Povežite se sa nama

Izdvojeno

IZBOR VDT: Stara priča, nova trgovina

Objavljeno prije

na

Hoće li Crna Gora u subotu dobiti novog državnog tužioca/cu ne zna se. Sudeći po sastanku lidera većine tim povodom, tema usko povezana sa izborom tužioca  je i rekonstrukcija vlade

 

Evropske adrese uporno upozoravaju da je izuzetno važno da se izabere  novi vrhovni državni tužilac u kontekstu pregovora i proširenja. Kod kuće se pregovara o proširenju vlade u susret glasanju o kandidatima za novog VDT, u subotu 27. januara.

Iako je rekonstrukcija Vlade Sporazumom o formiranju vlasti predviđena za kraj ove godine, ona bi se mogla desiti i ranije.  „ Vlast ostvaruje dobre rezultate“, navodno je poruka premijera Milojka Spajića sa ovonedjeljnog sastanka lidera većine, na kom se razgovaralo o izboru novog državnog tužioca.

U Parlamentu u toku je saslušanje tri kandidata/kinje za tu poziciju: Milorad Marković, Maja Jovanović i Suzana Mugoša.

Marković je  nakon formiranja nove vlasti nezvanično najavljivan kao mogući novi državni tužilac, dok su iz parlamentarne većine i Vlade tvrdili da će taj izbor uskoro biti i obavljen. Ipak, sada, dok traju saslušanja kandidata u Skupštini, podršku Markoviću najavili su samo Demokrate i lider Evropa sad. Kako pišu Vijesti, na sastanku su  samo Spajić i predstavnici Demokrata  saopštili da će glasati za izbor Markovića, dok se iz izlaganja ostalih učesnika sastanka nije moglo zaključiti hoće li ga podržati ili ne, „ali da se pretpostavlja da taj kandidat ima sigurna 42 glasa“. Dakle, bez glasova DNP-a na čijem je čelu Milan Knežević. Knežević  je na sastanku iskazao rezerve prema Markoviću, a njegova partija će na dan glasanja objaviti kako će se odrediti.

Bez četiri poslanika DNP-a, za izbor Markovića fali još najmanje sedam glasova. To bi se moglo nadoknaditi, pišu mediji,  glasovima Bošnjačke stranke, Socijaldemorata i Ujedinjene Crne Gore. Za sada nije poznato da  li je vlast o tome razgovarala sa liderima tih opozicionih stranaka.

Marković je magistar pravnih nauka. Ne dolazi iz redova tužilačke organizacije. To su isticali oni koji smatraju da je  važno za “otvaranje” tužilaštva” i promjene u instituciji. Marković je radio na Pravnom fakultetu i kao ekspert/konsultant na projektima EU, Savjeta Evrope, OEBS-a, UNDP-a.

Tokom njegovog saslušanja u Parlamentu izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanja Ćalović Marković podsjetila je da je Marković  za nevladinu oraganizaciju Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) nadgledao finansiranje kampanje političkih blokova na referendumu 2006. godine. Ona je  problematizovala to što Marković do danas nije dao nijednu izjavu kojom ukazuje na bilo koji oblik zloupotrebe na birače, o aferama Koverta i Snimak ili bilo kog drugog slučaja, kao i to da nikada nije kritikovao rad Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

Marković je, govoreći o radu u CeMI-ju kazao  da su se u svim tim procesima sačinjavani izvještaji na osnovu onoga o čemu je imao saznanja u tom trenutku. Naveo je  da nije kritikovao rad SDT-a jer nije želio ličnu promociju, te da to nije mogao ni zbog rada u međunarodnim organizacijama.

U trci za državnog tužioca su i kanidatkinje Maja Jovanović, bivša vd VDT i sutkinja Suzana Mugoša.

Maja Jovanović je dugo u tužilaštvu, a  Tužilački savjet (TS) ju je 5. februara 2022. izabrao da obavlja funkciju v. d. VDT-a, na kojoj je bila u dva mandata. Na njen predlog TS je izabrao novog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, a potom je pokrenuto nekoliko istraga koje su rezultirale podizanjem optužnica protiv nekadašnjih čelnika pravosuđa. Ona, međutim, na decembarskom glasanju za poziciju VDT nije dobila podršku parlamenta.  Za nju je tada  glasalo šest poslanika, nije bilo glasova protiv, dok je uzdržano je bilo 48 parlamentaraca.

Milan Knežević saopštio je da tada da  „Klub DNP-a neće podržati Maju Jovanović za VDT-a, a nećemo podržati nikoga za VDT-a prije nego čujemo njegovo izjašnjenje o zloupotrebama i montažama pravosudnog i kriminalnog miljea u slučaju ‘državni udar’. To nije pritisak, već principijelni stav prema najvećoj kreiranoj aferi u Crnoj Gori nakon Drugog svjetskog rata”. Zamjeralo joj se iz redova Bošnjačke stranke što nije urađeno mnogo po pitanju ratnih zločina.

Kandidatkinja Suzana Mugoša bila je sutkinja u slučaju državni udar, a nedavno su objavljene i prepiske  između nje i nekadašnje dugogodišnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. Mugoša otuda ne može računati na podršku parlamentarne većine.

Hoće li Crna Gora u subotu dobiti novog državnog tužioca/cu ne zna se. Sudeći po sastanku lidera većine tim povodom, izbor je usko povezan sa rekonstrukcijom vlade. Prema pisanju Vijesti, na sastanku su temu rekonstrukcije aktuelizovali lideri  ZBCG, Andrija Mandić i Milan Knežević.

Prethodno su Mandić i Knežević pitanje rekonstrukcije otvorili  krajem prošle godine, poručujući da bi taj postupak trebalo da uslijedi nakon novogodišnjih praznika, nekoliko mjeseci poslije toga ili u prvoj polovini 2024. godine.

U koalicionom sporazumu o vlasti piše da je rekonstrukcija planirana najkasnije do izglasavanja budžeta za 2025, odnosno  do kraja ove godine. Navodi se da se, “u skladu s dosljednim i potpunim poštovanjem svih odredbi sporazuma”, premijer obavezuje da će se ona sprovesti“.

Iako se u javnosti govorilo o primjerima kršenja Sporazuma, premijer je, sudeći po sastanku, raspoložen da se rekonstrukcija desi ranije.

U dokumentu je navedeno da će koaliciji ZBCG nakon rekonstrukcije pripasti pet mjesta u Vladi – potpredsjedničko mjesto za infrastrukturu i resori saobraćaja, prosvjete, turizma i prostornog planiranja i urbanizma.

“Svi su se saglasili da je izbor VDT-a bitan za proces evropskih integracija i da se to pitanje mora završiti”, rezultat je sastanka lidera većine.

Vidjećemo, da li je to dovoljno.

 

Poruke Brisela

Šefica Delegacije EU u Crnoj Gori, Oana Kristina Popa, poručila je ove sedmice  da je izbor VDT-a bez daljeg odlaganja od presudne važnosti za vladavinu prava u Crnoj Gori.

“EU očekuje od svih političkih aktera u Crnoj Gori da iskoriste aktuelni zamah politike proširenja, kompletiraju ključne reforme vladavine prava i iskoriste priliku za veliki korak naprijed ka EU”, poručili su iz Delegacije EU.

Ista poruka uoči glasanja o kanidatima za VDT u Parlamentu stigla je  od portparolke Evropske komisije Ane Pisonero.

Pisonero je u izjavi za agenciju MINA, uoči glasanja o VDT-u, kazala da u EK očekuju da crnogorski politički akteri iskoriste trenutni zamah proširenja Evropske unije (EU).

Imenovanje Vrhovnog državnog tužioca (VDT) vitalno je značajno za vladavinu prava u Crnoj Gori, ocijenila je.

Milena PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

UDRUŽENI PODUHVAT VUČIĆEVIH POLITIČARA, UDBE I EPISKOPA SPC: Nemoć u UN iskaljuju na Crnu Goru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kampanja nakon najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu vidno je orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine

 

 

Od tzv. antibirokratske revolucije 1989. godine teško da je bilo toliko povika i gnjeva na malu Crnu Goru od strane srpskog sv(ij)eta diljem regiona. Razlog je navodna izdaja „bratske Srbije“ i „interesa srpskog naroda“ zbog najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu. Kampanja je vidno orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine. Tada je crnogorska Mitropolija predvođena pokojnim Amfilohijem Radovićem ostala po strani referendumske kampanje pozvavši se na jevanđeosku maksimu „caru carevo, Bogu božje“.

U ovom slučaju se prije pet dana u kampanju uključio i sadašnji mitropolit Joanikije Mićović kome norme Jevanđelja i hrišćanske vjere ne važe kada su politički interesi Beograda i Moskve u pitanju. Mitropolit se prvo na uskršnjoj liturgiji 5.maja u Podgorici, kojoj su prisustvovali premijer, predsjednik i drugi zvaničnici, pojavio sa ruskim carskim grbom na vladičanskoj kapi (mitri). Istina, na štitu grba nije bilo ruskog Sv. Đorđa, (vjerovatno ciljana „korisna nejasnoća“) ali je ornament svakako ruski stiliziran i poruka je jasna. Kasnije je, slijedeći  poruku patrijrha SPC  Porfirija,  Joanikije rekao da „pri­ča o sre­bre­nič­kom ge­no­ci­du ni­je na­uč­no ute­me­lje­na, ali je i te ka­ko po­li­tič­ki mo­ti­vi­sa­na“. Tamo se desio, rekao je  zločin ali „lobiranje, sponzorisanje i propagiranje priče o genocidu u Srebrenici, ne može nadoknaditi nedostatke dokaza za održivost te priče“. Poruka mitropolita je da Crna Gora ne treba glasati predloženu Rezoluciju kako bi „uvijek bila otvorena za istinu,…sačuvala svoje dostojanstvo…(i) svoju unutrašnju stabilnost“.

Da je unutrašnja stabilnost i koaliciona Vlada narušena vidi se i iz izjave lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića koji je „saopštio premijeru da teško možemo nastaviti da podržavamo njegovu Vladu ukoliko CG podrži Rezoluciju“ u UN-u. Pojedini vučićevski mediji u zemlji i van su pozvali na organizaciju protesta i litije koje bi predvoditi episkopi. Andrija Mandić, predsjednik državne Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) nije prijetio izlaskom iz vlasti, na koju je toliko vremena čekao, ali je rekao da „mi srpski lideri u Crnoj Gori tu Rezoluciju i pokušaj da se Srbi proglase genocidnim narodom doživljavamo kao problem“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

APELACIONI SUD SILOVATELJU MALOLJETNICE DUPLO SMANJIO KAZNU: Nasilje u produženom trajanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu, te je sa maksimalne od 15 smanjio na osam godina.  Odluka je izazvala bijes javnosti, brojne reakcije i proteste

Maloljetnicu od 15 godina je pod prinudom početkom 2020. u svoju kuću odveo 50-godišnji  komšija B.B. ,,Ako ne dođe kod njega da ga nešto posluša” roditelji će joj ostati bez posla. Prijetnje su pojačavane, zaprijetio je i da će joj oca ubiti.

Djevojčica je krila od roditelja šta joj se dešava, dok otac nije primijetio promjene u njenom ponašanju, pregledao njen telefon i pronašao poruke komšije. Potom je djevojčica bratu ispričala o nasilnim seksualnim odnosima koje je mjesecima trpjela. Porodica je slučaj prijavila policiji nakon čega je silovatelj uhapšen i pritvoren.

Viši sud je, u dva navrata u julu 2022. i novembru 2023, B.B. osudio na maksimalnu kaznu zatvora od 15 godina. Sud je utvrdio da je B.B. od januara do juna 2020, upotrebom sile i prijetnje, u više navrata silovao djevojčicu, prijeteći joj da će joj ubiti oca ako nekome kaže.

Apelacioni sud je u februaru prošle godine ukinuo prvostepenu presudu Višeg suda koju je potpisala i jula 2022. godine donijela sutkinja Vesna Kovačević. Ona je B. B. osudila na 15 godina zatvora, ali je tadašnjom odlukom Apelacionog suda silovatelj vraćen na ponovno suđenje. Nakon toga, u novembru prošle godine sudija Višeg suda Veljko Radovanović donosi istovjetnu presudu kao i sutkinja Kovačević.

Apelacioni sud je sada preinačio odluku i smanjio kaznu sa 15 na osam godina.

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu. Posljednja odluka Apelacionog suda je pravosnažna.  Ako ona ostane na snazi B.B, koji je već četiri godine u pritvoru izaći će iz zatvora tokom 20**08.????

Odluka Apelacinog suda izazvala je bijes javnosti i brojne reakcije. U srijedu je ispred ovog suda održan protest više desetina građana.  ,,Strože kazne za zločine nad djecom”, ,,Smanjite silovanje, ne kaznu”, ,,Osam godina zatvora za doživotnu traumu”, ,,Produženo silovanje nema prenaglašen značaj”, neki su od transparenata koji su se mogli vidjeti na protestu.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo