Povežite se sa nama

OKO NAS

Spuž kao sklonište

Objavljeno prije

na

keljmendi

Kada se prošle sedmice predao crnogorskim vlastima, Liridon Keljmendi je vjerovatno imao sasvim drugačije motive od novčanih. Okolnosti pod kojima se predao crnogorskoj policiji i trenutak koji je za to izabrao prije ukazuju na to da je mlađanom Keljmendiju neko „disao” za vratom i da je, zapravo, pronašao utočište u Crnoj Gori. Spuž je, sva je prilika, trenutno najbezbjednije mjesto za njega dok se raspada očev kriminalni klan.

„Teško je to sa sigurnošću kazati, ali je sasvim vjerovatno da je Liridonu prijetila neka opasnost i da je Crne Gora, gdje koristi veze oca Nasera, za njega najsigurnije mjesto na svijetu”, kaže za Monitor dobro obaviješteni policijski izvor.

„Liridon se predao i traži nazad svojih četrdeset hiljada eura”, naslov je jednog novinskog teksta o tome kako se sin uhapšenog narkobosa Nasera Keljmendija dobrovoljno prijavio da odsluži kaznu u Crnoj Gori u zamjenu za kauciju koju je ranije položio pod nepoznatim okolnostima. Šira javnost je tako doznala da Liridon Keljmendi nikada nije odležao zatvorsku kaznu od sedam mjeseci.

Sin uhapšenog narkobosa Nasera Keljmendija, Liridon Keljmendi (30), uhapšen je 24. maja oko 5.30 sati na graničnom prelazu Kula, nedaleko od Rožaja. Sam se predao crnogorskoj policiji da bi, navodno, odslužio preostalih pet i po mjeseci kazne zatvora zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja podstrekavanjem.

Keljmendi je ranije hapšen po potjernici koju je za njim raspisao Nacionalni biro Interpola Podgorica, po naredbi Osnovnog suda u Kotoru, zbog izdržavanja zatvorske kazne od sedam mjeseci. Nakon što je u istražnom zatvoru proveo mjesec i po, sada se doznaje da je platio kauciju od četrdeset hiljada eura, kako bi bio pušten iz pritvora.

Pravnici smatraju da Liridon ne može dobiti natrag novac koji je uplatio kao jemstvo da će se odazvati svakom pozivu Osnovnog suda u Kotoru gdje je protiv njega vođena istraga i gdje je osuđen pravosnažnom kaznom.

On, naravno, ne isključuje mogućnost pravnih finesa Keljmendijevog branioca, ali smatra da bi državni organi mogli, ako žele, da razjasne kako je Liridon 2004. godine dobio ličnu kartu u Bijelom Polju i postao stanovnik naselja Kruševo, o čemu je Monitor pisao desetak dana prije Liridonove predaje.

„Ne znam kako je moglo da se prihvati jemstvo, kada je Liridon već jednom bio u bjekstvu i da ga je policija Hrvatske uhapsila i isporučila Crnoj Gori po potjernici Interpola. Znači, postojala je opasnost da ponovo pobjegne”, kaže taj pravnik.

Presudom iz juna 2011. godine Liridon je osuđen na sedam mjeseci zatvora, a njegov brat Elvis, kome se sudilo u odsustvu zbog istog krivičnog djela, na devet mjeseci. Istom odlukom na godinu zatvora osuđen je bivši rukovodilac filijale MUP-a u Kotoru Svetozar Popović, a savjetnica u toj filijali Ksenija Mitrović na deset mjeseci.

U presudi je pisalo da su Popović i Mitrovićeva 24. septembra 2010. godine posredno podstreknuti od Liridona Keljmendija da mu kao stranom državljaninu izdaju lična dokumenta. Liridon je prethodno izvjesnom Zvonku Radoviću iz Podgorice dao lične podatke i kopiju lične karte, radi predaje službenicima kotorske filijale ovlašćenim za izdavanje ličnih dokumenata. Radović je to prihvatio i u više navrata ostvario kontakt sa Popovićem, da bi potom faslifikovano rješenje o upisu u Registar crnogorskih državljana predao Mitrovićevoj. Ona je po dogovoru sa Popovićem istoga dana na osnovu priložene dokumentacije i falsifikovanog rješenja zavela okrivljenog Liridona u crnogorsko državljanstvo.

Ova informacija je u kontradiktornosti sa činjenicom da je sin uhapšenog Nasera Keljmendija mnogo ranije bio „stanovnik” Bijelog Polja, sa ličnom kartom izdatom u ovom gradu. Prema faksimilu lične karte do koje je Monitor došao, Liridon je u Bijelom Polju bio prijavljen na adresi naselje Kruševo. Staru, nebiometrijsku ličnu kartu izdao je MUP Bijelo Polje još devetog juna 2004. godine, pod registarskim brojem 43401, sa rokom važenja od deset godina.

„Uslov za dobijanje lične karte je državljanstvo. Policija je ranije negirala da Keljmendijevi imaju crnogorsko državljanstvo. Liridon nije mogao dobiti ličnu kartu u Bijelom Polju ako nije bio državljanin Crne Gore”, objašnjava Monitorov policijski izvor.

Sada, kada se Liridon predao, otvara se niz pitanja, kao recimo ono ko je u vrijeme izdavanja bjelopoljske lične karte bio na određenim mjestima u Područnoj jedinici policije u ovom gradu, i bez čijeg znanja lična karta ne bi mogla biti izdata. To je nešto što ne bi moglo tek tako da se prepusti zaboravu, s obzirom na to da je ovo krivično djelo Liridon počinio mnogo prije od onog u Kotoru.

„Sve su to zbunjujuće činjenice koje govore u prilog tome da Liridon nije poslije toliko vremena došao u Crnu Goru da bi izdržao kaznu i uzeo natrag kauciju, već da mu je ovdje trenutno sigurnije nego na Kosovu”, kaže Monitorov policijski izvor.

On otkriva da je Liridon neposredno prije predaje crnogorskoj policiji u Peći čuvao ubice Tamare Radulović. Ovu nesrećnu djevojku su u jednom kafiću na Adi Ciganliji u Beogradu ubili crnogorski državljani Filip Vilotijević (25) i Vukašin Cmiljanić (20).

Tamarinim ubicama Liridon je u Novom Pazaru nabavio lažne putne isprave. Sa tim ispravama oni su se preko sjevernog Kosova prebacili u albanski dio Kosovske Mitrovice, odakle su došli u Peć.

„Nijesu se dugo skrivali. Kosovska policija ih je otkrila u navodnoj rutinskoj kontroli u centru grada”, kaže Monitorov policijski izvor.

U kakvim je sve poslovima bio Liridon Keljmendi zvani Dona, osim što je posljednjih dana na Kosovu čuvao ubice Tamare Radulović, i od koga je strahovao, doznaće se prije ili kasnije. Samo nekoliko dana nakon što su uhapšeni Vilotijević i Cmiljanić, Liridon je u cik zore došao na Kulu.

„Prošao je bez problema kosovsku carinu i policiju, a zatim je crnogorskim graničnim policajcima predao svoja lična dokumenta i zatražio da ga uhapse. Šta ga je na to navelo, zasada je službena tajna”, priča Monitorov dobro obaviješteni izvor.

Keljmendijevi znanci

Policija Bosne i Hercegovine tražila je bezbjednosnu provjeru za 21 osobu iz Crne Gore zbog veza sa Naserom Keljmendijem. Osobe za koje je policija BiH tražila bezbjednosnu provjeru bile su duži period u intenzivnoj komunikaciji sa Keljmendijem. Na spisku za provjeru nalaze se pripadnik Agencije za nacionalnu bezbjednost Duško Golubović, bivši gradonačelnih Ulcinja Gzim Hajdinaga i načelnik policije u tom gradu Rudolf Elezović, potvrđeno je Danu u vrhu Federalne policije. Tražena je provjera i za jednog od vlasnika podgoričkog kafića Grand Ranka Ubovića, biznismena iz Ulcinja Muja Redžu, šefa katastra u tom gradu Dauta Bejtovića kao i Lindona Camaja. Direktor Federalne policije Dragan Lukač potvrdio je u izjavi za Dan da je potpisao spisak za 21 osobu iz Crne Gore čije su provjere tražene. ,,Radi se o tajnoj istrazi i zasada ne mogu iznositi detralje”, rekao je on. Iz policije BiH potvrđeno je da su provjere za tražene osobe urađene i da će se tužilaštvo u narednom perodu izjasniti o tome, ali i da spisak nije konačan.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREVARE U ONLAJN TRGOVINI: Sajber mačak u vreći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kupovina preko interneta je jednostavna, ali može da bude mač sa dvije oštrice. Narudžbine nekada ne ispunjavaju  očekivanja kupaca, a dešava se i da ostanu praznih ruka i džepova

 

Zahvaljujući razvoju interneta, korisnici širom svijeta mogu jednim potezom miša obaviti trgovinu. Onlajn kupovina postaje sve primamljivija. Nema gužvi, neljubaznih prodavaca, traženja parkinga. Ali, prevare čuče iza klika kao i iza ćoška.

Onlajn šoping se obavlja na globalnom tržištu. Na Instagramu i Fejsbuku postoji veliki broj stranica koje imaju po nekoliko hiljada pratilaca i  ’bave’ se prodajom odjeće. Ovdje vrebaju neregistrovani prodavci koji otvaraju lažne profile preko društvenih mreža i tako pokušavaju da sakriju pravi identitet. Aprilski izvještaj analitičke kompanije Ghost Data pod nazivom Instagram i falsifikovanje pokazao je da skoro 20 odsto svih objava o modnim proizvodima na Instagramu sadrži promociju kopija originalnih proizvoda. Identifikovano je više od 56 hiljada profila koji prodaju od lažnih Adidas trenerki sve do Šanel torbi. Poređenja radi, 2016. godine ovakvih profila je otkriveno oko 20 hiljada. Najviše njih napravljeno je u Kini i Rusiji.

U izvještaju piše: ,,Ovakvi modni profili, koji su uglavnom usmjereni na suzbijanje konkurentnosti luksuzne mode, izuzetno su aktivni. Industrija krivotvorene robe ostvaruje prihod od 1,2 biliona dolara svake godine. Internet tržište raste takvom brzinom da je čak privuklo pažnju Trampove administracije, koja je nedavno oformila odjeljenja za unutrašnju sigurnost i trgovinu. Ona će u narednih nekoliko mjeseci raditi na izradi plana za borbu protiv prodaje krivotvorevina na mreži“.

Nekada prestižni modni brendovi reaguju i tuže kompanije koje prodaju lažnjake. Tako je prije nekoliko godina došlo do sudskog spora između brenda Gucci i kompanije Alibaba. Spor je riješen tako što su se obje strane složile da zajedno rade na spriječavanju prodaje lažnih proizvoda.

Onlajn varalice postaju suptilnije u izgradnji svojih fasada. Shvatili su da im je od prodaje fejk proizvoda jeftinije da prodaju maglu. Tako se dešava i da proizvodi uopšte ne stignu do kupaca. Sagovornica Monitora K.M. prepričava neprijatnost koju je doživjela prilikom kupovine preko jednog Instagram profila: ,,Naručila sam patike koje sam platila oko 60 eura. Čekala sam na njih dva mjeseca, a onda mi je postalo jasno da ih nikada neću dobiti. Od lažnog prodavca sam dobila odgovor da su se patike vjerovatno zagubile prilikom dostave. Kada sam zahtijevala da dobijem ono što sam platila, rekao je da je on jednom platio isporuku i da ne namjerava da to uradi ponovo. Prvo sam bila ljuta na njega zbog prevare, a kasnije na sebe što sam ispala lakovjerna“.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 20. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

USPJEŠNO TURISTIČKO LJETO NA SJEVERU: Stranim gostima sve privlačnije planine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekivanja s početka ljetnje turističke sezone su se obistinila. Na sjeveru su zadovoljni brojem ostavrenih noćenja.   Inostrani gosti činili su većinu  u Kolašinu i na Žabljaku. Porastao je i broj turista, koji su za odmor odabrali  katune i seoska domaćinstva

 

Nema razloga za nezadovoljstvo- jedinstvena je ocjena protekle turističke sezone na sjeveru države. U  turističkim organizacijama kažu da je  ukoliko nije bila bolja, miinula sezona je, prema broju ostavrenih noćenja,  bar na nivou prošlogodišnje .         Takve tvrdnje, u kolašinskoj Turističkoj organizaciji (TO) , nažalost i dalje ne mogu potkrijepiti konkretnim podacima o broju gostiju.  Razlog je višegodišnja neažurnost u  naplati boravišne takse, pa tako je broj noćenja ostavrenih tokom ljeta, poznat samo za nekoliko većih hotela. No i pored skromnih prihoda, tvrde, uspjeli su da učine mnogo kad je riječ o promociji Kolašina, pa se to odrazilo i na uspješnost sezone.

„ Prema podacima iz hotela „Šeraton“ i „Bjanka“  ovo turističko ljeto bilo je znatno bilje od prošlog. Gosti tih objekata su, uglavnom, strani turisti. Kolašin je prije nekoliko mjeseci dobio još jedan hotel visoke kategorije, tako da smo, računjajući i veliki broj manjih objekata, imali šta da ponudimo turistima različite platežne moći.“- kaže za Monitor direktor TO Aleksandar Vlahović.

Nije falilo, tvrdi, ni manifestacija koje su obogatile vanpansionsku ponudu.  Tokom mula i avgusta na kolašinskim ulicama i u sali Centra za kulturu, podsjeća direktor TO,  bilo je sadržaja koji su, takođe, mogli da zadovolje različite ukuse.  Joga fest, Korifej tatar, veliki broj izložbi, promocija knjiga, Etno kamp, Pazrni dan…., samo su neki od sadržaja namijenjenih turistima.

Kolašin je ove godine, objašnjavaju u TO, imao i „adut više“. Novi Ski centar na Bjelasici otvorio je vrata turistima i tokom ljetnje sezone,,a posjeta je, tvrde, zadovoljavajuća.

Vlahović nije komentarisao hendikep s kojim je Kolašin ušao u ljetnju turističku sezonu. Naime, tokom proljeća organizatori Tango kampa su otkazali tu manifestaciju, koja je godinama  punila smještajne kapacitete tokom avgusta. Nema ni zvaničnih podataka , koliko je nedolazak tangerosa iz cijelog svijeta , štetio bilansu ovog turističkog ljeta.

Prema zvaničnim podacima,  na  Žabljaku je u toko većeg dijela  ljetnje sezone popunjenost smještajnih kapaciteta bila preko 80 odsto.I u tom gradu većinu turista činili su stranci, kojih je bilo i više od dvije trećine od ukupnog broja gostiju. Najviše  iz  Francuske, Njemačke, Češke, Poljske i Slovenije, a porastao je broj gostiju iz KINE.

Posjetioci Žabljaka i ovog ljeta najviše su se zadržavali na prostoru NP Durmitor, ali je bilo velikog interesovanja i za  rafting rijekom Tarom, planinarenje, kao i posjetu Crnom jezeru.

“Imali smo i novoteta ovog ljeta, kako što je  električni autobus Opštine  koji je prošle godine dobijen kao donacija, a sada svakodnevno više puta saobraća od centra grada do Savinog kuka. Za grupe JE organizovana panoramska vožnja do Ribljeg i Vražjeg jezera, kao i posjeta kulturno-istorijskom nasljeđu ili stećcima, koji su ušli na UNESCO-vu listu zaštite.“- kažu u Žabljačkoj TO.

Za razliku od kolega u Kolašinu, na Žabljaku su uveli red i u naplatu boravišne takse. Kampanja, koju su  prošle godine, započeli resorno ministarstvo,   lokalnu samoupravu, Poresku upravu, TO, tvrde, na žabljaku je dala rezultate.  Zbog toga je naplata boravišne takse i prijava i odjava turista za  oko 50 odsto bila  bolja u ljetnjem periodu.

I u Kolašinu i na Žabljaku kažu da je predsezpna bila značajno lošija od prošlogodišnje, pa su tokom druge polovine maja i početkom juna zabilježili osjetan pad broja noćenja  u odnosu na lani. U obje TO nadaju se, međutim, produžetku sezone. Prema najavama, gostiju neće faliti ni tokom septembra i oktobra.

“Već imamo dobar buking za septembar i prvu polovinu oktobra i iskreno očekujemo da će se taj početni gubitak nadoknaditi u periodu, koji je pred nama.”,- kažu na Žabljaku.

Prema broju rezervacija u dva najveća hotela, slično će biti i u Kolašinu. Kako je rekao Vlahović, za  kraj ljeta i početak jeseni, najavljen je veliki broj seminara, ali i grupne posjete, uglavnom, stranih gostiju.

„Međutim, posjetu privatnom smještaju može da pokvari loše vrijeme i to bi bila velika šteta. Slično se desilo i tokom proljeća. Posjeta velikim hotelima je bila standardna, dok su najviše štete od lošeg vremana imali vlasnici malih pansiona“. – objašnjava on.

Dobra vijest za sjever je što je ove godine je osjetan porast broj gostiju i u seoskim domaćinstvima  koja se bave turizmom. Prema zvaničnim podacima, Većina od oko 100 domaćinstava u Crnoj Gori, koji na taj način dopunjavaju kućni budžet,  sa sjevera su. U Regionalnoj razvojnoj  agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije (RDA), koja raznim projektima podspješuje tu vrstu turizma smatrjaju da će , naročito, strani gosti sve česće dolaziti na sela i katune da odmaraju.

RDA je,  prije pet godina, kaže direktorica Jelena Krivčević, vjerujući u potencijale ruralnog sjevera, kao atraktivne turističke destinacije počela da osnažuje pojedine poljoprivrednike  da na svojim domaćinstvima ugoste, turiste.

„Tada je ta ideja djelovala prilično neralno. Ljudi na našim selima nijesu vjerovali da imaju nešto vrijedno da ponude i da će prvući , ali i da će umjeti da udovolje zahtjevima turista. Ispostailo se da je drugačije, pa sada, iako se cijela priča razvijala korak po korak, imamo i zadovoljne domaćine i zadovljne goste. „- kaže ona.

Izmjenama u zakonu, od skoro se za taj vid turiza mogu registrovati i domaćinstva na katunu. Direktorica RDA, smatra da je to donijelo mnogo pogodnosti, a strani turisti su, tvrdi ona, s oduševljeme prihvatii odore na jestima „gdje je vrijeme stalo“ i gdje često nedostaje mnogo onog na šta su u civlizaciji navikli.

                                                                                       Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TREĆINA ZAPOSLENIH U KOLAŠINSKOJ OPŠTINI ANAGAŽOVANA UGOVORIMA: Partijska zapošljavanja pod šifrom „tajno“

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uz obrazloženje da im je neophodan ekspertski kadar, vladajuća kolašinska koalicija zapošljava sugrađane, a od javnosti kriju podatke o njihovim kvalifikacijama, zaradama i poslu koji obavljaju

 

Skoro trećina onih koji trenutno obavljaju poslove u kolašinskoj  lokalnoj upravi su, prema nedavnom priznanju predsjednika Opština Milosava Bulatovića, angažovani prema nekoj vrsti ugovora.  Ni pola godine, od kako su mu novinari i opozicioni odbornici postavili pitanja o razlozima značajnog  povećanja broja zaposlenih u opštinskoj administraciji, on nije precizirao o kakvim je ugovorima riječ. On  smatra da štiti lične podatke svojim službenika, odbijajući da javnosti odgovori koju školsku spremu imaju, koje poslove obavljaju i koliko su za to plaćeni oni koje je ugovorima angažovao.

Bulatović tvrdi i da  lokalnoj administraciji od kako je on na funkciji predsjednika Opštine nema ni volonetara. Prije nekoliko mjeseci je tvrdio da su nekolicina službenika u njegovom kabinetu volonteri. Kad je prestao taj njihov status i kada su počeli da naplaćuju svoj rad nije odgvorio.

Prema zvaničnim podacima iz Opštine, osim šest funkcionera, sedam sekretara, odnosno,  načelnika i komandira službi i 56 zaposlenih na neodređeno vrijeme radi i 23 osobe po ugovorima.    Za njihovo angažovanje nije bilo saglasnosti Ministarstva finansija.

U kolašinskoj opoziciji smatraju da je broj angažovanih ugovorima znatno veći.  Za odbornički kluba Demokrata skrivanje podataka o  svima koji rade u Opštini predstavlja   grubu obmanu  javnosti i pokušaj da se prikriju sve nezakonitosti u radu lokalne samouprave.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 13. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo