Povežite se sa nama

Izdvojeno

SPOMEN PLOČA U MORINJU I NEMOĆ INSTITUCIJA: Igre oko sjećanja na žrtve

Objavljeno prije

na

Nezakonito  je postavljena i u natpisu se ne pominje odgovornost crnogorskih vlasti za politiku koja je dovela do napada na Dubrovnik i  formiranje logora u Morinju u kojem su mučeni hrvatski zarobljenici.  Uprava za inspekcijske poslove je odmah po postavljanju donijela rješenje o uklanjanju, Opština Kotor duže od godinu to pokušava a Vojska ne da. Ploča je u objektu koji više nije u vlasništvu Ministarstva odbrane

 

Hrvatski ministar vojni Ivan Anušić prilikom nedavne posjete Crnoj Gori nije se sastao sa crnogorskim kolegom Draganom Krapovićem, zbog kako je izjavio ,,njegovih izjava o spomen ploči u Morinju i o brodu Jadran”.

Znak sjećanja na mučilište u Morinju, naravno,  treba da postoji. Ali na tabli treba postaviti drugi  tekst, u kome se neće abolirati crnogorska vlast uz čije puno angažovanje se dešavao Rat za mir.  To tvrdi i ministar Krapović, to su tvrdili i predstavnici bivše vlade. Ali izjave treba potvrditi u praksi. Od toga nema ništa.

Iako su bivši vojni ministar Raško Konjević i ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić ploču 10. oktobra 2022. postavili mimo zakona ona, do danas, nije uklonjena.

Monitor je iz Uprave za inspekcijske poslove posredstvom zahtjeva za Slobodni pristup informacijama dobio dokumenta koja se odnose na ovaj predmet i koja govore o nefunkcionisanju državnih institucija.

Tri dana nakon što je ploča postavljena, inspektorka za kulturna dobra Dragana Bošković-Drobnjak posjetila je lokaciju i sačinila izvještaj o inspekcijskom nadzoru. U izvještaju se citiraju odredbe Zakona o spomen obilježjima koji propisuje da odluku o njima donosi skupština opštine, glavnog grada ili prijestonice, uz prethodnu saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove kulture. Zakon predviđa i da se spomen-obilježje ne može podići prije isteka roka od 50 godina od kada se događaj zbio, a istaknutoj ličnosti prije istekao 20 godina od dana kada je lice umrlo. Izuzetak je moguć uz saglasnost Vlade.

Da Opština Kotor o namjeri podizanja spomen-obilježja nije bila obaviještena, te da je o tome saznao noć prije postavljanja ploče iz sredstava informisanja, izjavio je inspektorki Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Kotor.

Opština Kotor 18. oktobra 2022. dobija rješenje kojim im Uprava za inspekcijske poslove nalaže da spornu ploču uklone u roku od tri dana. Kao odgovorno lice navodi se predsjednik Opštine Vladimir Jokić. Uz napomenu da žalba ne odlaže izvršenje.

Uprava je tražila pravne akte od ministara Krivokapića i Konjevića na osnovu kojih su izvršili postavljanje spomen obilježja u Morinju.

Krivokapić je 20. oktobra odgovorio Upravi uz konstataciju da je njihovo obraćanje pravno konfuzno. Nije mu bilo jasno kako je inspektorka  uspjela da obiđe spomen ploču – ,,jer je lokacija na kojoj se nalazi zaštićeni prostor Ministarstva odbrane”.

Poručio je da je njegovo ministarstvo sprovodilo vanjsku politiku osvjedočenu u naporima osude ratnih zločina, te da je uređivanje prostora vojnih objekata koje koristi Ministarstvo odbrane u isključivoj nadležnosti tog organa.

Sledećeg dana Upravi za inspekcijske poslove stigao je odgovor i iz Ministarstva odbrane, na čijem čelu je  bio  Konjević. U njemu se navodi da oni nemaju podataka da je na navedenoj lokaciji pristupilo civilno lice, te da im nije jasno kako je inspektorka na licu mjesta utvrdila navedene činjenice. Iz ovog ministarstva terete inspektorku da je neovlašćeno ušla u krug štićenog vojnog objekta, te traže izjašnjenje o tome. Tvrde da je Uprava prekoračila ovlaštenja jer nemaju nadležnost da sprovode inspekcijski nadzor nad Ministarstvom odbrane i Vojskom Crne Gore.

Kada je 24. oktobra 2022. inspektorka konstatovana da u naznačenom roku ploča nije uklonjena, iz Opštine Kotor su joj odgovorili da su u Morinj uputili službu za inspekcijske poslove, komunalce i komunalnu policiju.  Pripadnici Vojske CG im nijesu dozvolili pristup, uz obrazloženje ,,da imaju naredbu od Ministarstva odbrane da ne puštaju nikoga da uđe u dvorište nekadašnjeg sabirnog centra”.

U inspekcijskom izvještaju Uprave se navodi da je predsjednik Opštine Kotor Siniša Kovačević tada izjavio – ,,Uputićemo zahtjev ka premijeru Crne Gore, da naloži Ministarsvu odbrane, da omogući neometano izvršenje rješenja”.

Tadašnji premijer Dritan Abazović je izjavio da Vlada ništa nije znala o postavljanju ploče. Obećavao je  da će je zamijeniti novom na kojoj će činjenično biti navedeno ko je odgovoran za ratni zločin počinjen na mjestu nekadašnjeg vojnog objekta. To se nije desilo. Abazović je  nakon što je Skupština razriješila ministre Krivokapića i Konjevića, izjavio da su oni počinili krivično djelo iz političkog interesa.

Zbog neizvršenja njihovog rješenja, Uprava izdaje prekršajni nalog kojim se predsjednik Kotora Jokić kažnjava sa trideset eura. Jokić piše žalbu Upravi i Ministarstvu kulture u kojoj navodi da Opština Kotor nije učestvovala u postavljanju spomen ploče, već da su o njoj saznali putem medija, kao i javnost. Preporučuju da Uprava donese akte i sankcioniše one koji su postavili ploču suprotno zakonu.

Sredinom novembra 2022. Uprava odbija Jokićevu žalbu, a u decembru izriče Opštini Kotor kaznu od 500, a odgovornom licu Jokiću novu kaznu od 50 eura, zbog nepostupanja po njihovom rješenju o uklanjanju ploče.

Uprava, krajem 2022, od Uprave prihoda i carina traži prinudnu naplatu  500 eura od Opštine Kotor.

Iz Opštine Kotor traže od Uprave obustavljanje prinudne naplate uz obrazloženje da su zakazali uklanjanje sporne ploče za 31. januar 2023. Mole inspekcijski organ da kod Ministarstva odbrane urgiraju da im se omogući pristup. Kako su u međuvremenu ministri  Konjević i Krivokapić smijenjeni, Opština Kotor se dva puta obraćala tadašnjem rukovodiocu  Ministarstva odbrane Filipu Adžiću uz molbu da im se omogući pristup lokaciji koju čuva Vojska CG. Bezuspješno.

Uprava ne čeka obećano izvršenje već 24. januara 2023. Opštinu Kotor kažnjava sa još 3.000 eura, a Jokića sa 300 eura. Uprava prihoda i carina dostavljaju Upravi za inspekcijske poslove 20. januara dokaze o uplati prethodne kazne od 500 eura Opštine Kotori i 50 eura od strane Jokića.

Početkom februara iz Opštine Kotor obavještavaju Upravu da su i treći put pokušali da uklone ploču, ali da su ih u tome spriječili pripadnici Vojske. Traže da im se omogući dodatni rok za izvršenje Upravinog rješenja od dva mjeseca. Uprava usvaja molbu iz Kotora i i produžava rok za izvršenje do početka aprila.

Kako se bliži novi rok, ponavlja se isti krug. Opština Kotor obavještava Upravu, krajem marta, da su ponovo bezuspješno pisali Adžiću, te da su opet pokušali da uklone spornu ploču, ali da im pristup ni ovog puta nije omogućen. Zanimljivo je da se u u službenoj zabilješci Opštine Kotor navodi da je njihov predstavnik upoznao vojno lice da je Ministasrtvu odbrane upućena urgencija, a predstavnici Vojske su kazali da im je sinoć i jutros rečeno da nikoga ne smiju da puštaju vojnom objektu ukoliko za to nema pisano odobrenje ministra.

Nakon toga, Opština opet traži produženje roka. Iz Uprave im daju novi termin do 26. maja 2023. Pri isteku roka iz Optine Kotor ponovo obavještavaju Upravu da im Vojska nije dozvolila pristup. Uprava produžava rok do jula.

U julu iz Opštine Kotor isto obavještenje uz objašnjenje da im iz Ministrastva odbrane nije izdato pismeno odobrenje za pristup ni nakon četiri urgencije. Mole Upravu da obustavi dalja postupanja prema Opštini jer izvršenje nije moguće sprovesti.

Uprava im četvrti put  daje novi rok do početka septembra 2023. Nakon isteka roka i neizvršenja, i neobraćanja Opštine Kotor za produženje roka, iz Uprave im nalažu da plate kaznu od 3.300 eura. Početkom oktobra od Uprave prihoda i carina Uprava traži da se od Opštine Kotor prinudno naplati 3.000 eura, a od Jokića kao odgovornog lica 300 eura.

Krajem novembra Jokić piše Upravi da su više puta pokušali da izvrše rješenje ali da nijesu mogli jer im Vojska nije dozvolila prstup. Navodi i da su više puta obavještavali Ministarstvo odbrane i Ministarstvo vanjskih poslova, uz čije odobrenje i prisustvo je nesumljivo postavljena ploča, ali da im nikada nije odgovoreno. Predlaže obustavljanje izvršenja da se ne bi nanosila dodatna šteta budžetu Opštine.

,,Od trenutka od kada su pripadnici Vojske CG prisutni na lokaciji koja predstavlja mjesto izvršenja i ne dozvoljavaju pristup istoj, smatram da Opoština Kotor ne može biti stranka koja je u obavezi da izvrši Vaše rješenje, a što dodatno potvrđuje i činjenica da je Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru odbacilo krivičnu prijavu koju ste podnijeli protiv lica koja su ovu ploču i postavila”, piše Jokić.

,,Obavještavamo Vas da smo Višem državnom tužilaštvu uložili pritužbu na predmetno rješenje ODT-a u Kotoru”, navodi se u odgovoru Uprave Opštini Kotor u kome se tvrdi i da postupak uklanjanja sporne ploče zakonski nije moguće obustaviti.

Prijava je prvobitno podnijeta Specijalnom drzavnom tuzilastvu, dok su Krivokapić i Konjević bili ministri, ali su se oni proglasili nenadležnim pa su je proslijedili ODT  u Kotoru. Nakon što je u Kotoru odbačena prijava, Uprava je uložila žalbu Višem tužilaštvu.

Krivokapić i Konjević su spomen ploću postavili u društvu hrvatskih kolega – ministra vanjskih i evropskih poslova Gorana Grlića Radmana i ministra hrvatskih branitelja Toma Medveda. Tako da ovaj problem ima i spoljno-političku dimenziju.

Rješenje se još ne nazire, a vojnici koji 24 sata dnevno čuvaju zaključanu kapiju na ulazu u kompleks, to čine po usmenoj naredbi koju su dobili od svojih pretpostavljenih. Naredba je izdata dok je Konjević bio ministar, pridržavao je se i Adžić, a očigledno je još uvijek na snazi.

Inače je vojno skladište Morinj kao nepotrebno i neperspektivno, zvanično od strane VCG napušteno još 2006. od kada taj objekat nije u nadležnosti MO, već Ministarstva finansija koje upravlja državnom imovinom.  Naredbe su čudo.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikijelj, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim raznih iseljeničkih organizacija i putovanja radi putovanja, država  ne pokazuje da ima ikakvu strategiju lobiranja u Americi. Crnogorski kokus, koji okuplja članove oba doma Kongresa  je sada, sa umirovljenjem kongresmena Daga Lembhorna  ,sveden na samo jednu osobu – kongresmenku iz Mejna Čeli Pingri

 

 

Počeo je tradicionalni 73. Molitveni doručak u Vašingtonu koji  okuplja više od tri hiljade lidera i istaknutih ličnosti iz političkog i društvenog života širom svijeta. Oni će  neposredno imati priliku razmijeniti iskustva i napraviti dobra poznanstva (networking) tokom dva dana sastanaka u Hotelu Hilton. Zvanični domaćin je predsjednik Sjedinjenih Država.

U Vladi su pozive dobili premijer Milojko Spajić, vanjski ministar Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj, ministar planiranja i urbanizma Slaven Radunović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka. Iz Skupštine pozive su dobili nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, PES-ov Tonči Janović i DPS-ovi Danijel Živković, Andrija Nikolić i Nikola Rakočević. Od DPS-ovaca su pozive dobili i bivši predsjednik države Milo Đukanović, bivši državni funkcioner Branimir Gvozdenović i Nermin Abdić. Iz URA-e su otputovali Dritan Abazović i bivša ministarska Ana Novaković Đurović. Iz Bošnjačke stranke (BS) pored Ibrahimovića su otišli i gradonačelnik Gusinja Sanel Balić i poslanici Admir Adrović i Kenana Strujić Harbić. Osim državnog establišmenta u Vašington je otišao i Željko Ivanović, kolumnista i jedan od osnivača Vijesti. Ivanović je, prema dostupnim informacijama, jedini iz Crne Gore kome poreski obveznici neće plaćati putne troškove. Tu se može dodati i ime Gvozdenovića kome vjerovatno partija plaća put i premijer koji nije otputovao.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo