Povežite se sa nama

OKO NAS

STARIJI ROMI I EGIPĆANI I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA: Imaju pravo na besplatno liječenje, a ne znaju

Objavljeno prije

na

Više pripadnika romske populacije, nakon brisanja sa evidencije Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) zbog navršenih 67 godina života, ostali su bez besplatne zdravstvene zaštite, jer nijesu bili upoznati da i dalje mogu ostvarivati to pravo. Državne institucije se nijesu pobrinule da im predoče prava, pa su tako mnogi još uvijek bez osiguranja, iako besplatnu zdravstvenu zaštitu Ustav Crne Gore garantuje svim građanima, a izdavanje zdravstvenih knjižica je krajnje pojednostavljeno posljednjih mjeseci.

Fadilj Misimović, koji živi na granici siromaštva, kaže da je nakon što je izbrisan iz evidencije ZZZCG bio bez zdravstvenog osiguranja dugih pet godina, što je dodatno otežalo njegov položaj. Zdravstvenu knjižicu dobio je ovih dana nakon što su mu novinari CIN-CG, radeći na ovoj temi, pojasnili da ima prava na besplatno liječenje, kao i procedure kako da dođe do zdravstvene knjižice. Nije vjerovao da je sve tako lako i da je moguće.

Fadilj je više od 30 godina bio na evidenciji ZZZCG. Nikada nije uspio da se zaposli, uprkos želji. Dok je bio mlađi radio je povremene poslove, da bi se prehranio. Sada više ni to ne može. Ima 72 godine. Težak život, bolesti i nemaština njegovu su starost učinile krajnje neizvjesnom. Tvrdi da ga je država ostavila na milost i nemilost, bez ikakvih prihoda. Živi u trošnoj baraci koju je sam sagradio na Vrelima ribničkim, na uzurpiranom zemljištu. Tako, pored problema koje ima svakodnevno, brine da mu ne sruše i baraku, koja je njegova jedina imovina.

U godinama nakon što je izbrisan sa evidencije Zavoda, vjerovao je da je ostao bez rijetke povlastice koju je imao – besplatne zdravstvene zaštite. On nije imao novca ni za preživljavanje, a kamoli za plaćanje ljekarskih pregleda. Tražio je pomoć od nadležnih institucija i pitao kako da riješi problem zdravstvenog osiguranja. „Državni činovnici kojima sam se obraćao su mi govorili da treba da budem strpljiv i da čekam izmjenu zakona kojom ću dobiti zdravstvenu knjižicu. Niko mi nije rekao da već imam pravo na nju”, navodi Fadilj.

Kako živi sam, posljednjih par godina brigu o njemu preuzele su komšije, koje ga svakodnevno obilaze, na čemu im je neizmjerno zahvalan. Ne bi trebalo, kaže, da bude na teretu komšija, već društva i države. Zdravstvena knjižica, koju je dobio nakon pet godina lutanja, unijela je makar malo nade da može biti bolje.

Imer Hadžaj, sedamdesetdvogodišnji Rom iz Podgorice, ima sličnu priču. I on je došao do zdravstvene knjižice tek nakon što smo ga informisali o proceduri izdavanja i uputili na pravi šalter. U izjavi za CIN-CG Imer ističe da mu država u kojoj je rođen nikada nije pružila šansu da se zaposli, već je morao da prodaje staru robu po buvljacima i na taj način prehrani brojnu porodicu. Niti mu je neko nakon brisanja sa evidencije ZZZCG pojasnio da može besplatno da se liječi. „Svuda sam išao, izgubio sam godine, a niko mi nije rekao koja prava imam”, kaže Imer. Slabog je zdravstvenog stanja, pa više i ne izlazi na pijacu. Tvrdi da je svakodnevno posjećivao državne ustanove i pisao molbe, ne bi li uspio da ostvari besplatnu zdravstvenu zaštitu…

„Nas Rome život troši nemilice. Kako država nije mislila na moje roditelje, tako nije mislila ni na nas. Zbog uslova u kojim živimo, uglavnom kad navršimo oko 60 godina starosti – umiremo”, navodi za CIN-CG sedamdesetogodišnji Podgoričanin Tahir Beriša, koji je, takođe, bio dugo bez zdravstvenog osiguranja. Ističe da samo Bogu može zahvaliti što je doživio sedamdeset godina. Njegovi roditelji, braća i sestra su relativno mladi umrli, ne samo zbog uslova u kojima su živjeli, već vjeruje i zato što nijesu imali adekvatnu zdravstvenu zaštitu.

„Crna Gora u 21. vijeku više ne smije da radi ovo što nam je do sada radila. Pod hitno treba promijeniti Zakon o besplatnoj zdravstvenoj zaštiti. Država treba da zbrine stare i bespomoćne osobe bez obzira na njihovu vjersku i nacionalnu pripadnost”, smatra Beriša.

Tokom istraživanja ove teme, novinari CIN-CG obišli su više državnih institucija, tražeći odgovor na pitanje ko je nadležan za ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu za starija lica koja više nijesu na evidenciji ZZZCG.

U Centru za socijalni rad odgovorili su da se oni ne bave tim pitanjima, pa su ih uputili na Ministarstvo rada i socijalnog staranja Crne Gore.

„Ministarstvo rada i socijalnog staranja nije nadležno za to. Fond za zdravstvo bi mogao nešto konkretnije da vam pomogne, povodom regulisanja zdravstvene zaštite”, kazao je Rovčanin.

A odgovori na ova pitanja jasni su u Ustavu Crne Gore. Član 69 kaže: „Svako ima pravo na zdravstvenu zaštitu. Dijete, trudnica, staro lice i lice sa invaliditetom imaju pravo na zdravstvenu zaštitu iz javnih prihoda, ako to pravo ne ostvaruju po nekom drugom osnovu”.

U razgovoru sa službenicima ZZZCG pojašnjeno je za CIN-CG da lica koja oni brišu iz svojih evidencija, ipak nijesu ostavljena na milost i nemilost. Donedavno je one koji su ostvarili izvjesni radni staž preuzimao Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore (PIO CG), preko kojeg su te osobe osiguravane. Oni koji nijesu ostvarili radni staž, bili su u nadležnosti Centra za socijalni rad, dok su lica koja su koristila neki vid naknade ostajala u nadležnosti ZZZCG. Organizacijskim promjenama, odnedavno, sva lica preuzima Fond zdravstva i ona imaju pravo na korišćenje zdravstvene zaštite preko tog organa.

Procedura za dobijanje zdravstvene knjižice je jednostavna. Potrebno je da lice koje više nije na evidenciji ZZZCG dođe do Fonda zdravstva, gdje će na šalteru za ovjere zdravstvenih knjižica dobiti formular koji treba popuniti i priloži fotokopiju lične karte.

Međutim, naročito među pripadnicima romske populacije, usljed slabog obrazovanja, jezičkih barijera, neupućenosti od strane nadležnih organa, dolazi do problema koje su imali i naši sagovornici, koji godinama nijesu koristili zdravstvenu zaštitu, iako su imali pravo na to. Koliko je još njihovih sunarodnika i sunarodnica, koji zbog nedovoljne informisanosti ne ostvaruju besplatnu zdravstvenu zaštitu, niko ne zna.

Bilo bi od najveće važnosti za ovu zajednicu da se sprovede neki vid edukacije i kampanje kako bi se ukazalo na prava koja jedan dio Roma i Egipćana još uvijek ne koristi, jer živi u uvjerenju da ih zdravstvena zaštita nakon 67 godina života ne sleduje.

Ranko Vojvodić
Maksut Beriša

Komentari

Izdvojeno

SMRT PORODILJE IZ ULCINJA U BARSKOJ BOLNICI: Dug put do istine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo je pokrenulo istragu o smrti mlade Ulcinjanke Drite Tafe koja je umrla u subotu od komplikacija izazvanih porođajem u Opštoj bolnici u Baru sredinom septembra. Govori se i o nizu drugih tragičnih slučajeva, ali još niko nije spreman da za to preuzme odgovornost iako su sada javnost, a posebno žene, glasnije nego ikada ranije

 

 

Ako smo ranije imali nadu da će se istina o slučaju brzo utvrditi,  nakon nalaza nekakve komisije i izjava direktora Opšte bolnice u Baru Igora Karišika svjesni smo da nas čeka dug i težak put da bi saznali istinu“, kaže za Monitor Hatidže Neljaj,.direktorka ulcinjskog SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja.

Ona ističe da u saradnji sa drugim ženskim organizacijama sa kojima su u Ulcinju u četvrtak organizovali protestno okupljanje pod nazivom Želimo istinu za Dritu,  neće stati. “Dugujemo to Driti, Asmiri, Ajli, Naidi i svim drugim ženama, njihovoj djeci i sebi samima“, poručila je Neljaj.

Iz barske bolnice su kazali, da se tri dana nakon smrti porodilje nijesu oglašavali, “kako bi se provjerile sve činjenice uvidom u postojeću medicinsku dokumentaciju i uzele izjave od svih učesnika u liječenju pacijentkinja Drite Tafa i Asmire Aljošević“.

“Komisija za kontrolu kvaliteta u Opštoj bolnici Bar zaključila je da su u liječenju tih porodilja ispoštovana sva medicinska načela i sva pravila struke, u skladu sa trenutno važećim protokolima“, izjavio je Igor Karišik,  direktor te zdravstvene institucije.

Driti Tafi je 13. septembra urađen treći carski rez. No, tom prilikom je došlo do podvezivanja mokraćovoda. Tafa je hitno upućena u Klinički centar Crne Gore (KCCG), gdje joj je instalirana spoljašnja sonda, kako ne bi došlo do zastoja bubrega. Nakon novih analiza i snimanja, postavljena joj je sonda u organizam, ali je brzo došlo do sepse i u subotu, 2. novembra, Drita je preminula.

Dr Karišik tvrdi da je u barskoj bolnici komplikacija brzo prepoznata i da je pravovremeno reagovano. “Da nije bilo prepoznavanja komplikacije, radilo bi se o ljekarskoj grešci. Da nije pravovremeno reagovano, govorili bismo o krivici. Oba elementa greške i krivice u ovom slučaju nema”, istakao je.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ULCINJSKI PUT DO LUKE: Studija do nove godine, a onda…

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ulcinj je jedini grad na Primorju koji nema luku ili marinu, za kojima je potreba očigledna.  Do kraja godine biće urađen dokument koji će pokazati kojom maršrutom treba dalje ići

 

 

„Ovo je san koji su generacije čekale, i od danas ćemo početi da ga ostvarujemo, vraćajući Ulcinju vjekovnu tradiciju pomorstva. Studija izvodljivosti je prvi korak koji radi Opština Ulcinj za izgradnju luke na svojoj teritoriji. Znamo kako, šta treba raditi da bi Ulcinj imao pomorsku luku i u budućnosti razvijenu djelatnost na moru“, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu.

On je prošle sedmice sa predstavnikom hrvatske firme Marecon, čije je sjedište u Rijeci, Ivanom Žigom, potpisao ugovor o izradi Studije izvodljivosti za izgradnju luke u Limanu.

Najavljeno je da će za tri mjeseca inženjeri te kompanije, koji su učestvovali u izgradnji pomorskih građevina duž cijele hrvatske obale, izraditi ovaj dokument koji će pokazati što je optimalno da se napravi ispod zapadnih zidina ulcinjskog Starog grada: marina ili luka.

Iz lokalne samouprave tvrde da će se nakon toga krenuti u izradu glavnog projekta, koji bi trebao biti gotov početkom 2026. godine, a da bi radove na budućem objektu morala da finansira Vlada Crne Gore.

Ideju o gradnji jednog takvog objekta u Limanu pozdravila je i opozicija u Ulcinju navodeći da ovaj grad sa svojim geografskim položajem, slavnom pomorskom tradicijom i turističkom budućnošću zaslužuje da ima luku.

Daleko je, dakle, još do prave luke ili marine u Ulcinju. Oni sa boljim pamćenjem sjetiće se da je u ljeto 2018. godine, upravo u zgradi lokalne uprave, predstavljen projekat izgradnje marine u Limanu koja je trebalo da ima oko 160 vezova, za plovila veličine od 5-15 metara. Navodilo se da bi “ta marina sa Pristanom, kao najfrekventnijim dijelom grada, bila povezana tunelom ispod Starog grada, a koji bi bio širok četiri metra, te isto toliko visok. Iz tunela bi lift vodio prema Starom gradu.”

Iz Opštine su optimistički poručivali da se do kraja godine mogu završiti sve administrativne procedure i nakon toga krenuti u traženje investitora. Ali, eto, poslije punih šest godina lako se može zaključiti da u akvatorijumu Limana nema ničega novog dok na tom prekrasnom dijelu ulcinjske obale niču nove zgrade i apartmani.

Prije dvije godine iz Vlade Crne Gore je objavljeno da bi, nakon ekološke rekonstrukcije, najbolje bilo da se marina nalazi u Port Mileni, koja je prirodna marina i koja je oduvijek bila mjesto gdje su u slučaju nevremena vlasnici čamaca sklanjali svoja plovila.

I Prostorno-urbanističkim planom Ulcinja je na Port Mileni predviđena izgradnja marine i privezišta sa 100 vezova. Prema procjenama eksperata iz osamdesetih godina 20. vijeka, marina u Port Mileni trebalo je da ima oko 400 vezova. Međutim, zbog ogromne nelegalne gradnje i uzurpacije opštinskog zemljišta u protekle četiri decenije moralo je doći do drastičnog umanjenja gabarita jednog takvog objekta.

Zato su se Ulcinjani, posebno ribari, morali zadovoljavati tek lučicom Kacema, koja se nalazi ispod istočnih zidina Starog grada, ali koja je u vrijeme jačeg nevremena nefunkcionalna, pa oni svoja plovila moraju izvlačiti na kopno ili ih sklanjati u Port Milena ili u Bojanu.

Već godinama se najavljuje i gradnja ribarske luke na početku Velike plaže, na prostoru od oko 81.000 metara kvadratnih, sa oko 80 vezova,. Sredstva za ovaj projekat obezbijeđena su iz programa MIDAS 2 sa Svjetskom bankom još 2018. godine.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je saopštilo da očekuje da će građevinski radovi na rtu Đerane početi nakon ljetnje turističke sezone 2025. i da će izgradnja ribarske luke trajati dvije godine. Vrijednost radova procjenjuje se na 15 miliona eura.

“Ulcinj je dijete mora. Stoga je on uvijek napredovao postajući znamenito pomorsko, gusarsko ili trgovačko mjesto, kada su njegovi stanovnici bili okrenuti moru i Mediteranu. Posljednjih decenija smo, na svoju štetu, išli nekim drugim putevima. Sada je pravo vrijeme da se vratimo na staru maršrutu kako bi izgradnjom luke i/ili marine ovaj grad krenuo u novu razvojnu fazu”, kaže ulcinjska novinarka Arjona Resuljani.

Ona smatra da je realizacija projekta luke uz još nekoliko drugih infrastrukturnih objekata i izgradnju većih hotela preduslov da Ulcinj bude, kako to vole kazati naši zvaničnici, najveća razvojna šansa Crne Gore za 2030. godinu, odnosno veliki regionalni centar turizma.

 

Planovi za luku već gotovo pet stoljeća

Iako je Ulcinj imao prirodne luke (Valdanos, rijeka Bojana i Port Milena) koji su brodove štitili od južnih i sjevernih vjetrova, ipak je vazda postojala potreba da se bliže gradu sagradi veća luka. O tome je, na primjer, vladu u Veneciji izvjestio mletački sindik Đustiniani, koji je u Ulcinju boravio 1553. godine u studijskoj posjeti. On je predlagao da se od Starog grada u pravcu istoka napravi lukobran i da Mala plaža postane luka za ulcinjske brodove.

Ni ta se ideja nije realizovala, a Ulcinj je tri stoljeća kasnije imao oko 400 malih i velikih brodova, odnosno jednu od najvećih flota na čitavom Mediteranu.

Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO JE NOVINAR SAŠA RADOVIĆ POSTAO PERSONA  NON GRATA U OPŠTINI ZETA: Karleuša, priganice, mediji  i politika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovogodišnji Dan zetskih kolača i priganica koji  je predstavljen kako  najveći spektakl  u istoriji ove mlade opštine zbog nastupa Jelene Karleuše,  sjenku je svojim izvještavanjem, tvrde u Opštini Zeta, bacio novinar RTCG Saša Radović. Traže od rukovodstva Javnog servisa da ga oštro kazni, a oni su sa svoje strane novinara proglasili personom non grata

 

 

Pjevačica Jelena Karleuša je proteklog vikenda održala koncert u okviru festivala Dan zetskih kolača i priganica u kompleksu Plavnica u Zeti. Pred početak koncerta u Zeti saobraćajni haos, pa su mediji saopštili da je i muzička zvijezda od gužve jedva uspjela da dođe do bine.

Najveći muzički događaj od osnivanja ove opštine poklopio se sa praznovanjem Svete Petke. A pjevačicin  nastup je javno u televizijskoj emisiji ranije dogovorio poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević.

,,Zeta, čuvena po svojoj bogatoj istoriji i tradiciji, dočekala me je kao niko nikad. Hvala svima koji su bili u nepreglednim kilometarskim kolonama, hvala policiji Crne Gore, hvala Milanu Kneževiću i ministaru saobraćaja Maji Vukićević na divnom gostoprimstvu. Znam da mene Crnogorci vole kao i ja njih, ali je ovo prevazišlo sva moja očekivanja iako su mnogi govorili da ja u Podgorici neću zapevati”, izjavila je nakon koncerta Karleuša.

Njen koncert  bio je zakazan za 9. maj ove godine, ali ga je uprava Hotela Podgorica otkazala. Odluka je uslijedila nakon javnog Karleušionog oglašavanja povodom pitanja Rezolucije o Srebrnici. Ona je između ostalog navela da ,,Crna Gora po ko zna koji put glasa protiv Srbije, a da se pola Crnogoraca nalazi u toj istoj Srbiji i ne vidi neki moralni problem ili politički problem”. Onda je održala lekciju iz ,,istorije”, balkanskim narodima: ,,Jer svakom Crnogorcu je ded Srbin, svakom Hrvatu je ded ubijao Srbe, svakom Bošnjaku ded nije došao ni iz Turske, ni iz Saudijske Arabije jer smeta ono “ić” i razumevanje srpskog jezika, a svakom Albancu sa Kosova je ded bio u plemenskoj bandi koja je napadala srpsku vojsku koja se povlačila prema Grčkoj u Prvom svetskom ratu”.

Da se vratimo u sadašnjost. Dodatnu pozornost na ovaj spektakl, kako karakterišu iz Opštine Zeta, privukao je novinar RTCG Saša Radović svojim izvještavanjem o njemu. Radović poznat po svom opuštenom stilu izvještavanja, kao i po zabavno-humorističkom serijalu Zabjelo Republika, pitao je direktoricu Turističke organizacije Tatjanu Bojanić zašto je izbor baš pao na Karleušu, i da li (aludirajući na njen repertoar i stihove pjesme ,,Karli bič“)  „kokain ide s priganicama. Nakon uključenja tvrdi da ga je Bojanić upitala ,,Znači tako vi radite? A ostajete li duže da snimate?, pa dodala ,,U redu, snimite to što ste mislili, pa ćemo poslije toga razgovarati!”

,,Tu rečenicu sam, kao dugogodišnji novinar, koji je prošao mnogo toga, shvatio  kao direktnu prijetnju. Na šta je mislila tačno, mogu samo da pretpostavim, i kako bi ona ili neko drugi, ‘razgovarao’ sa mnom i ‘učio’ me poslu novinara”, saopštio je Radović. Dodao je da su odmah otišli sa manifestacije: ,,Sve ovo se dešavalo pred vozačem i snimateljem TVCG kao svjedocima. Danas sam cijeli dan pretrpan porukama. Ne samo iz Crne Gore, nego iz cijelog regiona, i 99 posto je pohvalno. Mene sada brine da će uticaj i pritisak politike i političara me po ko zna koji put kazniti u mojoj kući, TVCG i osjećam zabrinutost i stres. Nadam se da će oni koji rukovode kućom znati da se odupru tome”.

Da je bojazan novinara bila s razlogom, odmah su potvrdili iz Opštine Zeta koji su zatražili od RTCG da kazni Radovića zbog kako tvrde, ,,skandaloznog i nedopustivog” izvještavanja. ,,Manifestacija ,,Dani zetskih kolača i priganica” koju su posjetile hiljade i hiljada građana iz svih gradova Crne Gore i regiona od ranih jutarnih časova, prošla je bez ijednog incidenta, jedino se Saša Radović, porijeklom Zećanin, osjetio fizički ugrožen od Tatjane Bojanić. Iako televizijski snimak pokazuje da je jedino gospođa Bojanić trebalo da strahuje od fizičkog nasrtaja Radovića”, saopštili su iz Opštine Zeta.

Reagovali su i iz Sindikata medija koji su političare koji konstruišu i pozivaju na kažnjavanje, podsjetili na Zakon o nacionalnom javnom emiteru koji govori o nezavisnosti novinara: „Novinar i drugi zaposleni koji učestvuje u kreiranju programskog sadržaja Javnog medijskog servisa nezavisan je u svom radu i djeluje u interesu javnosti”. I upozorili da po istom zakonu ,,ne može prestati radni odnos, ne može mu biti umanjena zarada, promijenjen status u redakciji ili utvrđena odgovornost zbog stava ili mišljenja koje je izrazio u skladu sa profesionalnim standardima i programskim pravilima.“

Opština Zeta se žalila generalnom direktoru Borisu Raoniću i Savjetu RTCG. Traženo je da se pokrene hitna istraga u vezi sa postupanjem novinara Saše Radovića, kao i da se on disciplinski kazni.

,,Podsjećamo i da je pitanje etike nadležnost ombudsmana kojeg Javni servis uporno nema, da Savjet Javnog servisa ni na koji način ne može da preuzme ulogu ombudsmana ili kažnjava zbog načina na koji neko izvještava, a da Javni servis od aprila kada je donijet nezakonti Etički kodeks nije u stanju da formira etički odbor koji bi mogao da pokrene pitanje disciplinske odgovornosti”, upozorili su iz Sindikata medija.

Iz Opštine Zeta nijesu se zaustavili na ovome – zbog najave koncerta, kako tvrde u TO Zeta, svjetski poznate dive, Opština je najavila da će obavijestiti i Delegaciju EU u Crnoj Gori i sve relevantne adrese. Naveli su i da Radović,,u kontinuitetu sije mržnju i pokušava da diskredituje ljude koji imaju karijeru o kojoj on vjerovatno može samo da sanja“. Da je stvar otišla predaleko govori i to da je Opština Zeta proglasila novinara  personom non grata sa kojim neće imati više nikakvu saradnju, jer je, kako saopštiše,  on kao zetski potomak vrijeđao njih i njihove goste.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo