Povežite se sa nama

OKO NAS

Spuž kao sklonište

Objavljeno prije

na

Kada se prošle sedmice predao crnogorskim vlastima, Liridon Keljmendi je vjerovatno imao sasvim drugačije motive od novčanih. Okolnosti pod kojima se predao crnogorskoj policiji i trenutak koji je za to izabrao prije ukazuju na to da je mlađanom Keljmendiju neko „disao” za vratom i da je, zapravo, pronašao utočište u Crnoj Gori. Spuž je, sva je prilika, trenutno najbezbjednije mjesto za njega dok se raspada očev kriminalni klan.

„Teško je to sa sigurnošću kazati, ali je sasvim vjerovatno da je Liridonu prijetila neka opasnost i da je Crne Gora, gdje koristi veze oca Nasera, za njega najsigurnije mjesto na svijetu”, kaže za Monitor dobro obaviješteni policijski izvor.

„Liridon se predao i traži nazad svojih četrdeset hiljada eura”, naslov je jednog novinskog teksta o tome kako se sin uhapšenog narkobosa Nasera Keljmendija dobrovoljno prijavio da odsluži kaznu u Crnoj Gori u zamjenu za kauciju koju je ranije položio pod nepoznatim okolnostima. Šira javnost je tako doznala da Liridon Keljmendi nikada nije odležao zatvorsku kaznu od sedam mjeseci.

Sin uhapšenog narkobosa Nasera Keljmendija, Liridon Keljmendi (30), uhapšen je 24. maja oko 5.30 sati na graničnom prelazu Kula, nedaleko od Rožaja. Sam se predao crnogorskoj policiji da bi, navodno, odslužio preostalih pet i po mjeseci kazne zatvora zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja podstrekavanjem.

Keljmendi je ranije hapšen po potjernici koju je za njim raspisao Nacionalni biro Interpola Podgorica, po naredbi Osnovnog suda u Kotoru, zbog izdržavanja zatvorske kazne od sedam mjeseci. Nakon što je u istražnom zatvoru proveo mjesec i po, sada se doznaje da je platio kauciju od četrdeset hiljada eura, kako bi bio pušten iz pritvora.

Pravnici smatraju da Liridon ne može dobiti natrag novac koji je uplatio kao jemstvo da će se odazvati svakom pozivu Osnovnog suda u Kotoru gdje je protiv njega vođena istraga i gdje je osuđen pravosnažnom kaznom.

On, naravno, ne isključuje mogućnost pravnih finesa Keljmendijevog branioca, ali smatra da bi državni organi mogli, ako žele, da razjasne kako je Liridon 2004. godine dobio ličnu kartu u Bijelom Polju i postao stanovnik naselja Kruševo, o čemu je Monitor pisao desetak dana prije Liridonove predaje.

„Ne znam kako je moglo da se prihvati jemstvo, kada je Liridon već jednom bio u bjekstvu i da ga je policija Hrvatske uhapsila i isporučila Crnoj Gori po potjernici Interpola. Znači, postojala je opasnost da ponovo pobjegne”, kaže taj pravnik.

Presudom iz juna 2011. godine Liridon je osuđen na sedam mjeseci zatvora, a njegov brat Elvis, kome se sudilo u odsustvu zbog istog krivičnog djela, na devet mjeseci. Istom odlukom na godinu zatvora osuđen je bivši rukovodilac filijale MUP-a u Kotoru Svetozar Popović, a savjetnica u toj filijali Ksenija Mitrović na deset mjeseci.

U presudi je pisalo da su Popović i Mitrovićeva 24. septembra 2010. godine posredno podstreknuti od Liridona Keljmendija da mu kao stranom državljaninu izdaju lična dokumenta. Liridon je prethodno izvjesnom Zvonku Radoviću iz Podgorice dao lične podatke i kopiju lične karte, radi predaje službenicima kotorske filijale ovlašćenim za izdavanje ličnih dokumenata. Radović je to prihvatio i u više navrata ostvario kontakt sa Popovićem, da bi potom faslifikovano rješenje o upisu u Registar crnogorskih državljana predao Mitrovićevoj. Ona je po dogovoru sa Popovićem istoga dana na osnovu priložene dokumentacije i falsifikovanog rješenja zavela okrivljenog Liridona u crnogorsko državljanstvo.

Ova informacija je u kontradiktornosti sa činjenicom da je sin uhapšenog Nasera Keljmendija mnogo ranije bio „stanovnik” Bijelog Polja, sa ličnom kartom izdatom u ovom gradu. Prema faksimilu lične karte do koje je Monitor došao, Liridon je u Bijelom Polju bio prijavljen na adresi naselje Kruševo. Staru, nebiometrijsku ličnu kartu izdao je MUP Bijelo Polje još devetog juna 2004. godine, pod registarskim brojem 43401, sa rokom važenja od deset godina.

„Uslov za dobijanje lične karte je državljanstvo. Policija je ranije negirala da Keljmendijevi imaju crnogorsko državljanstvo. Liridon nije mogao dobiti ličnu kartu u Bijelom Polju ako nije bio državljanin Crne Gore”, objašnjava Monitorov policijski izvor.

Sada, kada se Liridon predao, otvara se niz pitanja, kao recimo ono ko je u vrijeme izdavanja bjelopoljske lične karte bio na određenim mjestima u Područnoj jedinici policije u ovom gradu, i bez čijeg znanja lična karta ne bi mogla biti izdata. To je nešto što ne bi moglo tek tako da se prepusti zaboravu, s obzirom na to da je ovo krivično djelo Liridon počinio mnogo prije od onog u Kotoru.

„Sve su to zbunjujuće činjenice koje govore u prilog tome da Liridon nije poslije toliko vremena došao u Crnu Goru da bi izdržao kaznu i uzeo natrag kauciju, već da mu je ovdje trenutno sigurnije nego na Kosovu”, kaže Monitorov policijski izvor.

On otkriva da je Liridon neposredno prije predaje crnogorskoj policiji u Peći čuvao ubice Tamare Radulović. Ovu nesrećnu djevojku su u jednom kafiću na Adi Ciganliji u Beogradu ubili crnogorski državljani Filip Vilotijević (25) i Vukašin Cmiljanić (20).

Tamarinim ubicama Liridon je u Novom Pazaru nabavio lažne putne isprave. Sa tim ispravama oni su se preko sjevernog Kosova prebacili u albanski dio Kosovske Mitrovice, odakle su došli u Peć.

„Nijesu se dugo skrivali. Kosovska policija ih je otkrila u navodnoj rutinskoj kontroli u centru grada”, kaže Monitorov policijski izvor.

U kakvim je sve poslovima bio Liridon Keljmendi zvani Dona, osim što je posljednjih dana na Kosovu čuvao ubice Tamare Radulović, i od koga je strahovao, doznaće se prije ili kasnije. Samo nekoliko dana nakon što su uhapšeni Vilotijević i Cmiljanić, Liridon je u cik zore došao na Kulu.

„Prošao je bez problema kosovsku carinu i policiju, a zatim je crnogorskim graničnim policajcima predao svoja lična dokumenta i zatražio da ga uhapse. Šta ga je na to navelo, zasada je službena tajna”, priča Monitorov dobro obaviješteni izvor.

Keljmendijevi znanci

Policija Bosne i Hercegovine tražila je bezbjednosnu provjeru za 21 osobu iz Crne Gore zbog veza sa Naserom Keljmendijem. Osobe za koje je policija BiH tražila bezbjednosnu provjeru bile su duži period u intenzivnoj komunikaciji sa Keljmendijem. Na spisku za provjeru nalaze se pripadnik Agencije za nacionalnu bezbjednost Duško Golubović, bivši gradonačelnih Ulcinja Gzim Hajdinaga i načelnik policije u tom gradu Rudolf Elezović, potvrđeno je Danu u vrhu Federalne policije. Tražena je provjera i za jednog od vlasnika podgoričkog kafića Grand Ranka Ubovića, biznismena iz Ulcinja Muja Redžu, šefa katastra u tom gradu Dauta Bejtovića kao i Lindona Camaja. Direktor Federalne policije Dragan Lukač potvrdio je u izjavi za Dan da je potpisao spisak za 21 osobu iz Crne Gore čije su provjere tražene. ,,Radi se o tajnoj istrazi i zasada ne mogu iznositi detralje”, rekao je on. Iz policije BiH potvrđeno je da su provjere za tražene osobe urađene i da će se tužilaštvo u narednom perodu izjasniti o tome, ali i da spisak nije konačan.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo