Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: DRVOPRERAĐIVAČI RADIKALIZOVALI PROTESTE: Čije su naše šume

Objavljeno prije

na

Predstavnici Novog udruženja drvoprerađivača iz Berana, odnosno konzorcijuma DOO Berkom, povukli su radikalnije mjere pošto nijesu prošli na konkrusu za dodjelu koncesija, za koji tvrde da je bio namješten. Oni su ovih dana samoinicijativno ušli u dva šumska odjeljenja za koja su konkurisali i oborili oko dvjesta kubika drveta.

Htjeli su samo da pokažu, objašnjavaju, da se ne mire sa činjenicom da se nekom omogućava da „obrće” milione, dok oni nemaju sirovine ni da pokrenu mašine.

„Mi smo stabla samo oborili. Nijesmo ih odnosili iz šume, jer znamo da bi istog trenutka bili uhapšeni. Oborili smo samo doznačena stabla. Dakle, u suštini nijesmo uradili ništa nelegalno, ali smo odmah sjutradan pozvani u policiju na razgovor”, pričaju članovi ovog udruženja drvoprerađivača.

Oni ne znaju da li je predmet iz policije proslijeđen tužilaštvu i šta će se u narednim danima dešavati, ali su odlučni u namjeri da spriječe povlaštenog koncesionara da ulazi u ova šumska odjeljenja.

„Taj konecesionar siječe već desetak godina šumu i sjeći će je izgleda doživotno. Nas hapse istog trenutka, a to što neko pljačka državnu imovinu čitavu deceniju, nikom ništa”, ogorčeni su članovi beranskog udruženja drvoprerađivača.

Prema njihovim riječima, istom čovjeku je na namještenom tenderu odobreno da posiječe petnaest hiljada kubika drvne mase, što u novcu iznosi oko milion eura.

„Kako je to moguće? Taj čovjek postaje doživotni koncesionar, dok nama ne dozvoljavaju da posiječemo sirovine tek toliko da pokrenemo mašine, ostvarimo minimalnu dobit kako bismo mogli redovno plaćati poreze na imovinu koji nam uredno pristižu, isto kao da radimo”, kažu članovi ovog udruženja.

Oni su se žalili Upravnom sudu zbog neregularnosti na konkursu za koncesije i sada čekaju da taj sud donese neku odluku.

„Ne znamo šta može da uradi Upravni sud, i kakvu težinu to ima, ali eto, i to da pokušamo”, kažu u udruženju.

U direktnom obraćanju članovi beranskog Novog udruženja drvoprerađivača zatražili su od Vrhovnog državnog tužilaštva da preispita kako su odgovorni u Upravi za šume donijeli odluku o dodjeli koncesija u dijelu gazdinske jedinice Kaludarsko-dapsićke šume.

Oni kažu da opravdano sumnjaju da je prilikom dodjele koncesija na šume na ovom lokalitetu bilo koruptivnih radnji i da zbog toga neko mora da odgovara.

„Ponovo su jednom čovjeku ustupljene koncesije u dijelu gazdinske jedinice Kaludarsko-dapsićke šume, iako smo imali čvrsta obećanja iz Uprave za šume da ćemo i mi, ostali vlasnici pilana, preko konzorcijuma kojeg smo formirali, dobiti neophodnu sirovinu za rad. Na taj način smo ponovo izigrani i dovedeni na rub propasti, jer je više nego očigledno da pojedini tajkuni, uz prećutnu saglasnost države, drže monopol u ovoj oblasti”, tvrde u ovom udruženju.

Upravo zbog toga oni ističu sumnju da su cijeli proces dodjele koncesija pratile koruptivne radnje.

„Dodjelom koncesija samo jednom preduzeću, ogromno bogatstvo slijeva se na jedno mjesto, jer je na taj način lakše dijeliti plijen. Zato pozivamo Vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića, da se pozabavi ovom problematikom. Jer, dovoljno je reći da mi nijesmo dobili koncesije, iako smo ponudili da državi platimo po 39 eura za svaki posječeni kubik drveta u državnoj šumi, već DOO Nikola koji je ponudio za deset eura manju cijenu”, naglašavaju članovi udruženja koji su napravili konzorcijum Berkom.

U odluci tenderske komisije za sprovođenje postupka davanja šuma u državnoj svojini navodi se da se ponuda DOO Berkom odbija zbog toga što količina bruto mase koja se daje u predmetnom odjeljenju prevazilazi maksimalnu zapreminu sirovine po prosječno zaposlenom radniku ponuđača.

Sa druge strane, predstavnici kozorcijuma objašnjavaju da bi u odnosu na posječenu masu drveta do sada, DOO Nikola morao da ima makar četiristo radnika. Oni su ponovili da neće dozvoliti da bilo ko umjesto njih pristupi eksploataciji šume iz odjeljenja za koje smatraju da im je na osnovu važećih kriterijuma trebalo da pripadne nakon zaključivanja tendera.

„Mi više nemamo vremena za čekanje. Zato smo odlučili da stvar uzmemo u svoje ruke i čvrsto stanemo u odbranu svojih prava. Samo tražimo da se tajkunima stane na kraj i da nam nadležni što prije izdaju odobrenje za nesmetanu sječu šume u ovim odjeljenjima”, naglasili su predstavnici konzorcijuma i Novog udruženja drvoprerađivača.

Oni upozoravaju da će, ukoliko se ne udovolji njihovom zahtjevu, radikalizovati svoje proteste na način što će bez bilo čije saglasnosti nastaviti da sijeku državnu šumu, kako bi obezbijedili neophodnu sirovinu za rad svojih pilana.

Podsjećaju da se njihovi proizvodni pogoni godinama nalaze u stanju mirovanja i da su zbog toga dovedeni u bezizlaznu situaciju.

„Naši pogoni za preradu drveta godinama miruju jer su koncesije za šume dodijeljene samo privilegovanim pojedincima, dok su svi ostali osuđeni na propast. Zato posljednji put od Upravi za šume tražimo da nam obezbijedi sirovimu za rad. Ukoliko se to ne desi mi smo primorani da bez saglasnosti nastavimo da siječemo državnu šumu za koju smo spremni da platimo predviđenu koncesionu nadoknadu”, kažu u udruženju.

Predstavnici Novog udruženja drvoprerađivača, su pozvali odgovorne u Opštini Berane da se ozbiljno uključe u rješavanje njihovog problema.

„Predstavnici Opštine su prisustvovali sastanku na kojem su nam iz Uprave za šume čvrsto obećali da će se koncesije dijeliti na zakonit način i da se neće dozvoliti da samo pojedinci dobijaju sirovinu za rad. Međutim, postignuti dogovor nijesu ispoštovali oni koji su sprovodili tendersku proceduru. Tako više neće moći”, poručili su iz Novog udruženja beranskih drvoprerađivača.

Oštećeni drvoprerađivači kažu da je krajnje vrijeme da se stane na kraj nezakonitim radnjama koje „tajkuni sprovode u državnim šumama”.

„Mi smo spremni da sami izvršimo reviziju postupka dodjele koncesija i sječe šume, jer se opravdano sumnja da je dokumentacija privilegovanih koncesionara lažirana. To su oni ljudi čije se bogatstvo uvećava iz sata u sat. Radi se o licima koja su se obogatila preko noći, jer do skora nijesu imali ništa. Sad se njihovo bogatstvo mjeri milionima eura, dok neko nema ni hljeba. Pitamo se zašto država zatvara oči i zašto ne preispita porijeklo njihove imovine”, kažu predstavnici Novog udruženja drvoprerađivača i zaštite životne sredine iz Berana.

Oni podsjećaju da je u drvopreradi u Crnoj Gori s istom drvnom masom nekada radilo dvanaest hiljada ljudi „dok se danas hvale sa svojih dvadeset do trideset zaposlenih, kao da su oni spas za Crnu Goru”.

„U međuvremenu, preduzeće koje je dobilo sve koncesije ne proširuje proizvodnju u drvopreradi, nego preliva novac ovako stečen u druge poslove. Prešli su na građevinu što im je postalo mnogo unosnije, pa i van granica Crne Gore”, tvrde članovi Novog udruženja.

Prema procjenama predstavnika Novog udruženja drvoprerađivača iz Berana, vlasnik preduzeća DOO Nikola Mileta Jelić posjekao je do sada sedamdeset hiljada kubika drvne mase. U novcu to je oko pet miliona eura.

„Ovo govorimo samo da imate predstavu o kakvim se poslovima radi”, kažu u udruženju.

„Strah i šumarska mafija. Riječi su kojima bi mogla da se ispriča priča o šumama i koncesijama na sjeveru Crne Gore”. Ovako smo prije više godina započeli serijal tekstova o nemilosrdnoj eksploataciji i tajkunizaciji šuma. U međuvremenu, samo je straha nešto manje i spremnosti da se priča otvorenije nego tada.

Beranski drvoprerađivači kažu, međutim, da od priče nema vajde i da je situacija u ovoj oblasti neuporedivo teža i složenija nego prije deset godina. Iako su stvari potpuno ogoljene i kristalno jasne.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo