Povežite se sa nama

OKO NAS

STARAČKI DANI NAFIJE KUJOVIĆ: Teške suze, vedar duh

Objavljeno prije

na

Kombinacijom hip-hopa i zvukova sevdalinke opjevano je rušenje hale sportova, urušavanje hotela Berane, problemi sa smećem na Vasovim vodama i još mnogo toga. Pjesma Pusta tama bila je jedno vrijeme pravi hit na internetu i prethodila je lokalnim izborima na kojima je opozicija konačno preuzela Berane od Demokratske partije socijalista.

Pjesma je, kaže nekadašnja čuvena estradna zvijezda Nafija Kujović, sve što joj je ostalo od nekadašnjeg lijepog života u mladosti, u Jugoslaviji od Đevđelije do Triglava. Ona sada sa sjetom priča o uspomenama i mnogobrojnim poznanstvima.

Dok je kao zvijezda jugoslovenske estrade pjevala po najpoznatijim hotelima širom nekadašnje velike države, ova staroberanka nije razmišljala i nije mogla ni sanjati da će staračke dane provoditi faktički kao socijalni slučaj. Krov nad glavom dijeliti s izbjeglicama u naselju Rudeš na periferiji Berana.

„Tri kilometra od centra. Mnogo za moje bolesne noge. A rođena sam dolje na kaldrmi. Ne mogu bez ulice i ljudi”, kaže ona.

Njena penzija danas nije dovoljna da podmiri elementarne životne potrebe. Nafija je ogorčena i na sebe i na druge. Nije nezahvalna. Ima samo lijepe riječi za dobre ljude koji su joj obezbijedili krov nad glavom, ali kaže da takvu starost nije zaslužila, ni po rodu ni po radu. Starica na grudima steže spomenicu iz Drugog svjetskog rata, jednog od svoje braće. „Poginuo je u partizanima. Još dvojica su umrla od posljedica ranjavanja”, zaludu se prisjeća.

Nikada, pa ni danas, nije zbog toga imala bilo kakvih privilegija ili povlastica. „Dok je majka bila živa stizali su paketi od Blaža Jovanovića. Poslije toga ništa”, kaže Nafija.

Za život je, dok je bilo snage, glasa i ljepote, oduvijek zarađivala samostalno. Počela je kao čistačica u bolnici u Beranama, a onda je njen talenat za pjesmu i „glas grlice” otkrila Divna Kostić.

„Bilo je to u Sarajevu. Upoznala sam tu veliku estradnu umjetnicu i ona me je povukla sa sobom. Od tada sam više od tri decenije pjevala i živjela po hotelima. Eh, mladosti i ljepote. Nema grada u bivšoj Jugoslaviji gdje nijesam bila. Sarajevo, Podgorica, Beograd, Zagreb, Skoplje… Pjevala sam i u Trstu. Titu nijesam imala priliku, ali jesam njegovom sinu na beogradskim splavovima”, kaže Nafija.

Dok se prisjeća davnih dana i mnogih nezaboravnih događaja, suze traže put kroz bore. „Nijesam mislila da će starost biti ovakva. Dolazili su nekada ‘budžovani’ da me slušaju, a sada moje molbe za po neku malu pomoć ne stižu daleko. Sve što kažem Lim ponese”, kaže Nafija.

Ona se, ipak, nekako snalazi a najviše strahuje od bolesti i postelje.

„Bojim se da me kakva muka ne ‘zaveže’ za krevet. Ne znam šta bih tada radila. Samoća bi me ubila za tri dana. Dok mogu na noge, podnošljivo je”, priča Nafija.

Dok joj se vrijeme urezuje u lice, Nafija kaže da je glas i dalje služi dobro i kako bi i sada mogla zapjevati pred publikom, bez straha.

„Obećali su mi i neki tamburaši iz Bijelog Polja da će doći da snimimo spot za jednu pjesmu koju niko ne može kao ja da otpjeva , ‘Prođoh Bosnom kroz gradove’. Davno je bilo kada su se lomile flaše i kada sam podizala publiku i kafanu na noge, ali nijesam ni jednu riječ zaboravila. Ni te, ni mnogih drugih lijepih pjesama”, kaže Nafija s ponosom.

Malena soba na Rudešu nije baš za pjesmu. Vlaga i memla po ćoškovima više su za neveselu priču. Po prirodi nasmijana i spremna za šalu, ona skriva tužni pogled. No ne dozvoljava da je tjeskoba do kraja savlada.

Kada do toga dođe, onda sočno, da sočnije ne može, opsuje, i bude joj lakše. Niko, ama baš niko, ne zna da opsuje tako lijepo kao Nafka. Psovka je dio njenog uobičajenog vokabulara, i po tome je svi znaju.

Kada opsuje i bude joj lakše, onda se opet zamisli i potone u brigu. Noćnu, staračku. Do sjutra, do novog dana.

,,Dođem ovdje da prespavam. Sjutra đe me noge odnesu”, kaže Nafija.

A noge je svuda nose. Prepoznatljivo blago pogrbljena pod teretom cegera i torbi u rukama, očas stigne do Plava i Rožaja. Do Bijelog Polja. Ni Ulcinj joj nije predaleko. Crpi neku neviđenu snagu i energiju, iz dna duše.

„Iz pjesme”, vjeruje Nafija.

Kada su je svi zaboravili, pojavili su se momci iz Luke Berane s idejom da snime pjesmu. Od svih Nafijinih estradnih nastupa, jedino je Pusta tama ostala, i zauvijek će ostati na internetu.

Momci iz Luke, kao znak zahvalnosti i pažnje, Nafiji su izvadili pasoš, i ona je poslije mnogo godina, konačno još jednom prošetala do Njemačke. Do tamo su stigli zvuci Puste tame.

Moglo bi se reći kako su članovi ove neformalne Fejsbuk grupe za života podigli spomenik najstarijoj estradnoj pjevačici u Crnoj Gori. I zauvijek je sačuvali od zaborava. Još samo da država okrene glavu, starački dani Nafije Kujović možda ne bi bili ovako teški.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo