Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: DRVOPRERAĐIVAČI RADIKALIZOVALI PROTESTE: Čije su naše šume

Objavljeno prije

na

Predstavnici Novog udruženja drvoprerađivača iz Berana, odnosno konzorcijuma DOO Berkom, povukli su radikalnije mjere pošto nijesu prošli na konkrusu za dodjelu koncesija, za koji tvrde da je bio namješten. Oni su ovih dana samoinicijativno ušli u dva šumska odjeljenja za koja su konkurisali i oborili oko dvjesta kubika drveta.

Htjeli su samo da pokažu, objašnjavaju, da se ne mire sa činjenicom da se nekom omogućava da „obrće” milione, dok oni nemaju sirovine ni da pokrenu mašine.

„Mi smo stabla samo oborili. Nijesmo ih odnosili iz šume, jer znamo da bi istog trenutka bili uhapšeni. Oborili smo samo doznačena stabla. Dakle, u suštini nijesmo uradili ništa nelegalno, ali smo odmah sjutradan pozvani u policiju na razgovor”, pričaju članovi ovog udruženja drvoprerađivača.

Oni ne znaju da li je predmet iz policije proslijeđen tužilaštvu i šta će se u narednim danima dešavati, ali su odlučni u namjeri da spriječe povlaštenog koncesionara da ulazi u ova šumska odjeljenja.

„Taj konecesionar siječe već desetak godina šumu i sjeći će je izgleda doživotno. Nas hapse istog trenutka, a to što neko pljačka državnu imovinu čitavu deceniju, nikom ništa”, ogorčeni su članovi beranskog udruženja drvoprerađivača.

Prema njihovim riječima, istom čovjeku je na namještenom tenderu odobreno da posiječe petnaest hiljada kubika drvne mase, što u novcu iznosi oko milion eura.

„Kako je to moguće? Taj čovjek postaje doživotni koncesionar, dok nama ne dozvoljavaju da posiječemo sirovine tek toliko da pokrenemo mašine, ostvarimo minimalnu dobit kako bismo mogli redovno plaćati poreze na imovinu koji nam uredno pristižu, isto kao da radimo”, kažu članovi ovog udruženja.

Oni su se žalili Upravnom sudu zbog neregularnosti na konkursu za koncesije i sada čekaju da taj sud donese neku odluku.

„Ne znamo šta može da uradi Upravni sud, i kakvu težinu to ima, ali eto, i to da pokušamo”, kažu u udruženju.

U direktnom obraćanju članovi beranskog Novog udruženja drvoprerađivača zatražili su od Vrhovnog državnog tužilaštva da preispita kako su odgovorni u Upravi za šume donijeli odluku o dodjeli koncesija u dijelu gazdinske jedinice Kaludarsko-dapsićke šume.

Oni kažu da opravdano sumnjaju da je prilikom dodjele koncesija na šume na ovom lokalitetu bilo koruptivnih radnji i da zbog toga neko mora da odgovara.

„Ponovo su jednom čovjeku ustupljene koncesije u dijelu gazdinske jedinice Kaludarsko-dapsićke šume, iako smo imali čvrsta obećanja iz Uprave za šume da ćemo i mi, ostali vlasnici pilana, preko konzorcijuma kojeg smo formirali, dobiti neophodnu sirovinu za rad. Na taj način smo ponovo izigrani i dovedeni na rub propasti, jer je više nego očigledno da pojedini tajkuni, uz prećutnu saglasnost države, drže monopol u ovoj oblasti”, tvrde u ovom udruženju.

Upravo zbog toga oni ističu sumnju da su cijeli proces dodjele koncesija pratile koruptivne radnje.

„Dodjelom koncesija samo jednom preduzeću, ogromno bogatstvo slijeva se na jedno mjesto, jer je na taj način lakše dijeliti plijen. Zato pozivamo Vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića, da se pozabavi ovom problematikom. Jer, dovoljno je reći da mi nijesmo dobili koncesije, iako smo ponudili da državi platimo po 39 eura za svaki posječeni kubik drveta u državnoj šumi, već DOO Nikola koji je ponudio za deset eura manju cijenu”, naglašavaju članovi udruženja koji su napravili konzorcijum Berkom.

U odluci tenderske komisije za sprovođenje postupka davanja šuma u državnoj svojini navodi se da se ponuda DOO Berkom odbija zbog toga što količina bruto mase koja se daje u predmetnom odjeljenju prevazilazi maksimalnu zapreminu sirovine po prosječno zaposlenom radniku ponuđača.

Sa druge strane, predstavnici kozorcijuma objašnjavaju da bi u odnosu na posječenu masu drveta do sada, DOO Nikola morao da ima makar četiristo radnika. Oni su ponovili da neće dozvoliti da bilo ko umjesto njih pristupi eksploataciji šume iz odjeljenja za koje smatraju da im je na osnovu važećih kriterijuma trebalo da pripadne nakon zaključivanja tendera.

„Mi više nemamo vremena za čekanje. Zato smo odlučili da stvar uzmemo u svoje ruke i čvrsto stanemo u odbranu svojih prava. Samo tražimo da se tajkunima stane na kraj i da nam nadležni što prije izdaju odobrenje za nesmetanu sječu šume u ovim odjeljenjima”, naglasili su predstavnici konzorcijuma i Novog udruženja drvoprerađivača.

Oni upozoravaju da će, ukoliko se ne udovolji njihovom zahtjevu, radikalizovati svoje proteste na način što će bez bilo čije saglasnosti nastaviti da sijeku državnu šumu, kako bi obezbijedili neophodnu sirovinu za rad svojih pilana.

Podsjećaju da se njihovi proizvodni pogoni godinama nalaze u stanju mirovanja i da su zbog toga dovedeni u bezizlaznu situaciju.

„Naši pogoni za preradu drveta godinama miruju jer su koncesije za šume dodijeljene samo privilegovanim pojedincima, dok su svi ostali osuđeni na propast. Zato posljednji put od Upravi za šume tražimo da nam obezbijedi sirovimu za rad. Ukoliko se to ne desi mi smo primorani da bez saglasnosti nastavimo da siječemo državnu šumu za koju smo spremni da platimo predviđenu koncesionu nadoknadu”, kažu u udruženju.

Predstavnici Novog udruženja drvoprerađivača, su pozvali odgovorne u Opštini Berane da se ozbiljno uključe u rješavanje njihovog problema.

„Predstavnici Opštine su prisustvovali sastanku na kojem su nam iz Uprave za šume čvrsto obećali da će se koncesije dijeliti na zakonit način i da se neće dozvoliti da samo pojedinci dobijaju sirovinu za rad. Međutim, postignuti dogovor nijesu ispoštovali oni koji su sprovodili tendersku proceduru. Tako više neće moći”, poručili su iz Novog udruženja beranskih drvoprerađivača.

Oštećeni drvoprerađivači kažu da je krajnje vrijeme da se stane na kraj nezakonitim radnjama koje „tajkuni sprovode u državnim šumama”.

„Mi smo spremni da sami izvršimo reviziju postupka dodjele koncesija i sječe šume, jer se opravdano sumnja da je dokumentacija privilegovanih koncesionara lažirana. To su oni ljudi čije se bogatstvo uvećava iz sata u sat. Radi se o licima koja su se obogatila preko noći, jer do skora nijesu imali ništa. Sad se njihovo bogatstvo mjeri milionima eura, dok neko nema ni hljeba. Pitamo se zašto država zatvara oči i zašto ne preispita porijeklo njihove imovine”, kažu predstavnici Novog udruženja drvoprerađivača i zaštite životne sredine iz Berana.

Oni podsjećaju da je u drvopreradi u Crnoj Gori s istom drvnom masom nekada radilo dvanaest hiljada ljudi „dok se danas hvale sa svojih dvadeset do trideset zaposlenih, kao da su oni spas za Crnu Goru”.

„U međuvremenu, preduzeće koje je dobilo sve koncesije ne proširuje proizvodnju u drvopreradi, nego preliva novac ovako stečen u druge poslove. Prešli su na građevinu što im je postalo mnogo unosnije, pa i van granica Crne Gore”, tvrde članovi Novog udruženja.

Prema procjenama predstavnika Novog udruženja drvoprerađivača iz Berana, vlasnik preduzeća DOO Nikola Mileta Jelić posjekao je do sada sedamdeset hiljada kubika drvne mase. U novcu to je oko pet miliona eura.

„Ovo govorimo samo da imate predstavu o kakvim se poslovima radi”, kažu u udruženju.

„Strah i šumarska mafija. Riječi su kojima bi mogla da se ispriča priča o šumama i koncesijama na sjeveru Crne Gore”. Ovako smo prije više godina započeli serijal tekstova o nemilosrdnoj eksploataciji i tajkunizaciji šuma. U međuvremenu, samo je straha nešto manje i spremnosti da se priča otvorenije nego tada.

Beranski drvoprerađivači kažu, međutim, da od priče nema vajde i da je situacija u ovoj oblasti neuporedivo teža i složenija nego prije deset godina. Iako su stvari potpuno ogoljene i kristalno jasne.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo