Povežite se sa nama

INTERVJU

GORAN ĐUROVIĆ, MEDIA CENTAR: Partijski interesi i licemjerstvo

Objavljeno prije

na

Nepoštovanje pravosnažne sudske presude u imenovanju generalnog direktora RTCG je presedan koji doprinosi punom urušavanju vladavine prava u Crnoj Gori, a to se sve dešava uz punu podršku partija na vlasti i njihovih ministara koji bi morali da saopšte stav. Jasno je da se ovdje radi o političkoj trgovini

 

 

MONITOR: Ima li se šta slaviti na ovaj Dan novinara Crne Gore ?

ĐUROVIĆ: Pomaci u kreiranju ambijenta za slobodan rad novinara/ki su skromni. Utisak je da su ipak  reakcije institucija, kada se ugrožava sloboda rada novinara i medija,  donekle brže u odnosu na period od prije tri godine. Novinari nisu aktivni u različitim formama samoregulacije. Nisam primijetio da se neko novinarsko udruženja na Dan novinara posebno osvrnulo na primjenu profesionalnih standarda i ulogu novinara u zaštiti digniteta profesije. Kao da se na Dan novinara ne smije govoriti o kvalitetu rada novinara/ki i anomalijama u primjeni profesionalnih standarda. To navodi na zaključak da primjena profesionalnih standarda novinarima nije na prvom mjestu već su konstantno u fokusu pitanja egzistencije (većih plata) i uslova rada uključujući i bezbjednost u radu. Ta pitanja su nesumnjivo važna ali vjerujem da će javnost imati više sluha za potrebe novinara/ki kada i oni pokažu volju da svojim aktivnostima utiču na veću profesionalizaciju medija.

MONITOR: Još čekamo na rješavanje nekih od najznačajnijih slučajeva napada na novinare i ubistvo Duška Jovanovića.

ĐUROVIĆ: Protok vremena doprinosi da se gubi nada da će mnogi napadi na novinare i imovinu medija biti rasvijetljeni. Morao bi da se rasvijetli je najteži slučaj koji opterećuje našu državu – ubistvo Duška Jovanovića. Bez razrješenja ubistva Duška Jovanovića, uključujući i utvrđivanje činjenica o nalogodavcima, neće biti moguće vratiti povjerenje u institucije države koje bi morale da garantuju bezbjednost novinara. Bez osjećaja bezbjednosti mnogi novinari se neće baviti suštinskim otkrivanjem  društvenih anomalija i postavljaće sebi linije koje ne smiju preći u istraživanju djeovanja pojedinaca iz kriminalnog I političkog miljea.

MONITOR: Čekamo i na zakonodavstvo. Kako tu vidite ponašanje vlasti ?

ĐUROVIĆ: Rad na novim medijskim zakonima i medijskoj stategiji počeo je u oktobru 2021. Medijska strategija je usvojena dok će medijski zakoni biti vjerovatno usvojeni do juna ove godine, skoro tri godine nakon početka njihove pripreme. Ono što je započela vlada Zdravka Krivokapića privela je kraju  vlada Dritana Abazovića ali 43 vlada nije imala podršku u Skupštini i zakoni nisu mogli biti usvojeni.

Prethodni saziv Skupštine nije bio zainteresovan za ubrzanje pristupa EU I nije ih zanimalo usvajanje medijskih zakona. Očekujem da Vlada usvoji predloge medijskih zakona do redovnog zasijedanja Skupštine u martu. Još  ne znamo kako izgledaju konačne verzije ovih propisa i  imam veoma značajnu bojazan u pogledu formulacija ključnih djelova ovih propisa koji se odnose na: obaveznost upisa medija u evidenciju koju će voditi ministarstvo, uključivanje portala u ospeg nadležnosti Agencije za elektronske medije kako bi mogla da sankcioniše neprofesionalno izvještavanje i širenje govora mržnje, utvrđivanje zahtjevnih kriterijuma za članove savjeta i menadžmenta RTCG i Agencije za elektronske medije, momentalnu primjenu ovih propisa neposredno nakon usvajanja i momentalni izbor novih članova savjeta I menadžmenta RTCG i Agencije za elektronske medije. Ukoliko Vlada i nova skupštinska većina izaberu ono što dosadašnjim potezima nagovještavaju, možemo očekivati da će po svaku cijenu poltičke partije nove većine zadržati neprimjereni partijski uticaj nad RTCG i pojačati pritisak na AEM i Agenciju za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost. To bi značilo nastavak prakse od avgusta 2020. godine koji se može okarakterisati kao preuzimanje institucija od  DPS-a ali ne i profesionalizacija i oslobađanje od neprimjerenog partijskog uticaja.

MONITOR: Media centar još čeka odgovor  ministarke kulture I medija Tamare Vujović na pravosnažnu presudu o nezakonitom izboru Borisa Raonića na mjesto direktora RTCG, kao i reakciju povodom imenovanja u Gradskoj TV?

ĐUROVIĆ: Ćutanje ministarki kulture i medija, prethodne i aktuelne, o nezakonitim radnjama u javnim emiterima i želja da se sačuvaju od mogućih kritika da se miješaju u rad javnih emitera je potpuno pogrešna. Ovo ukazuje i da su političke partije imale drugačije pristupe dok su bile u opoziciji. To ukazuje na nedostatak integriteta. To što ćute lideri svih političkih partija koje vrše vlast (PES, Demokrate, NSD, DNP, SNP, CIVIS, AA) ali i onih u opoziciji (URA, Bošnjačka stranka, SD) vratiće im se kad se ponovo nađu u opoziciji. Media centar će biti tu da ih podsjeti na njihovo licemjerstvo.

Nepoštovanje pravosnažne sudske presude u imenovanju generalnog direktora RTCG je presedan koji doprinosi punom urušavanju vladavine prava u Crnoj Gori. To se sve dešava uz punu podršku partija na vlasti i njihovih ministara koji bi morali da saopšte stav. Jasno je da se  radi o političkoj trgovini jer vlast kontroliše generalnog direktora RTCG kojem ne smeta da služi interesima partija i da zarad svog interesa u  informativnim emisijama RTCG ne kritikuje rad bio kojeg državnog organa. To što se na RTCG mogu sada čuti stavovi svih partija (vlasti i opozicije) ne znači da RTCG radi svoj posao profesionalno i ispunjava zakonom utvrđene ciljeve jer naprosto ne doprinosi rješavanju problema u zajednici, ne kritikuje vlast a ni druge aktere u društvu.

Pravilo ćutanja političkih partija u vezi sa RTCG se prenijelo i na slučaj imenovanja v.d. direktora Gradske RTV Podgorica kada je (po istom principu kao i u RTCG) nezakonito imenovan Vladimir Otašević. U slučaju Gradske RTV Podgorica oni koji vrše vlast otišli su u maniru DPS-a u posljednjem momentu pred usvajanje nove Odluke o RTV Podgorica u Skupštini Glavnog grada  ublažili kriterijume kako bi stvorili mogućnost da Otašević bude izabran za direktora Gradske RTV Podgorica.  Čak ni to nije pomoglo da sve prođe kako su zamislili Vasilije Čarapić (PES), Mitar Šušić (ZBCG) i Jelena Borovonić Bojović (ZBCG), pa je Otašević izabran nezakonito zbog sukoba interesa. Ne očekujem odgovore na pitanja o nezakonitostima u radu javnih emitera od onih koji ničim nisu doprinijeli da se RTCG ili Gradska RTV oslobodi partijskog uticaja, i koji svoje prolazne funkcije koriste da ostvare partijske interese. Pogotovo ne očekujem ništa od ljudi koji su hrabro ćutali do avgusta 2020. godine i koji ničim nisu doprinijeli da se Crna Gora oslobodi autoritarnog režima Mila Đukanovića.

MONITOR: Kako vidite izvinjenje Gradske TV predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću ubog izjave advokata Borisa Marinovića koji je u Dnevniku iznio stav da zbog isticanja trobojke Mandić treba krivično da odgovara?

ĐUROVIĆ: Način na koji je Gradska RTV Podgorica uputila izvinjenje predsjedniku Skupštine ukazuje da je ovaj lokalni javni servis na putu da promijeni gazdu. Umjesto DPS-a, šanse da novi gazda postane Nova srpska demokratija i Andrija Mandić su sve veće. Ukoliko je kandidat za direktora Gradske RTV Podgorica Vladimir Otašević osjetio potrebu da zaštiti Andriju Mandića od izjave sagovornika u neprofesionalnom (jednostranom) prilogu emitovanom u Dnevniku ovog javnog emitera, onda je kršenje profesionalnih standarda prethodno morala da utvrdi Komisija za prigovore slušalaca i gledalaca pa da se tek tada eventualno uputi izvinjenje. U ovom slučaju se postavlja i dodatno pitanje: da li će novi menadžment Gradske RTV Podgorica da se izvinjava svima koji su predmet neprofesionalnog rada ovog javnog emitera ili samo političkim mentorima?

U   reakciji novi vršilac dužnosti Otašević se poziva pogrešno na član 34 Zakona o medijima jer se ne radi o stavu urednika ili novinara koji je optužio predsjednika Skupštine da isticanjem nepoznate zastave čini krivično djelo, već o izjavi sagovornika u prilogu. Nesporono je da su se u prilogu morale naći i izjave drugih sagovornika, onih koji ne misle da  se radi o krivičnom djelu predsjednika Skupštine ali i stručnih osoba  i predstavnika nadležnih organa. U ovom slučaju se moglo govoriti o kršenju Pravilnika o poštovanju profesionalnih standarda u elektronskim medijima i Pravilnika o profesionalnim principima i standardima u Gradskoj RTV Podgorica ali ne i članu Zakona o medijima na koji se poziva novi menadžment. Izvinjenje v.d. direktora Gradske RTV Podgorica treba posmatrati u svijetlu činjenice da Otašević želi da bude izabran u punom mandatu na trenutno otvorenom konkursu za direktora Gradske RTV i zato suprotno pravilima demonstrira poniznost. Ovaj slučaj govori kakav lokalni javni servis su spremile PES, NSD i DNP a uz aminovanje Demokrata i URA-e. Gradska RTV Podgorica neće postati profesionalna na način što će se uticaj DPS-a, propagandistički i neprofesionalni način izvještavanja za potrebe DPS-a, zamijeniti uticajem nove većine u Glavnom gradu.

MONITOR: Uprkos apelu civilnog sektora v.d VDT Tatjani Begović da tužilaštvo odustane od gonjenja istoričara Bobana Batrićevića zbog stavova koje je iznio u kolumni, suđenje je počelo. Kako komentarišete taj slučaj?

ĐUROVIĆ: Ovaj slučaj pokazuje potrebu odgovornih pojedinaca u tužilaštvu da autoritet i mentora u liku DPS-a zamijene sa autoritetom Srpske pravoslavne crkve (SPC). Batrićević je u svom tekstu iznio kritike na račun jedne vjerske zajednice i njenih visokih predstavnika bez bilo kakvih poziva na govor mržnje ili diskriminatornih poruka. Vjrujem da će sud okončati brzo ovaj postupak I utvrditi da nema odgovornosti Batrićevića a da će tužilaštvo u drugoj sličnoj situaciji (kojih će sigurno biti) imati drugačiji pristup. Tužilaštvo će morati da se oslobodi potrebe za mentorima I autoritetima. SPC će morati da se navikne na kritike a I moraće da shvati da sve svoje zamisli neće moći da ostvari čak ni uz podršku njihovih političkih predstavnika. I ovu fazu u razvoju demokratije moraju da prođu što prije građani Crne Gore.

MONITOR: Gdje je Crna Gora kada je u pitanju sloboda govora ?

ĐUROVIĆ: Stanje je bolje nego što je bilo bez obzira na povremene incidente kao što je slučaj Batrićević. Situacija će se popraviti kada se tužilaštvo i sudovi oslobode partijskog i kriminalnog uticaja a to zavisi od novih zakonskih propisa i volje onih koji vrše vlast.

Milena PEROVIĆ

Komentari

INTERVJU

BUDISLAV MINIĆ, ADVOKAT: Daleko od suštinskih promjena u pravosuđu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne samo hvalisanje aktuelne vlasti već i hvalospjevi dobijeni od međunarodnih partnera koji su neskrivenim olakšanjem prokomentarisali prekid dugovremene blokade vrha pravosuđa, kazuje o dubini potonuća na koje smo bili svikli s vladama i nakon promjene vlasti

 

MONITOR: Ministarstvo evropskih poslova opet je saopštilo da očekuje završna mjerila za poglavlje 23, 24 u junu ove godine. Gdje je Crna Gora kada je u pitanju vladavina prava danas i koliko je realno da ispunimo zadatke koji se od nas traže u tom zahtjevnom poglavlju do ljeta da bi dobili završna mjerila?

MINIĆ: Crna Gora i danas, kao i u prethodnom periodu, simulacija demokratije i vladavine prava. Ona značajno zaostaje u zadovoljenju prije svega svojih potreba u oblasti uspostavljanja vladavine prava a onda i u ispunjenju zadataka na putu priključenja Evropskoj uniji. Taj značajan zaostatak dijelom je posljedica svjesne opstrukcije od strane dobitnika tranzicije koji su do 30. avgusta 2020. godine bili na vlasti i koncipirali pravni, obrazovni, kao i ukupni sistem u skladu sa svojim ličnim, grupnim i drugim partikularnim interesima, na štetu opštih, u sistemu rigidne partitokratije transformisane u mafiokratiju.

Ispunjenje zadataka u vezi sa dosadašnjim mjerilima za poglavlja 23 i 24 nije bilo pretjerano zahtjevno. Odnosilo se na ispunjenje nužnih pretpostavki za uspostavljanje osnova za izgradnju i otpočinjanje djelovanja pravosuđa u skladu sa evropskim standardima.  Međutim, ključni problem je predstavljalo odsustvo političke volje vladajućih struktura da se iskreno posvete tom cilju. Njegovo  ispunjenje je predstavljalo ozbiljnu prijetnju najvišim nosiocima vlasti i njima bliskim strukturama “ostvarenim” u vrijeme i na način koji zahtijevaju ozbiljna preispitivanja u pravičnim postupcima pred samostalnim i nezavisnim organima efikasnog pravosuđa, koncipiranog od kredibilnih i kompetentnih ljudi na svim nivoima.

Dosadašnje  (podsticajne) ocjene našeg napretka od strane međunarodnih partnera, pozitivnije su od iskustva nas praktičara u svakodnevnom suočavanju sa tim sistemom. Vjerujem da će  ubuduće najozbiljniji problem biti ljudski potencijal obrazovan u postojećem obrazovnom sistemu i sa radnim iskustvom i navikama dosadašnjeg pravosuđa.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ŽARKO PUHOVSKI, PROFESOR POLITIČKE FILOZOFIJE IZ ZAGREBA: Postkomunizam se širio sa Zapada na Istok, a sada se proces obrće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zapad se suočava s desničarskim primitivizmom koji je sa zgražanjem prije tridesetak godina gledao u Rusiji, Srbiji, Hrvatskoj, Slovačkoj, na Baltiku…Recentne su metode, dakako, obogaćene iskustvom amerikanskoga populizma

 

MONITOR: U Hrvatskoj se  očekuju  i predsjednički izbori krajem godine. Da li će se Zoran Milanović ponovo kandidovati  SDP-a ?

PUHOVSKI: Milanović će se gotovo sigurno kandidirati za još jedan mandat. I pritom je formula, izgleda, dosta jednostavna – pobjedi li HDZ opet na parlamentarnim izborima, Milanović najvjerojatnije pobjeđuje na predsjedničkima. On je zaposjeo i značajan dio desnoga biračkog spektra, a ljevica ga dobrim dijelom gleda kao svojega. Zeleno-lijeva opcija može kandidirati nekoga od svojih, no bit će to, gotovo sigurno, alibi-kandidat/kinja.

MONITOR: Dugo traje i verbalno izražena netrpeljivost Predsjednika i Premijera Hrvatske.  Postoji li ili ne, manje-više stabilna podrška djelova javnog mnjenja jednom odnosno drugom visokom dužnosniku RH?

PUHOVSKI: Biračko je tijelo u Hrvatskoj već dugo stabilno, katkada se čini čak i petrificirano, svakih nekoliko godina dolazi tek do prelaska manjega dijela neodlučnih na neku novu političku adresu, koja se uskoro najčešće gasi. Milanoviću je sada uspjelo privući dio desnice upravo agresivnošću, pa i prostaklukom. No, pravi je problem u tomu što između dvojice funkcionara, predsjednika i premijera, nema bitnih razlika u političkim pozicijama. Radi se, kako bi to davno („Pozorište u kući“) rekao Đuza Stojiljković: “Al’ da mi se da da sam glavni ja!“

MONITOR: Kada je u Saboru nedavno Ivan Turudić izglasan za državnog tužioca sudija Visokog krivičnog suda, Milanović je tražio sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost. Turudić se zbog bliskosti HDZ-u i afera koje su ga pratile još kao sudiju u zagrebačkom Županijskom sudu, smatra-od strane opozicije i dijela javnosti, pogrešnim izborom. Plenković ga hvali jer je poništio presudu kardinalu Alojziju Stepincu…Da li i u Hrvatskoj postoje „partijske“ sudije i tužioci?

PUHOVSKI: I u Hrvatskoj postoje partijski suci i tužitelji, Turudić se od ostalih razlikuje „samo“ po javnoj brbljavosti i nedostatku opreza, što je oporba zdušno koristila. No, to nije dugoročna tema, jer opozicija i tako već godinama tvrdi da je Državno odvjetništvo pod HDZ-ovom kontrolom (iako hapse uglavnom njihove funkcionar(k)e zbog korupcije, što je i logično, jer imaju decenijama vlast u rukama). S druge strane, tužitelj nije bitna figura ni u jednome pravosudnom modelu, ipak sud odlučuje na kraju.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

VANJA ĆALOVIĆ MARKOVIĆ, MANS: Sveopšte blaćenje koje pogoduje DPS-u

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najdegutantnija je  hiperprodukcija afera, gdje svi svakog optužuju za korupciju, a nema nikakvih dokaza. Imamo sveopšte blaćenje koje najviše pogoduje DPS-u. U  javnosti se stvara utisak da su oni ako ne isti, onda makar da se služe istim ili sličnim metodama

 

 

MONITOR: Kako komentarišete posljednju sjednicu Odbora za bezbjednost, ono što joj je prethodilo i reakcije poslije?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Meni se čini da ministar  Milović na neki način preuzima ingerencije nekih drugih institucija i da se ponajmanje ponaša kao ministar pravde. Iako nam je izuzetno potrebna upravo ta funkcija kada su u pitanju neke ključne reforme,  od vetinga,  preko Zakona o oduzimanju imovine, do Zakona o sprečavanju korupcije i niza drugih zakona koji građani godinama čekaju. Umjesto toga,  Milović se ponaša više kao ministar unutrašnjh poslova ili možda šef Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Rasprava održana na Odboru je do sada nezapamćeno i nezabilježeno kompromitovanje sa svake strane. Zaista sam iznenađena da smo došli u fazu gdje je potpuno zaboravljeno sve ono što je radio prethodni režim zahvaljujući takvim optužbama. I stanje u koje nas je doveo kada su u pitanju sektor bezbjednosti ali i druge oblasti. To je krajnje razočaravajuće i pokazuje da umjesto da pokušavamo da izgradimo institucije, te se institucije sve više kompromituju.

Nadam se da će Vlada naći način i mehanizme da, poučena iskustvima svega onoga što se dešavalo na sjednici Odbora, nikad više ne dozvoli tu vrstu komunikacije između njenih visokih predstavnika.

MONITOR: Premijer se za sada drži po strani.  Kako vidite komentar ministra pravde  da je on Spajićeva politička kičma ?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Mislim da Milović najviše šteti  Spajiću i da on trenutno predstavlja veliki teret za izvršnu vlast. Sigurna sam da nikome ne bi bilo ugodno da neko  govori da je njegova kičma, jer to implicira da on kičme nema.  To je velika uvreda za premijera Spajića. Iznenađena sam da se bilo koji ministar usudio da na takav način govori o predsjedniku  vlade u kojoj vrši funkciju.

MONITOR: Kako vidite relaciju Demokrate – PES vezano za bezbjednosni sektor?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ : Očigledno je da tu postoje ozbiljne nesuglasice za koje mislim da su izuzetno loše i po Vladu i po društvo. Negdje je bilo za očekivati, s obzirom na sličnost u politikama PES-a i Demokrata, da između njih postoji skladnija  saradnja. Međutim, svjedočimo tome da se ti odnosi dodatno komplikuju pogotovo sa ovim prozivanjem od strane gospodina Milovića.

Za društvo bi  bilo važno kada bi se što prije dođe do nekog rešenja i kompromisa i kada je u pitanju slučaj Brđanin i sektor bezbjednosti. Taj  sektor je duboko kriminalizovan od strane prethodnog režima, i mislim da  ove nesuglasice tome samo pogoduju.

MONITOR: U raspravama koje smo imali prilike da slušamo pominju se slučajevi međunarodnih bjegunaca. Čekajući da se utvrdi jesu li optužbe osnovane, čini se jasnim da se  bjegunci koriste za domaću upotrebu?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ:  Umjesto da mijenjamo  sistem i ona diskreciona ovlašćenja koja je prethodna  vlast integrisala u sistem kako bi omogućila trgovinu sa kriminalnim strukturama, mi smo došli u situaciju da se ta rešenja itekako koriste. I veliko je pitanje da li se zloupotrebljavaju,  ili je to urađeno iz nekih konkretnih ličnih interesa.

Kada je u pitanju slučaj Čamgoz, evidentno je da je on optužen za najteža krivična djela i da je zahvaljujuči odluci ministra pravde i dalje u Crnoj Gori. Građani plaćaju ogroman novac da bi ga štitili, umjesto da bude isporučen Turskoj.

Da li je to pitanje neke loše procjene ili loše namjere, to treba da odgovori Specijalno tužilaštvo. Opet kažem, umjesto da se bavimo time šta se dešavalo u prethodnom periodu, da loše prakse i zakone ispravljamo, mi svjedočimo da se sada  multiplikuju afere koje se vezuju za aktuelnu vlast. Ono što je najdegutantnije je  hiperprodukcija afera, gdje svi svakog optužuju za korupciju, a nema  dokaza. Imamo jedno sveopšte blaćenje koje najviše pogoduje DPS-u.Tako se  u javnosti stvara utisak da su oni ako ne isti, onda makar da se služe istim ili sličnim metodama.

MONTOR: Kad smo već kod DPS, kako vidite izbore novog rukovostva te partije?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Mislim da niko ne doživljava novo rukovodstvo kao nekoga ko zaista donosi odluke u DPS-u. Do refrome te partije apsolutno nije došlo. Tamo se i dalje nalaze svi oni mračni kadrovi iz prethodnog sistema koji suštinski povlače konce iza scene. Vjerovati da odluke u DPS- u donosi Danijel Živković a ne Milo Đukanović ne može ni najnaivnija osoba na planeti. Mislim da je ta šansa propuštena iz razloga što se vrlo teško može naći snage u toj partiji da se oslobodi tako moćnih i uticajnih kadrova koji su okruživali Đukanovića. Ovo je na neki način najveća neusluga tim  mladim ljudima koji su došli i koje niko ne shvata ozbiljno. Oni  služe kao neka vrsta maske illi pokrića za one koji bi danas trebalo da budu u zatvoru.

MONITOR: Koliko je Crna Gora danas, tri godine nakon pada DPS-a, promijenila  sistem i krenula u drugom smjeru?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ : Gotovo nimalo, upravo iz razloga što ne postoji sistemski pristup rešavanju ogromnih problema koje je DPS ostavio. Imamo neke napore od strane SDT i hapšenja pojedinih visokih funkcionera, međutim to je i dalje izuzetno malo, znajući sa kakvim obimom kriminalnih aktivnosti smo se suočavali. Moje očekivanje je bilo da će svaka izvršna vlast koja dođe posle DPS –a staviti sve resurse na raspolaganje Specijalnom tužilaštvu da bi se taj sistem što prije očistio. Evo vidimo da  ni tri godine poslije smjene vlasti SDT nema nove prostorne kapacitete, a kamoli da imaju pristup bazama podataka. Tri godine nakon smjene vlasti nemamo gotovo nijedan slučaj koji su nove vlasti objavile, da se odnosi na zloupotrebe prethodnog režima. Naprotiv, na nekom manjem nivou, ali vrlo zabrinjavajućem, imamo preuzimanje tih praksi, pogotovo kada je u pitanju partijsko zapošljavanje i nedostatak odgovornosti za izostanak rezultata. Očekivanja građana u velikoj mjeri su iznevjerena.

Moje očekivanje je bilo da će izvršna vlast, recimo, učiniti sve da utvrdi gdje se nalazi imovina koja je iznesena iz CG tokom  tri decenije vladavine DPS-a. Za to ne vidim da postoje bilo kakvi napori i da  je to bilo kome prioritet. Mislim da je prioritet da se ostane na vlasti,da se funkcije zgrabe i podijele  kako bi se što duže ostalo na vlasti, a ne da se uspostavi pravda. A ona je bitna, ne samo zbog radnji prethodnog režima, nego zbog toga što ako niko iz DPS-a ne bude odgovarao, neće odgovarati ni vlast posle . Mislim da je to i razlog zašto oni i ne pokušavaju da utvrde šta se ranije dešavalo nego iz tih praksi uče i očigledno, bar neke od njih, primjenjuju. Posebno me  strah je da će ako ostanu dugo na funkcijama, početi  da primjenjuju sve više tih praksi. Tako ćemo ući u  začarani krug gdje nema prevelike razlike između jednih i drugih struktura. Zato je strašno važno da insistiramo da postoji ogovornost DPS-a, da oni koji su uzeli ogroman novac zloupotrebama funkcija iz ove države taj novac vrate i završe u zatvoru, a ne da to postane normalizovano, pa da svako ko dođe na vlast može na taj način da se ponaša.

MONITOR: Tri godine kasnije, neobjašnjivom imovinom se gotovo ne bave institucije,već MANS. Objavili ste nedavno podatke vezano za slučaj Golubović, nakon čega je SDT formirao predmet.

MRKOVIĆ ĆALOVIČ: ASK je ona ista koja je bila u vrijeme prethodnog režima, čak je u pitanju i isti kadar koji je tu imenovan zahvaljujući očito i  preporukama Vesne Medenice. Skupština nije uradila ništa što je mogla da uradi i za šta je imala mehanizme da u prethodne tri godine promijeni takvo stanje. Sve dok na čelu bude kadar DPS-a sigurno nećemo imati ozbiljnijih rezultata. Ali je pitanje, zbog svega što sam ranije navela, da li će kadrovi nove vlasti postupati drugačije. Posebno brine to što nakon tri godine, od  našeg objavljivanja  slučaja gdje je u pitanju neko ko je u javnosti vrlo poznat, nismo imali maltene nikakvu reakciju od strane državnih organa. Ranije, dok su bili opozciija,  kada bi objavili takve informacije, oni bi danima komentarisali i pozivali institucije da djeluju. Sada je ta reakcija potpuno izostala. Dodatno, ukazujem da dva sina gospodina Golubovića i dalje rade u institucijama sistema. Na njih se vodi značajan dio te imovine. Jedan radi u Ministarstvu unutrašnjih poslova, drugi u Ministarstvu odbrane.  Makar u tom smislu bi institucije trebalo da krenu da djeluju i da vide odakle ta imovina i da li oni treba i dalje da ostanu na tim radnim mjestima, u tako osjetljivim institucijama sistema.

MONTOR: Koliko je onda realna najava da bismo do ljeta mogli ispuniti prelazna mjerla za poglavlje 23, 24?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: U posljednje vrijeme se pokazalo da je proces evropskih integracija mnogo više politički nego što je zasnovan na stvarnim postignućima. Postoji veliki interes u EU da se što prije ubrza proces proširenja zbog rata u Ukrajini. U tom smislu je možda i realno da nam Brisel progleda kroz prste i neke formalne korake prihvati kao suštinske. Ako bi smo govorili o suštinskim reformama apolutno nije realno. Nijesmo napravili ništa ozbiljnije u prethodne tri godine, a kamoli da to završimo za par mjeseci.

MONITOR: Kako vidite 100 dana Spajićeve vlade?

MARKOVIĆ ĆALOVIĆ:  Kada je  u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, oblast koju MANS prati, tu nemamo puno napretka ako ne računamo trule kompromise oko imenovanja u pravosuđu. Za koje vjerujem da će nam se debelo osvetiti jer nismo,  po mom mišljenju,  došli do osoba, koje će imati dovoljno hrabrosti da se suprotstave organizovanom kriminalu i korupciji na najvišim nivoima.

Nemamo nijedan novi predlog zakona, iako smo imali mnoge predloge koji su dolazili iz ovih struktura dok su bili opozicija. Osim Zakona o slobodnom pristupu informacijama koji je kao predlog usvojen krajem prošle godine. Taj zakon bi tek trebala da razmatra Skupština. Ukoliko on bude usvojen u onoj formi u kojoj ga je Vlada preložila, to će biti ogroman napredak i daće dodatne alate i civilnom društvu i medijima da vrše jaču kontrolu vlasti i otkrivaju slučajeve korupcije i raznih zloupotreba. To je pozitivan signal  izvršne vlasti, da je spremna da predloži zakon koji će nju izložiti mnogo većoj javnoj kontroli.

Vidjećemo da li će on u toj formi biti usvojen u parlamentu ili će ga prekrajati amandmanima.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo