Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sv. Gospa po drugi put među nama

Objavljeno prije

na

Početni radovi na obnovi grada-hotela Sveti Stefan, najpoznatijeg ljetovališta u Crnoj Gori, doveli su do značajnih arheoloških otkrića iz različitih perioda bogate kulturno istorijske baštine plemena Paštrovića. Krajem prošle godine, prilikom izvođenja pripremnih radova na rekonstrukciji pojedinih vila na Svetom Stefanu, otkriveni su ostaci crkve Presvete Bogorodice, odnosno Svete Gospe, koja je pola vijeka polusrušena tamnovala ispod betonskih ploča hotelskog restorana i kazina Svetog Stefana. Oktobra ove godine na istom lokalitetu ekipa arheologa Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, otkrila je nekropolu male crkve Sv. Gospe sa šest dječjih grobova i ostacima u njima, koji potiču iz srednjeg vijeka. Podsjetimo, traganje za Gospom, rušenje okolnih zidova u bloku 25, izveo je na sopstvenu incijativu mještanin Željko Mitrović, čija je firma Pastro vecchio izvodila ogledne radove rekonstrukcije vila. Posao je izveden uz podršku Amana, prvog zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan – Miločer, za koju se založio i beogradski arhitekta Slavko Đorđević, predstavnik Amanovog projektnog biroa Denniston.

BURNA PROŠLOST: „Poslije 50 godina mraka ponovo se pokazala Sv. Gospa. Bez zasvođenog krova, portala i zvonika, ali sa zdravim zidovima, izvanrednim mermerom na podu, omalterisana i okrečena iznutra… Dio naše istorije i kulture otrgnut je od zaborava”, rekao je tada Mitrović.

Crkva Sv. Gospe imala je zaista burnu prošlost.

Stara crkva posvećena rođenju presvete Bogorodice, izgrađena u 15. vijeku, kasnije je proširena i po želji kraljice Marije Karađorđević, 1937. godine preimenovana u hram Sv. Aleksandra Nevskog.

Dvadesetdvije godine kasnije, u postupku adaptacije paštrovskog ostrvskog naselja u elitni hotel Sveti Stefan, hram je porušen kako bi se na tom mjestu sagradila kockarnica i luksuzni restoran.

Zvonik i oltar Sv. Gospe srušeni su u avgustu 1959. godine. Ostaci crkve zatrpani su i zazidani ispod restoranske terase tako da je nestao svaki trag njenog postojanja. Osim starih fotografija Svetog Stefana, austrougarskih mapa i usmenih predanja, nije bilo pisanih podataka o izgledu i veličini ove male crkve.

Njeno iznenadno otkopavanje izazvalo je veliko interesovanje mještana, stručne javnosti i Cetinjske mitropolije.

Nakon otkrića ostataka crkve, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, koji prati rekonstrukciju Svetog Stefana, zaštićenog spomenika kulture II kategorije, pravi Elaborat o zaštitnim arheološkim istraživanjima crkve na Svetom Stefanu i nalaže investitoru, sada grčkoj Restis grupi, da pripremi lokaciju i obezbijedi uslove za izvođenje istraživanja.

Radovi su počeli 15. oktobra ove godine. Ekipom arheologa i konzervatora sa Cetinja i Budve u kojoj su učestvovali mr Milica Vrzić, Vesna Popović, uz stručni nadzor dr Čedomira Markovića, rukovodio je mr Dejan Gazivoda, arheolog-konzervator, koji je po završetku posla podnio preliminarni izvještaj u kojem se navodi:

„Na istraživanom lokalitetu izdvajaju se dva kulturna horizonta – prvi, pravougaona crkva skromnih dimenzija (4,30m x 2,30m) s nekropolom, koju čine dječji grobovi, a koji je nastao u kasnom srednjem vijeku i drugi – koji predstavlja crkvu proširenu preko nekropole i u potpunosti obnovljenu tridesetih godina 20. vijeka (dimenzija 9,80m x 3,70m). Nakon uklanjanja dijela podnih ploča i betonske košuljice u proširenom dijelu crkve otkriveno je ukupno šest dječjih grobova s više pokojnika. Njihovi ostaci predati su na osteološku analizu, nakon čega će biti sahranjeni na adekvatnom mjestu.”

PO AMANU ILI RESTISU: U izvještaju se predlaže konzervacija ostataka crkve i aktiviranje obaveze investitora da dopuni odobrenu projektnu dokumentaciju „Projektom prezentacije”.

Ova obaveza proističe iz rješenja Zavoda o davanju saglasnosti na glavni projekat rekonstrukcije kompleksa Sveti Stefan od 15. oktobra 2009.

Obnova Svetog Stefana posao je od posebnog državnog značaja.

Da li će grčki investitor obnoviti zapuštene i oronule kuće u skladu s projektima na koje je data saglasnost, brine Republički zavod čija je to zakonska obaveza, ali i specijalna komisija Budvanske rivijere i Ministarstva turizma.

U javnosti se pominju nesuglasice koje postoje između Amana i Restisa oko načina obnove Sveca. Grci su naslijedili glavni projekat rekonstrukcije projektnog biroa Denniston iz Kuala Lumpura, na koji je dobijena građevinska dozvola za izvođenje radova.

U praksi se pojavljuju odstupanja od tog projekta, na što ukazuju stručnjaci, koji žele anonimnost. Primjedbe se odnose na tehničke detalje obnove. Kuće se već pokrivaju novim crijepom, a da navodno nijesu urađeni obavezni krovni cerklaži i ojačavanje trošne međuspratne konstrukcije.

U Miločeru tim povodom borave arhitekti Dennistona, čiji je zadatak da prenesu zahtjev Amana da se njihov projekat obnove poštuje.

Interes Amana ogleda se u činjenici da je u poslu tridesetogodišnjeg zakupa Sveca ostao kao hotelski operater, zadužen za prodaju kapaciteta i vođenje hotela. Ambiciozan plan transformacije svetostefanskih kuća u raskošne vile najvišeg nivoa, primjeren je klijenteli Amana i zato želi obnovu po svom projektu.

SVETAC U OPASNOSTI: Sveti Stefan je napustila grupa MEIS, (MACE) renomirana evropska firma za poslove građevinskog i projekt menadžmenta koju je angažovao Aman, s kojom Restis nije nastavio saradnju.

Predstavnik Restisa za odnose s medijima Boris Darmanović, demantuje navode o nepoštovanju preuzetih Amanovih projekata.

„Ima ideja da se određena rješenja poboljšaju. Ukoliko to bude potrebno tražiće se izmjene projekta. Ako se ne dobije saglasnost, radiće se po postojećem planu”, kaže Darmanović.

On ističe da investitor ima svoju konsultantsku kuću iz Grčke, zbog čega je otkazana saradnja MEIS-u.

Glavni građevinski nadzor izvođenja kompletnog projekta rekonstrukcije Svetog Stefana vodi firma Subline Logistics iz Podgorice, čiji je ovlašćeni zastupnik Edin Kolarević, sin Ane Kolarević, pravnog zastupnika Aman Resortsa.

Investitor obnove najljepšeg crnogorskog hotela dobio je informaciju o problemima sa stijenama na kojima je Svetac podignut. Prema elaboratu koji je 2006. godine urađen na Geološkom fakultetu u Beogradu, konstatovano je da je ostrvo u dobroj mjeri podlokano!

Jedan dio stijena, posebno u bloku 22, prijeti da se odvali u more, što predstavlja posebnu opasnost u slučaju zemljotresa. S ovim nalazima upoznat je i vlasnik hotela Budvanska rivijera.

Kako će se obaviti druga adaptacija Svetog Stefana u njegovoj poluvjekovnoj turističkoj istoriji, da li će država povesti pravu domaćinsku brigu oko revitalizacije najpoznatijeg turističkog brenda, ostaje da se vidi.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo