OKO NAS
STARAČKI DANI NAFIJE KUJOVIĆ: Teške suze, vedar duh

Kombinacijom hip-hopa i zvukova sevdalinke opjevano je rušenje hale sportova, urušavanje hotela Berane, problemi sa smećem na Vasovim vodama i još mnogo toga. Pjesma Pusta tama bila je jedno vrijeme pravi hit na internetu i prethodila je lokalnim izborima na kojima je opozicija konačno preuzela Berane od Demokratske partije socijalista.
Pjesma je, kaže nekadašnja čuvena estradna zvijezda Nafija Kujović, sve što joj je ostalo od nekadašnjeg lijepog života u mladosti, u Jugoslaviji od Đevđelije do Triglava. Ona sada sa sjetom priča o uspomenama i mnogobrojnim poznanstvima.
Dok je kao zvijezda jugoslovenske estrade pjevala po najpoznatijim hotelima širom nekadašnje velike države, ova staroberanka nije razmišljala i nije mogla ni sanjati da će staračke dane provoditi faktički kao socijalni slučaj. Krov nad glavom dijeliti s izbjeglicama u naselju Rudeš na periferiji Berana.
„Tri kilometra od centra. Mnogo za moje bolesne noge. A rođena sam dolje na kaldrmi. Ne mogu bez ulice i ljudi”, kaže ona.
Njena penzija danas nije dovoljna da podmiri elementarne životne potrebe. Nafija je ogorčena i na sebe i na druge. Nije nezahvalna. Ima samo lijepe riječi za dobre ljude koji su joj obezbijedili krov nad glavom, ali kaže da takvu starost nije zaslužila, ni po rodu ni po radu. Starica na grudima steže spomenicu iz Drugog svjetskog rata, jednog od svoje braće. „Poginuo je u partizanima. Još dvojica su umrla od posljedica ranjavanja”, zaludu se prisjeća.
Nikada, pa ni danas, nije zbog toga imala bilo kakvih privilegija ili povlastica. „Dok je majka bila živa stizali su paketi od Blaža Jovanovića. Poslije toga ništa”, kaže Nafija.
Za život je, dok je bilo snage, glasa i ljepote, oduvijek zarađivala samostalno. Počela je kao čistačica u bolnici u Beranama, a onda je njen talenat za pjesmu i „glas grlice” otkrila Divna Kostić.
„Bilo je to u Sarajevu. Upoznala sam tu veliku estradnu umjetnicu i ona me je povukla sa sobom. Od tada sam više od tri decenije pjevala i živjela po hotelima. Eh, mladosti i ljepote. Nema grada u bivšoj Jugoslaviji gdje nijesam bila. Sarajevo, Podgorica, Beograd, Zagreb, Skoplje… Pjevala sam i u Trstu. Titu nijesam imala priliku, ali jesam njegovom sinu na beogradskim splavovima”, kaže Nafija.
Dok se prisjeća davnih dana i mnogih nezaboravnih događaja, suze traže put kroz bore. „Nijesam mislila da će starost biti ovakva. Dolazili su nekada ‘budžovani’ da me slušaju, a sada moje molbe za po neku malu pomoć ne stižu daleko. Sve što kažem Lim ponese”, kaže Nafija.
Ona se, ipak, nekako snalazi a najviše strahuje od bolesti i postelje.
„Bojim se da me kakva muka ne ‘zaveže’ za krevet. Ne znam šta bih tada radila. Samoća bi me ubila za tri dana. Dok mogu na noge, podnošljivo je”, priča Nafija.
Dok joj se vrijeme urezuje u lice, Nafija kaže da je glas i dalje služi dobro i kako bi i sada mogla zapjevati pred publikom, bez straha.
„Obećali su mi i neki tamburaši iz Bijelog Polja da će doći da snimimo spot za jednu pjesmu koju niko ne može kao ja da otpjeva , ‘Prođoh Bosnom kroz gradove’. Davno je bilo kada su se lomile flaše i kada sam podizala publiku i kafanu na noge, ali nijesam ni jednu riječ zaboravila. Ni te, ni mnogih drugih lijepih pjesama”, kaže Nafija s ponosom.
Malena soba na Rudešu nije baš za pjesmu. Vlaga i memla po ćoškovima više su za neveselu priču. Po prirodi nasmijana i spremna za šalu, ona skriva tužni pogled. No ne dozvoljava da je tjeskoba do kraja savlada.
Kada do toga dođe, onda sočno, da sočnije ne može, opsuje, i bude joj lakše. Niko, ama baš niko, ne zna da opsuje tako lijepo kao Nafka. Psovka je dio njenog uobičajenog vokabulara, i po tome je svi znaju.
Kada opsuje i bude joj lakše, onda se opet zamisli i potone u brigu. Noćnu, staračku. Do sjutra, do novog dana.
,,Dođem ovdje da prespavam. Sjutra đe me noge odnesu”, kaže Nafija.
A noge je svuda nose. Prepoznatljivo blago pogrbljena pod teretom cegera i torbi u rukama, očas stigne do Plava i Rožaja. Do Bijelog Polja. Ni Ulcinj joj nije predaleko. Crpi neku neviđenu snagu i energiju, iz dna duše.
„Iz pjesme”, vjeruje Nafija.
Kada su je svi zaboravili, pojavili su se momci iz Luke Berane s idejom da snime pjesmu. Od svih Nafijinih estradnih nastupa, jedino je Pusta tama ostala, i zauvijek će ostati na internetu.
Momci iz Luke, kao znak zahvalnosti i pažnje, Nafiji su izvadili pasoš, i ona je poslije mnogo godina, konačno još jednom prošetala do Njemačke. Do tamo su stigli zvuci Puste tame.
Moglo bi se reći kako su članovi ove neformalne Fejsbuk grupe za života podigli spomenik najstarijoj estradnoj pjevačici u Crnoj Gori. I zauvijek je sačuvali od zaborava. Još samo da država okrene glavu, starački dani Nafije Kujović možda ne bi bili ovako teški.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
HORIZONTI4 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU2 sedmice
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
INTERVJU2 sedmice
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
Izdvojeno4 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
Izdvojeno2 sedmice
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
FOKUS4 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
INTERVJU3 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
DUHANKESA3 sedmice
Zašto smo na zemlji?