Povežite se sa nama

MONITORING

STARI I NOVI IZBORI: Po istom tragu

Objavljeno prije

na

Pritisla je vrućina, Socijaldemokratska partija je nakrivila kapu i odšetala na godišnji odmor. Ostalo je neriješeno pitanje uspostavljanja lokalne vlasti u Podgorici, Baru, Bijelom Polju, Pljevljima i Kolašinu, ali, nema veze, tu je DPS da upravlja.

Predsjedništvo i Glavni odbor SDP-a, javili su pouzdani izvori, neće raspravljati o mogućem nastavku pregovora u Podgorici prije septembra. Kazali su da se, nakon odustajanja nosioca liste Evropsko lice Podgorice Dragana Bogojevića, od kandidature za gradonačelnika, nije desilo ništa novo u vezi pregovora u Podgorici i da zbog toga ne treba zakazivati sjednice stranačkih organa. Naglasili su i da su podjele u Pozitivnoj postale još izraženije, zbog čega bi sada bilo još neozbiljnije pričati o formiranju manjinske vlasti.

Sažeto je i precizno učinke koalicije Evropsko lice Podgorice ovih dana u izjavi za agenciju Mina predstavio Predsjednik Izvršnog odbora Pravedne Rade Bojović: ,,Socijaldemokratska partija i Pozitivna Crna Gora uspjele su da, za kratko vrijeme, iskompromituju državotvornu opozicionu alternativu, učvrste poziciju Demokratske partije socijalista i upropaste realne šanse za promjenu vlasti u Podgorici”. Dodao je da je koalicija Evropsko lice Podgorice školski primjer improvizatorskog, neiskrenog i rastrojenog političkog savezništva.

Prema Bojovićevim riječima, SDP i Pozitivna, ukoliko su željeli da smijene DPS, imale su samo jedan pošten i legitiman izbor. Riječ je, kako je pojasnio, o formiranju demokratske gradske vlasti sa ostatkom opozicije, i to na način koji će respektovati pojedinačnu snagu, ponuditi profesionalnu upravu i realan reformatorski program. Tako je jednostavno i tako daleko od crnogorske stvarnosti.

Demokratski front je u međuvremenu upozorio da je situacija u Glavnom gradu nelegalna i nelegitimna i da stvara pravnu nesigurnost. Smatraju da Vladan Vučelić, bivši zamjenik gradonačelnika Podgorice, nije imao pravo da preuzme poslove prvog čovjeka grada do izbora novog gradonačelnika, zato što je 26. juna Skupština Glavnog grada konstatovala prestanak njegovog mandata. ,,Upozoravamo Vučelića da se ne bavi poslom za koji nema pravno uporište u zakonu, jer će biti krivično procesuiran za lažno predstavljanje”, kazala je poslanica DF-a Branka Bošnjak.

Niko ne zna u kakvom će se raspoloženju i sa kakvim idejama, svjež i čio nakon odmora, pojaviti predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić. U ovom trenutku najizglednijim rješenjem se smatraju ponovni izbori. To je sve, samo ne jednostavno rješenje, ne samo oko toga ko bi na izborima imao čemu da se nada, već prije svega zbog rokova i uslova u kojima bi izbore trebalo održati.

Bili bi to samo još jedni izbori na kojima bi svi učesnici igrali kako DPS svira. Pristati na njih prije 1. novembra, mjesec ili dva uoči isteka zakonskog roka za uvođenje elektronske identifikacije birača, bilo bi podjednako nerazumno kao i ići na izbore nakon tog roka, prosto zato što su šanse da taj propis bude primijenjen gotovo nikakve.

Brzo se kod nas zaboravlja: nakon afere Snimak, kojom je do detalja razjašnjeno na koji to volšeban način DPS pobjeđuje na izborima, riješeno je da se mora izmijeniti izborno zakonodavstvo. Mjesecima su radne grupe radile, vladajuća partija je učinila sve što je mogla kako bi spriječila što više promjena. Na kraju je Skupština, na jedvite jade izglasala nove zakone. Jedan od njih, Zakon o finansiranju političkih partija već je pao na Ustavnom sudu. O nekim odredbama Zakona o izboru odbornika i poslanika ta instanca tek treba da odluči, vrlo je vjerovatno da će i one biti oborene.

U čitavoj priči oko novih izbornih zakona opozicija je najvažnijim smatrala uvođenje elektronske identifikacije birača. Očekivali su kako će postupak u kojem svaki glasač na biralištu provlači ličnu kartu kroz čitač, spriječiti razne vrste krađa.

,,Nijesmo srećni što će ovaj zakon početi da važi od 1. novembra, ali bolje ikad nego nikad”, objasnio je tokom donošenja zakona poslanik DF-a Goran Danilović.

Kako trenutno stoje stvari, ,,nikad”je mnogo precizniji rok u kom ćemo vidjeti elektronsku identifikaciju birača nego 1. novembar. Zakonom o izboru odbornika i poslanika predviđeno je da će se nabavka opreme i izbornog materijala za sprovođenje izbora obaviti po skraćenoj proceduri, te da će Ministarstvo finansija obezbijediti neophodna finansijska sredstava za sprovođenje ovog zakona iz sredstava budžetske rezerve. Vlada je, međutim, ustanovila da za taj posao nema para.

Prvo se pojavila štura informacija vladinog Biroa za odnose sa javnošću u kojoj je objašnjeno da Vlada smatra da primjena Zakona o biračkom spisku i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika ne treba da bude prioritet u trošenju novca iz tekuće budžetske rezerve. Za implementaciju ovih zakona , kako su sračunali, potrebno je oko 1,4 miliona eura, bez poreza na dodatnu vrijednost. Pošto trošenje tog novca nije predviđeno budžetom, a kako je kasnije precizirao ministar finansija Radoje Žugić, za Vladu bi bilo otežano da vodi fiskalnu politiku ukoliko bi tekuća budžetska rezerva bila trošena za sprovođenje ovog zakona – onda ništa. Đukanović je u Skupštini poslanicima i, reklo bi se, posebno predsjedniku parlamenta Ranku Krivokapiću, šeretski objasnio kako imaju vremena, pa neka na miru razmisle o budžetu za 2015.

Tokom usaglašavanja zakona, Raško Konjević, šef Ministarstva unutrašnjih poslova, koje treba da sprovede zakon izgledao je kao da jedva čeka da se prihvati posla. Na pitanje poslanika DPS-a Milutina Simovića koliko će koštati taj poduhvat, Konjević je odbrusio: ,,Koštaće neuporedivo manje nego KAP, a donio bi neuporedio više povjerenja među političkim partijama u osjetljivoj sferi kakva je izborno zakonodavstvo”. Sad ćuti.

Vladu Ustav obavezuje da izvršava zakone. U ovom slučaju, Vlada nije raspoložena da sprovede zakon čiji je osnovni smisao trebalo da bude vraćanje povjerenja u izborni proces. Vlada neće da primijeni zakon zato što u tom slučaju više ne bi bila vlada. Krug je zatvoren.

DPS-ova gimnastika

Na sve je DPS spreman ne bi li ostao na vlasti, pa i na nevjerovatna rješenja kao što je izbjegavanje proglašenja izbornih rezultata. Budući da im se ne dopada situacija u Kolašinu, gdje je lokalni SDP spreman na saradnju sa opozicijom, već dva i po mjeseca rezultati izbora u tom gradu nijesu zvanično utvrđeni. Konačno je ovih dana Državna izborna komisija naložila kolašinskoj Opštinskoj izbornoj komisiji da do 19. avgusta objavi rezultate lokalnih izbora u tom gradu koji su održani 25. maja i ponovljeni 8. juna na biračkom mjestu u Đuđevini. Opštinska izborna komisija bi rezultate trebalo da dostavi lokalnom parlamentu, čime bi se stvorili uslovi za konstituisanje novog saziva SO Kolašin. Ukoliko DPS ne smisli nov način da nezakonito vlada.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo