske snage, kao i paravojne snage Republike Srpske, u periodu od 1992. do 1996. godine, upadale su u muslimansko selo Bukovica kod Pljevalja gdje su maltretirali, prebijali, pljačkali, palili i ubili šest ljudi”.

„Medijskom i kontralustracionom pritisku podlegao je i ministar obrazovanja Sreten Škuletić, koji je pozvao autora te rečenice Dragutina Papovića da mu pojasni detalje ionako šturog istorijskog sagledavanja istine o Bukovici. Tako sada istoričar, koji ima dovoljno argumenata, sada mora za ono što je napisao da pojašnjava ministru šta se u Bukovici zaista desilo. To je skandalozno”, kaže Raonić.

PROZIVKA IZ ,,AMNESTIJA”: Na drugoj strani, pljevaljske NVO Organizacija za zaštitu ljudskih prava i međunarodnu saradnju Amnesti i Centar za ljudska prava i demokratiju, nakon objave izvještaja Nansen dijalog centra o Bukovici, pozvali su tu organizaciju da u izvještajima „koristi istinu”.

,,Posebno je neodgovorno i zlonamjerno da NDC prstom upire u Vojsku Jugoslavije i policiju Crne Gore, a da pri tom uporno skriva ubistva koja su počinile paravojne formacije bosanskih muslimana”, navodi se u reagovanju pljevaljskih NVO.

Te organizacije se pitaju i zašto se prave kuće sumnjivim Bukovičanima, naglašavajući: ,,Slažemo se sa NDC u tvrdnji da specijalno odjeljenje za organizovani kriminal i ratne zločine još oklijeva da donese odluku da li će podići optužnicu ili odustati. Ali isti organ odugovlači, punih šesnaest godina, da podigne optužnicu za ratni zločin koji su počinili državljani Crne Gore, ili tačnije stanovnici sela Bukovice, nad srpskim civilima u selima Ponikve, Šapići, Trpinje i Trojan. Sada dolazimo u situaciju da se novcem svih građana Crne Gore zločincima grade kuće”, navodi se u nepotpisanom saopštenju Amnestija.

Boris Raonić kaže da sva ta pisma medijima šalje bivši borac Republike Srpske, osumnjičen za nedjela.

„Izađem na ulicu, presreće me pripit čovjek i prijeti da ću mu platiti za poklanu srpsku djecu. Odem na kiosk i vidim u novinama opet naša imena. Ovo je užas šta nam rade”, kaže Osman Stovrag.

On i njegove komšije ranije su molili poslanicu Bebu Džaković da njihovu peticiju pročita u Skupštini u kojoj iste tvrdnje bez argumenata više puta ponavljaju neki poslanici. „Nije ni riječ kazala. Neće da dignu glas ni ostali iz vladajuće koalicije, a za njih smo glasali svi mi prognanici”, objašnjava Stovrag.

Kako da se nakon svega vrate ljudi u Bukovicu i u kuće koje im grade, pita se Jakup Durgut.

DORAĐIVANJE PREDMETA: Više tužilaštvo u Bijelom Polju u decembru 2007. pokrenulo je istragu protiv sedam osoba zbog sumnje da su izvršili masovni zločin u pljevaljskoj Bukovici '92’ i ‘93. Tada je osam osoba izgubilo život, stotinu kuća je popaljeno, a nekoliko stotina Bošnjaka protjerano iz svojih domova.

Početak istrage proglašen je službenom tajnom, a osumnjičeni su crnogorski državljani, nekadašnji rezervni pripadnici crnogorske policije i Jugoslovenske narodne armije.
Niko iz komandnog kadra vojske i policije nije za sada obuhvaćen istragom.

U proteklih petnaest godina zaboravljeni su pojedini detalji I nestali neki materijalni dokazi o ratnom zločinu u Bukovici. Iskazi saslušanih pedesetak svjedoka u velikom stepenu potvrđuju istinitost sumnji tužilaštva o tom zločinu. Međutim, iskazi osumnjičenih nedovoljni su za objektivnu ocjenu, nedostaju svjedočenja komandnog kadra vojske i policije, ključnih svjedoka zločina, pored žrtava… Istraga nije došla ni do dokumenata koji se nalaze u Vojnom arhivu u Beogradu. Nedostupni su joj i policijski arhivi koji su navodno uništeni u požaru koji je zadesio pljevaljsku policijsku stanicu nakon događaja u Bukovici.
Istraga je na početku povjerena sudiji Višeg suda Milanu Smoloviću koga je nakon jednoipogodišnjeg rada zamijenio sudija Dragan Vojinović. Tužilaštvo u slučaju Bukovica zastupa zamjenik Specijalnog tužioca za ratne zločine Milosav Veličković, koji je predmet Bukovica konstantno vraćao na doradu istražnim sudijama.
Sudija Smolović je taj predmet kao okončan četiri puta predavao tužilaštvu, a Vojinović je to do sada učinio dva puta. Predmet o slučaju Bukovica sada se opet nalazi u tužilaštvu.

Sead SADIKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo