OKO NAS
BERANE: DRVOPRERAĐIVAČI RADIKALIZOVALI PROTESTE: Čije su naše šume

Predstavnici Novog udruženja drvoprerađivača iz Berana, odnosno konzorcijuma DOO Berkom, povukli su radikalnije mjere pošto nijesu prošli na konkrusu za dodjelu koncesija, za koji tvrde da je bio namješten. Oni su ovih dana samoinicijativno ušli u dva šumska odjeljenja za koja su konkurisali i oborili oko dvjesta kubika drveta.
Htjeli su samo da pokažu, objašnjavaju, da se ne mire sa činjenicom da se nekom omogućava da „obrće” milione, dok oni nemaju sirovine ni da pokrenu mašine.
„Mi smo stabla samo oborili. Nijesmo ih odnosili iz šume, jer znamo da bi istog trenutka bili uhapšeni. Oborili smo samo doznačena stabla. Dakle, u suštini nijesmo uradili ništa nelegalno, ali smo odmah sjutradan pozvani u policiju na razgovor”, pričaju članovi ovog udruženja drvoprerađivača.
Oni ne znaju da li je predmet iz policije proslijeđen tužilaštvu i šta će se u narednim danima dešavati, ali su odlučni u namjeri da spriječe povlaštenog koncesionara da ulazi u ova šumska odjeljenja.
„Taj konecesionar siječe već desetak godina šumu i sjeći će je izgleda doživotno. Nas hapse istog trenutka, a to što neko pljačka državnu imovinu čitavu deceniju, nikom ništa”, ogorčeni su članovi beranskog udruženja drvoprerađivača.
Prema njihovim riječima, istom čovjeku je na namještenom tenderu odobreno da posiječe petnaest hiljada kubika drvne mase, što u novcu iznosi oko milion eura.
„Kako je to moguće? Taj čovjek postaje doživotni koncesionar, dok nama ne dozvoljavaju da posiječemo sirovine tek toliko da pokrenemo mašine, ostvarimo minimalnu dobit kako bismo mogli redovno plaćati poreze na imovinu koji nam uredno pristižu, isto kao da radimo”, kažu članovi ovog udruženja.
Oni su se žalili Upravnom sudu zbog neregularnosti na konkursu za koncesije i sada čekaju da taj sud donese neku odluku.
„Ne znamo šta može da uradi Upravni sud, i kakvu težinu to ima, ali eto, i to da pokušamo”, kažu u udruženju.
U direktnom obraćanju članovi beranskog Novog udruženja drvoprerađivača zatražili su od Vrhovnog državnog tužilaštva da preispita kako su odgovorni u Upravi za šume donijeli odluku o dodjeli koncesija u dijelu gazdinske jedinice Kaludarsko-dapsićke šume.
Oni kažu da opravdano sumnjaju da je prilikom dodjele koncesija na šume na ovom lokalitetu bilo koruptivnih radnji i da zbog toga neko mora da odgovara.
„Ponovo su jednom čovjeku ustupljene koncesije u dijelu gazdinske jedinice Kaludarsko-dapsićke šume, iako smo imali čvrsta obećanja iz Uprave za šume da ćemo i mi, ostali vlasnici pilana, preko konzorcijuma kojeg smo formirali, dobiti neophodnu sirovinu za rad. Na taj način smo ponovo izigrani i dovedeni na rub propasti, jer je više nego očigledno da pojedini tajkuni, uz prećutnu saglasnost države, drže monopol u ovoj oblasti”, tvrde u ovom udruženju.
Upravo zbog toga oni ističu sumnju da su cijeli proces dodjele koncesija pratile koruptivne radnje.
„Dodjelom koncesija samo jednom preduzeću, ogromno bogatstvo slijeva se na jedno mjesto, jer je na taj način lakše dijeliti plijen. Zato pozivamo Vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića, da se pozabavi ovom problematikom. Jer, dovoljno je reći da mi nijesmo dobili koncesije, iako smo ponudili da državi platimo po 39 eura za svaki posječeni kubik drveta u državnoj šumi, već DOO Nikola koji je ponudio za deset eura manju cijenu”, naglašavaju članovi udruženja koji su napravili konzorcijum Berkom.
U odluci tenderske komisije za sprovođenje postupka davanja šuma u državnoj svojini navodi se da se ponuda DOO Berkom odbija zbog toga što količina bruto mase koja se daje u predmetnom odjeljenju prevazilazi maksimalnu zapreminu sirovine po prosječno zaposlenom radniku ponuđača.
Sa druge strane, predstavnici kozorcijuma objašnjavaju da bi u odnosu na posječenu masu drveta do sada, DOO Nikola morao da ima makar četiristo radnika. Oni su ponovili da neće dozvoliti da bilo ko umjesto njih pristupi eksploataciji šume iz odjeljenja za koje smatraju da im je na osnovu važećih kriterijuma trebalo da pripadne nakon zaključivanja tendera.
„Mi više nemamo vremena za čekanje. Zato smo odlučili da stvar uzmemo u svoje ruke i čvrsto stanemo u odbranu svojih prava. Samo tražimo da se tajkunima stane na kraj i da nam nadležni što prije izdaju odobrenje za nesmetanu sječu šume u ovim odjeljenjima”, naglasili su predstavnici konzorcijuma i Novog udruženja drvoprerađivača.
Oni upozoravaju da će, ukoliko se ne udovolji njihovom zahtjevu, radikalizovati svoje proteste na način što će bez bilo čije saglasnosti nastaviti da sijeku državnu šumu, kako bi obezbijedili neophodnu sirovinu za rad svojih pilana.
Podsjećaju da se njihovi proizvodni pogoni godinama nalaze u stanju mirovanja i da su zbog toga dovedeni u bezizlaznu situaciju.
„Naši pogoni za preradu drveta godinama miruju jer su koncesije za šume dodijeljene samo privilegovanim pojedincima, dok su svi ostali osuđeni na propast. Zato posljednji put od Upravi za šume tražimo da nam obezbijedi sirovimu za rad. Ukoliko se to ne desi mi smo primorani da bez saglasnosti nastavimo da siječemo državnu šumu za koju smo spremni da platimo predviđenu koncesionu nadoknadu”, kažu u udruženju.
Predstavnici Novog udruženja drvoprerađivača, su pozvali odgovorne u Opštini Berane da se ozbiljno uključe u rješavanje njihovog problema.
„Predstavnici Opštine su prisustvovali sastanku na kojem su nam iz Uprave za šume čvrsto obećali da će se koncesije dijeliti na zakonit način i da se neće dozvoliti da samo pojedinci dobijaju sirovinu za rad. Međutim, postignuti dogovor nijesu ispoštovali oni koji su sprovodili tendersku proceduru. Tako više neće moći”, poručili su iz Novog udruženja beranskih drvoprerađivača.
Oštećeni drvoprerađivači kažu da je krajnje vrijeme da se stane na kraj nezakonitim radnjama koje „tajkuni sprovode u državnim šumama”.
„Mi smo spremni da sami izvršimo reviziju postupka dodjele koncesija i sječe šume, jer se opravdano sumnja da je dokumentacija privilegovanih koncesionara lažirana. To su oni ljudi čije se bogatstvo uvećava iz sata u sat. Radi se o licima koja su se obogatila preko noći, jer do skora nijesu imali ništa. Sad se njihovo bogatstvo mjeri milionima eura, dok neko nema ni hljeba. Pitamo se zašto država zatvara oči i zašto ne preispita porijeklo njihove imovine”, kažu predstavnici Novog udruženja drvoprerađivača i zaštite životne sredine iz Berana.
Oni podsjećaju da je u drvopreradi u Crnoj Gori s istom drvnom masom nekada radilo dvanaest hiljada ljudi „dok se danas hvale sa svojih dvadeset do trideset zaposlenih, kao da su oni spas za Crnu Goru”.
„U međuvremenu, preduzeće koje je dobilo sve koncesije ne proširuje proizvodnju u drvopreradi, nego preliva novac ovako stečen u druge poslove. Prešli su na građevinu što im je postalo mnogo unosnije, pa i van granica Crne Gore”, tvrde članovi Novog udruženja.
Prema procjenama predstavnika Novog udruženja drvoprerađivača iz Berana, vlasnik preduzeća DOO Nikola Mileta Jelić posjekao je do sada sedamdeset hiljada kubika drvne mase. U novcu to je oko pet miliona eura.
„Ovo govorimo samo da imate predstavu o kakvim se poslovima radi”, kažu u udruženju.
„Strah i šumarska mafija. Riječi su kojima bi mogla da se ispriča priča o šumama i koncesijama na sjeveru Crne Gore”. Ovako smo prije više godina započeli serijal tekstova o nemilosrdnoj eksploataciji i tajkunizaciji šuma. U međuvremenu, samo je straha nešto manje i spremnosti da se priča otvorenije nego tada.
Beranski drvoprerađivači kažu, međutim, da od priče nema vajde i da je situacija u ovoj oblasti neuporedivo teža i složenija nego prije deset godina. Iako su stvari potpuno ogoljene i kristalno jasne.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU1 sedmica
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
INTERVJU1 sedmica
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
FOKUS3 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
Izdvojeno1 sedmica
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Deportacije