Povežite se sa nama

MONITORING

STARI I NOVI IZBORI: Po istom tragu

Objavljeno prije

na

ranko-krivokapic

Pritisla je vrućina, Socijaldemokratska partija je nakrivila kapu i odšetala na godišnji odmor. Ostalo je neriješeno pitanje uspostavljanja lokalne vlasti u Podgorici, Baru, Bijelom Polju, Pljevljima i Kolašinu, ali, nema veze, tu je DPS da upravlja.

Predsjedništvo i Glavni odbor SDP-a, javili su pouzdani izvori, neće raspravljati o mogućem nastavku pregovora u Podgorici prije septembra. Kazali su da se, nakon odustajanja nosioca liste Evropsko lice Podgorice Dragana Bogojevića, od kandidature za gradonačelnika, nije desilo ništa novo u vezi pregovora u Podgorici i da zbog toga ne treba zakazivati sjednice stranačkih organa. Naglasili su i da su podjele u Pozitivnoj postale još izraženije, zbog čega bi sada bilo još neozbiljnije pričati o formiranju manjinske vlasti.

Sažeto je i precizno učinke koalicije Evropsko lice Podgorice ovih dana u izjavi za agenciju Mina predstavio Predsjednik Izvršnog odbora Pravedne Rade Bojović: ,,Socijaldemokratska partija i Pozitivna Crna Gora uspjele su da, za kratko vrijeme, iskompromituju državotvornu opozicionu alternativu, učvrste poziciju Demokratske partije socijalista i upropaste realne šanse za promjenu vlasti u Podgorici”. Dodao je da je koalicija Evropsko lice Podgorice školski primjer improvizatorskog, neiskrenog i rastrojenog političkog savezništva.

Prema Bojovićevim riječima, SDP i Pozitivna, ukoliko su željeli da smijene DPS, imale su samo jedan pošten i legitiman izbor. Riječ je, kako je pojasnio, o formiranju demokratske gradske vlasti sa ostatkom opozicije, i to na način koji će respektovati pojedinačnu snagu, ponuditi profesionalnu upravu i realan reformatorski program. Tako je jednostavno i tako daleko od crnogorske stvarnosti.

Demokratski front je u međuvremenu upozorio da je situacija u Glavnom gradu nelegalna i nelegitimna i da stvara pravnu nesigurnost. Smatraju da Vladan Vučelić, bivši zamjenik gradonačelnika Podgorice, nije imao pravo da preuzme poslove prvog čovjeka grada do izbora novog gradonačelnika, zato što je 26. juna Skupština Glavnog grada konstatovala prestanak njegovog mandata. ,,Upozoravamo Vučelića da se ne bavi poslom za koji nema pravno uporište u zakonu, jer će biti krivično procesuiran za lažno predstavljanje”, kazala je poslanica DF-a Branka Bošnjak.

Niko ne zna u kakvom će se raspoloženju i sa kakvim idejama, svjež i čio nakon odmora, pojaviti predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić. U ovom trenutku najizglednijim rješenjem se smatraju ponovni izbori. To je sve, samo ne jednostavno rješenje, ne samo oko toga ko bi na izborima imao čemu da se nada, već prije svega zbog rokova i uslova u kojima bi izbore trebalo održati.

Bili bi to samo još jedni izbori na kojima bi svi učesnici igrali kako DPS svira. Pristati na njih prije 1. novembra, mjesec ili dva uoči isteka zakonskog roka za uvođenje elektronske identifikacije birača, bilo bi podjednako nerazumno kao i ići na izbore nakon tog roka, prosto zato što su šanse da taj propis bude primijenjen gotovo nikakve.

Brzo se kod nas zaboravlja: nakon afere Snimak, kojom je do detalja razjašnjeno na koji to volšeban način DPS pobjeđuje na izborima, riješeno je da se mora izmijeniti izborno zakonodavstvo. Mjesecima su radne grupe radile, vladajuća partija je učinila sve što je mogla kako bi spriječila što više promjena. Na kraju je Skupština, na jedvite jade izglasala nove zakone. Jedan od njih, Zakon o finansiranju političkih partija već je pao na Ustavnom sudu. O nekim odredbama Zakona o izboru odbornika i poslanika ta instanca tek treba da odluči, vrlo je vjerovatno da će i one biti oborene.

U čitavoj priči oko novih izbornih zakona opozicija je najvažnijim smatrala uvođenje elektronske identifikacije birača. Očekivali su kako će postupak u kojem svaki glasač na biralištu provlači ličnu kartu kroz čitač, spriječiti razne vrste krađa.

,,Nijesmo srećni što će ovaj zakon početi da važi od 1. novembra, ali bolje ikad nego nikad”, objasnio je tokom donošenja zakona poslanik DF-a Goran Danilović.

Kako trenutno stoje stvari, ,,nikad”je mnogo precizniji rok u kom ćemo vidjeti elektronsku identifikaciju birača nego 1. novembar. Zakonom o izboru odbornika i poslanika predviđeno je da će se nabavka opreme i izbornog materijala za sprovođenje izbora obaviti po skraćenoj proceduri, te da će Ministarstvo finansija obezbijediti neophodna finansijska sredstava za sprovođenje ovog zakona iz sredstava budžetske rezerve. Vlada je, međutim, ustanovila da za taj posao nema para.

Prvo se pojavila štura informacija vladinog Biroa za odnose sa javnošću u kojoj je objašnjeno da Vlada smatra da primjena Zakona o biračkom spisku i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika ne treba da bude prioritet u trošenju novca iz tekuće budžetske rezerve. Za implementaciju ovih zakona , kako su sračunali, potrebno je oko 1,4 miliona eura, bez poreza na dodatnu vrijednost. Pošto trošenje tog novca nije predviđeno budžetom, a kako je kasnije precizirao ministar finansija Radoje Žugić, za Vladu bi bilo otežano da vodi fiskalnu politiku ukoliko bi tekuća budžetska rezerva bila trošena za sprovođenje ovog zakona – onda ništa. Đukanović je u Skupštini poslanicima i, reklo bi se, posebno predsjedniku parlamenta Ranku Krivokapiću, šeretski objasnio kako imaju vremena, pa neka na miru razmisle o budžetu za 2015.

Tokom usaglašavanja zakona, Raško Konjević, šef Ministarstva unutrašnjih poslova, koje treba da sprovede zakon izgledao je kao da jedva čeka da se prihvati posla. Na pitanje poslanika DPS-a Milutina Simovića koliko će koštati taj poduhvat, Konjević je odbrusio: ,,Koštaće neuporedivo manje nego KAP, a donio bi neuporedio više povjerenja među političkim partijama u osjetljivoj sferi kakva je izborno zakonodavstvo”. Sad ćuti.

Vladu Ustav obavezuje da izvršava zakone. U ovom slučaju, Vlada nije raspoložena da sprovede zakon čiji je osnovni smisao trebalo da bude vraćanje povjerenja u izborni proces. Vlada neće da primijeni zakon zato što u tom slučaju više ne bi bila vlada. Krug je zatvoren.

DPS-ova gimnastika

Na sve je DPS spreman ne bi li ostao na vlasti, pa i na nevjerovatna rješenja kao što je izbjegavanje proglašenja izbornih rezultata. Budući da im se ne dopada situacija u Kolašinu, gdje je lokalni SDP spreman na saradnju sa opozicijom, već dva i po mjeseca rezultati izbora u tom gradu nijesu zvanično utvrđeni. Konačno je ovih dana Državna izborna komisija naložila kolašinskoj Opštinskoj izbornoj komisiji da do 19. avgusta objavi rezultate lokalnih izbora u tom gradu koji su održani 25. maja i ponovljeni 8. juna na biračkom mjestu u Đuđevini. Opštinska izborna komisija bi rezultate trebalo da dostavi lokalnom parlamentu, čime bi se stvorili uslovi za konstituisanje novog saziva SO Kolašin. Ukoliko DPS ne smisli nov način da nezakonito vlada.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo