Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: DRVOPRERAĐIVAČI RADIKALIZOVALI PROTESTE: Čije su naše šume

Objavljeno prije

na

Predstavnici Novog udruženja drvoprerađivača iz Berana, odnosno konzorcijuma DOO Berkom, povukli su radikalnije mjere pošto nijesu prošli na konkrusu za dodjelu koncesija, za koji tvrde da je bio namješten. Oni su ovih dana samoinicijativno ušli u dva šumska odjeljenja za koja su konkurisali i oborili oko dvjesta kubika drveta.

Htjeli su samo da pokažu, objašnjavaju, da se ne mire sa činjenicom da se nekom omogućava da „obrće” milione, dok oni nemaju sirovine ni da pokrenu mašine.

„Mi smo stabla samo oborili. Nijesmo ih odnosili iz šume, jer znamo da bi istog trenutka bili uhapšeni. Oborili smo samo doznačena stabla. Dakle, u suštini nijesmo uradili ništa nelegalno, ali smo odmah sjutradan pozvani u policiju na razgovor”, pričaju članovi ovog udruženja drvoprerađivača.

Oni ne znaju da li je predmet iz policije proslijeđen tužilaštvu i šta će se u narednim danima dešavati, ali su odlučni u namjeri da spriječe povlaštenog koncesionara da ulazi u ova šumska odjeljenja.

„Taj konecesionar siječe već desetak godina šumu i sjeći će je izgleda doživotno. Nas hapse istog trenutka, a to što neko pljačka državnu imovinu čitavu deceniju, nikom ništa”, ogorčeni su članovi beranskog udruženja drvoprerađivača.

Prema njihovim riječima, istom čovjeku je na namještenom tenderu odobreno da posiječe petnaest hiljada kubika drvne mase, što u novcu iznosi oko milion eura.

„Kako je to moguće? Taj čovjek postaje doživotni koncesionar, dok nama ne dozvoljavaju da posiječemo sirovine tek toliko da pokrenemo mašine, ostvarimo minimalnu dobit kako bismo mogli redovno plaćati poreze na imovinu koji nam uredno pristižu, isto kao da radimo”, kažu članovi ovog udruženja.

Oni su se žalili Upravnom sudu zbog neregularnosti na konkursu za koncesije i sada čekaju da taj sud donese neku odluku.

„Ne znamo šta može da uradi Upravni sud, i kakvu težinu to ima, ali eto, i to da pokušamo”, kažu u udruženju.

U direktnom obraćanju članovi beranskog Novog udruženja drvoprerađivača zatražili su od Vrhovnog državnog tužilaštva da preispita kako su odgovorni u Upravi za šume donijeli odluku o dodjeli koncesija u dijelu gazdinske jedinice Kaludarsko-dapsićke šume.

Oni kažu da opravdano sumnjaju da je prilikom dodjele koncesija na šume na ovom lokalitetu bilo koruptivnih radnji i da zbog toga neko mora da odgovara.

„Ponovo su jednom čovjeku ustupljene koncesije u dijelu gazdinske jedinice Kaludarsko-dapsićke šume, iako smo imali čvrsta obećanja iz Uprave za šume da ćemo i mi, ostali vlasnici pilana, preko konzorcijuma kojeg smo formirali, dobiti neophodnu sirovinu za rad. Na taj način smo ponovo izigrani i dovedeni na rub propasti, jer je više nego očigledno da pojedini tajkuni, uz prećutnu saglasnost države, drže monopol u ovoj oblasti”, tvrde u ovom udruženju.

Upravo zbog toga oni ističu sumnju da su cijeli proces dodjele koncesija pratile koruptivne radnje.

„Dodjelom koncesija samo jednom preduzeću, ogromno bogatstvo slijeva se na jedno mjesto, jer je na taj način lakše dijeliti plijen. Zato pozivamo Vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića, da se pozabavi ovom problematikom. Jer, dovoljno je reći da mi nijesmo dobili koncesije, iako smo ponudili da državi platimo po 39 eura za svaki posječeni kubik drveta u državnoj šumi, već DOO Nikola koji je ponudio za deset eura manju cijenu”, naglašavaju članovi udruženja koji su napravili konzorcijum Berkom.

U odluci tenderske komisije za sprovođenje postupka davanja šuma u državnoj svojini navodi se da se ponuda DOO Berkom odbija zbog toga što količina bruto mase koja se daje u predmetnom odjeljenju prevazilazi maksimalnu zapreminu sirovine po prosječno zaposlenom radniku ponuđača.

Sa druge strane, predstavnici kozorcijuma objašnjavaju da bi u odnosu na posječenu masu drveta do sada, DOO Nikola morao da ima makar četiristo radnika. Oni su ponovili da neće dozvoliti da bilo ko umjesto njih pristupi eksploataciji šume iz odjeljenja za koje smatraju da im je na osnovu važećih kriterijuma trebalo da pripadne nakon zaključivanja tendera.

„Mi više nemamo vremena za čekanje. Zato smo odlučili da stvar uzmemo u svoje ruke i čvrsto stanemo u odbranu svojih prava. Samo tražimo da se tajkunima stane na kraj i da nam nadležni što prije izdaju odobrenje za nesmetanu sječu šume u ovim odjeljenjima”, naglasili su predstavnici konzorcijuma i Novog udruženja drvoprerađivača.

Oni upozoravaju da će, ukoliko se ne udovolji njihovom zahtjevu, radikalizovati svoje proteste na način što će bez bilo čije saglasnosti nastaviti da sijeku državnu šumu, kako bi obezbijedili neophodnu sirovinu za rad svojih pilana.

Podsjećaju da se njihovi proizvodni pogoni godinama nalaze u stanju mirovanja i da su zbog toga dovedeni u bezizlaznu situaciju.

„Naši pogoni za preradu drveta godinama miruju jer su koncesije za šume dodijeljene samo privilegovanim pojedincima, dok su svi ostali osuđeni na propast. Zato posljednji put od Upravi za šume tražimo da nam obezbijedi sirovimu za rad. Ukoliko se to ne desi mi smo primorani da bez saglasnosti nastavimo da siječemo državnu šumu za koju smo spremni da platimo predviđenu koncesionu nadoknadu”, kažu u udruženju.

Predstavnici Novog udruženja drvoprerađivača, su pozvali odgovorne u Opštini Berane da se ozbiljno uključe u rješavanje njihovog problema.

„Predstavnici Opštine su prisustvovali sastanku na kojem su nam iz Uprave za šume čvrsto obećali da će se koncesije dijeliti na zakonit način i da se neće dozvoliti da samo pojedinci dobijaju sirovinu za rad. Međutim, postignuti dogovor nijesu ispoštovali oni koji su sprovodili tendersku proceduru. Tako više neće moći”, poručili su iz Novog udruženja beranskih drvoprerađivača.

Oštećeni drvoprerađivači kažu da je krajnje vrijeme da se stane na kraj nezakonitim radnjama koje „tajkuni sprovode u državnim šumama”.

„Mi smo spremni da sami izvršimo reviziju postupka dodjele koncesija i sječe šume, jer se opravdano sumnja da je dokumentacija privilegovanih koncesionara lažirana. To su oni ljudi čije se bogatstvo uvećava iz sata u sat. Radi se o licima koja su se obogatila preko noći, jer do skora nijesu imali ništa. Sad se njihovo bogatstvo mjeri milionima eura, dok neko nema ni hljeba. Pitamo se zašto država zatvara oči i zašto ne preispita porijeklo njihove imovine”, kažu predstavnici Novog udruženja drvoprerađivača i zaštite životne sredine iz Berana.

Oni podsjećaju da je u drvopreradi u Crnoj Gori s istom drvnom masom nekada radilo dvanaest hiljada ljudi „dok se danas hvale sa svojih dvadeset do trideset zaposlenih, kao da su oni spas za Crnu Goru”.

„U međuvremenu, preduzeće koje je dobilo sve koncesije ne proširuje proizvodnju u drvopreradi, nego preliva novac ovako stečen u druge poslove. Prešli su na građevinu što im je postalo mnogo unosnije, pa i van granica Crne Gore”, tvrde članovi Novog udruženja.

Prema procjenama predstavnika Novog udruženja drvoprerađivača iz Berana, vlasnik preduzeća DOO Nikola Mileta Jelić posjekao je do sada sedamdeset hiljada kubika drvne mase. U novcu to je oko pet miliona eura.

„Ovo govorimo samo da imate predstavu o kakvim se poslovima radi”, kažu u udruženju.

„Strah i šumarska mafija. Riječi su kojima bi mogla da se ispriča priča o šumama i koncesijama na sjeveru Crne Gore”. Ovako smo prije više godina započeli serijal tekstova o nemilosrdnoj eksploataciji i tajkunizaciji šuma. U međuvremenu, samo je straha nešto manje i spremnosti da se priča otvorenije nego tada.

Beranski drvoprerađivači kažu, međutim, da od priče nema vajde i da je situacija u ovoj oblasti neuporedivo teža i složenija nego prije deset godina. Iako su stvari potpuno ogoljene i kristalno jasne.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

EPIDEMIJA MORBILA I POČETAK ŠKOLSKE GODINE: Kolektivna neodgovornost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Instituta za javno zdravlje traže od Ministarstva zdravlja i poslanika da preduzmu hitne mjere povodom epidemije morbila. Upozoravaju da će se ona početkom školske godine proširiti i da je u opasnosti cijela država

 

 

Nakon Budve i u Podgorici je proglašena epidemija malih boginja. iz Instituta za javno zdravlje (IZJ) su upozorili da strahuju da epidemija ,,tinja” i u drugim gradovima.

Među 19 inficiranih, koliko je registrovano od aprila do ove sedmice, nema uredno vakcinisanih protiv morbila. Kod djece mlađe od pet godina registrovano je devet infekcija i sva su djeca bila nevakcinisana. Dva slučaja otkrivena su kod djece uzrasta od pet do devet godina, koja takođe nijesu primila nijednu dozu vakcine. Jedan slučaj je prijavljen u uzrastu od 14 godina, takođe nevakcinisan, kao i u uzrastu od 20 do 29 godina. Otkrivene su morbile i kod troje starijih od 40 godina, od čega su dvoje nepotpuno vakcinisani, odnosno jednom dozom, a jedna osoba je bila nevakcinisana.

Osobe koje su vakcinisane ne obolijevaju, a iz IZJ upozoravaju da su najviše zabrinuti za Bar, Danilovgrad, Ulcinj, Cetinje i Nikšić, jer te opštine imaju najniže obuhvate vakcinacijom među predškolskom djecom.

Pojava epidemije morbila nije nešto što ih iznenađuje, jer ljekari godinama upozoravaju na tu mogućnost zbog malog obuhvata vakcinacije.  ,,Zbog narušenog kolektivnog imuniteta, postoje svi uslovi za razvoj velike epidemije u kojoj će, osim nevakcinisane djece koja su najranjivija, obolijevati i odrasli koji nijesu potpuno vakcinisani, jer ih djeca više ne štite kolektivnim imunitetom”, istakli su iz IZJ.

Da bi se stekao kolektivni imunitet potrebno je da vakcinacija dosegne 95 odsto, a u Crnoj Gori taj je procenat znatno manji i stalno se smanjuje. Prema podacima IJZ, obuhvat jednom dozom MMR vakcine među predškolskom djecom u Crnoj Gori iznosi 59,7 odsto. MMR vakcinu primilo je 83 odsto djece rođene 2018., a 76,7 odsto djece rođene 2019. godine.

Među djecom rođenom 2020. godine obuhvat je 69,7 odsto, dok je svega polovina djece rođene 2021. godine vakcinacijom zaštićena od malih boginja. Obuhvat vakcinisanih među djecom rođenom 2022. je 32,1, a 2023. godine svega 13,8 odsto.

U uzrastu djece koja pohađaju osnovnu školu 8.500 nije primilo nijednu dozu MMR vakcine, a u uzrastu srednje škole 2.600.

Da epidemija dezinformacija ima široki opseg, govore i podaci iz okruženja: prema posljednjim dostupnim podacima, u Federaciji BiH ukupno je tokom 2024. godine registrovano 6.910 slučajeva oboljenja od malih boginja, sa dva smrtna ishoda kod osoba adolescentne dobi. U BiH entitetu Republika Srpska registrovano je 296 slučajeva, Srbiji 255, Albaniji 40, Hrvatskoj 21 i u Sloveniji 16 slučajeva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BERANE, POLITIČKA KRIZA: Sjedi, trpi, ćuti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li  će Vlada prekratiti agoniju i stvoriti uslove da se vanredni lokalni izbori u Beranama što prije održe? Ili će tolerisati ovakvo stanje, na štetu  zaposlenih u Opštini i opštinskim preduzećima, ali i svih građana, jer neke vitalne gradske službe već od sljedećeg mjeseca možda neće moći da rade

 

 

Lokalna politička kriza u Beranama je kulminirala, pretvarajući se polako u anarhično stanje. Ono što je sasvim izvjesno je to da ako Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo javne uprave, hitno ne uvedu privremene mjere i odrede odbor povjerenika, u Opštini Berane biće ugrožen javni interes, jer zbog nemogućnosti usvajanja rebalansa budžeta jedan dio lokalnih preduzeća čiji je Opština osnivač neće moći da primi već avgustovsku platu.

Budžet Opštine Berane usvojen je krajem prošle godine, prije nego je usvojen državni budžet, i bilo je planirano da se početkom ljeta radi rebalans. Tada se, naravno, nije ni slutilo šta će se dešavati pola godine kasnije. Otežavajuća okolnost za trenutnu situaciju je to da su međuvremenu uslijedila povećanja plata, zbog čega su budžeti nekih preduzeća, a vrlo brzo i kompletne Opštine, istrošeni.

„Vlada mora hitno intervenisati i uvesti privremene mjere, kako bi se stvorili uslovi da odbor povjerenika odredi neko lice koje bi imalo ovlašćenje da predloži rebalans budžeta. Tako se može postići da  politička kriza u Beranama ne utiče negativno  makar na redovnost primanja zarada zaposlenih. U ovom trenutku izgleda da neka preduzeća neće moći da prime platu početkom septembra, u trenutku kada je to svakom građaninu najznačajnije, zbog škole, studenata, zimnice, ogrjeva“, kazao je Monitoru sagovonik iz Opštine Berane.

Vlada je prije odlaska na kolektivni godišnji odmor, na poslednjoj sjednici preporučila Skupštini opštine Berane da skrati mandat, jer to prije toga nisu učinili na predlog Ministarstva javne uprave.U ovom trenutku se čini da kod vladajuće većine (DF, Demokrate, Berane sad, Prava Crna Gora i Ujedinjena Crna Gora) ne postoji volja da to urade ni nakon preporuke Vlade, čime se situacija dodatno komplikuje i dovodi do ugrožavanja javnog interesa.

U međuvremenu je, može se saznati, održan samo jedan odbornički kolegijum na kojem su odbornici upoznati sa preporukom Vlade, i ništa preko toga. Iz skupštinske službe su Monitoru kazali da će se obratiti zvaničnim dopisom Ministartsvu javne uprave, kako bi ih upoznali sa ovom situacijom i zatražili da se lokalna parlamentarna kriza razrješava skraćenjem mandata Skupštine opštine od strane tog ministartva, odnosno Vlade.

Do političke agonije u Opštini Berane došlo se kada dogovorena rotacija na mjestu predsjednika opštine između NSD i Demokrate nije uspjela, jer nije bilo neophodne većine u vladajućoj koaliciji, i kada sve to nije završeno do 13. jula.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CIJENA (NE)KULTURE: Investitori Kolašincima darovali Šaka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Novac dobijen kao poklon od investitora za Dan opštine Kolašin,  lokalna vlast  je  iskoristila da plati nastup  Šaka Polumente. Honorar tog pjevača “teži” je, više od tri puta, nego izdvajanja iz budžeta za neke od internacionalnih i tradicionalnih manifestacija, koje privuku pažnju na stotine umjetnika

 

 

Ukupno oko 25.000 eura koštali su nastupi folk pjevača Šaka Polumente, Bobana Rajovića i njihovih predgrupa u Kolašinu. Iako su, prema zvaničnim izjavama iz Opštine, većinu novca, kao sponzorstva,  obezbijedili oni koji grade turističke kapacitete u Kolašinu, nemoguće  je izbjeći zabrinjavajuću disproporciju između izdvajanja za tradicionalne  kulturno-umjetničke manifestacije i  cijenu nastupa dva folk muzičara. Festivali i kampovi godinama jedva finansijski opstaju, iako su glavni aduti ljetnje vanpasionske ponude, mahom su  internacionalni sa, od struke prilično dobro ocijenjenim  sadržajima,  godinama jedva finansijski opstaju.

Kako su Monitoru kazali u lokalnoj upravi za nastup Polumente, koji je, inače bio dio programa proslave Dana opštine, iz lokalnog budžeta finasirano je „samo postavljanje pozornice, koje je koštalo  3.500 eura“.  Ostalo je donirano od pet-šest kompanija koje grade turističke i stambene objekate u gradu i na Bjelasici. Manje od toga, recimo, iz lokalnog budžeta je izdvojeno za, krajem prošle sedmice završeni, Internacionalni festival karikature, na koji su stigli radovi  blizu 500 karikaturista iz cijelog svijeta. Organizatori su od grada domaćina dobili 3.000 eura, a još  toliko od Ministarstva kulture. Taj iznos opet nije bio dovoljan da  obezbijediti i  avionske karte za autore najboljih radova na tom festivalu. Tako su se Gabriel Rusu iz Rumunije i  Huang Ronghai iz Kine, dvojica od trojice karikaturistia čiji su radovi, na temu portret Vita Nikolića, dobili nagrade, publici Festivala obratili šaljući video snimak sa svojim izjavama.

Iako lokalna uprava kontinuirano podržava organizaciju Festivala, jedan od osnivača karikaturista Darko Drljević objašnjava da je budžet od 6.000 eura malo za tako važnu manifestaciju. Da je više novca, kako kaže, dobio bi na značaju, trajao bi duže i omogućio da najpoznatija imena svjetske karikature dođu u Kolašin.

“To je premalo novca da se Festival učini mnogo značajnijim. Novac je potreban i za nagrade, al i da dobitnici doputuju u Kolašin. Imam ideju da naredne godine, u okviru Festivala, napravimo izložbu belgijskih umjetnika, da tako ‘svijet dovedemo’ u Kolašin. Ne znam hoćemo li u tome uspjeti…. U  svijetu se troše stotine hiljada eura na slične događaje,  fondovi za nagrade su izdašni a sponzori takvih manifestacija su poznati svjetski brendovi“, kaže Drljević.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo