Povežite se sa nama

DRUŠTVO

STRATEGIJA SOCIJALNE I DJEČJE ZAŠTITE: Da se prebrine

Objavljeno prije

na

Na posljednjoj sjednici Vlade usvojen je predlog Srategije socijalne i dječije zaštite za period od 2018. do 2022. godine. Sve na vrijeme, sa vizijom, ciljevima i zadacima, jedino je, između velikih riječi teško uočiti – strategiju.

„Vlada Crne Gore u procesu preuzimanja neophodnih aktivnosti na poboljšanju socijalno-ekonomskog položaja građana, dosljedno se opredjeljuje za jasno strateško planiranje s ciljem da se unaprijedi položaj građana u oblasti socijalne i dječje zaštite”, piše na početku dokumenta i taj nivo uopštenosti do kraja nije napušten.

O udaljenosti Strategije i stvarnosti govori izvještaj o „konsultovanju zainteresovane javnosti u postupku pripreme Nacrta strategije razvoja sistema socijalne i dječje zaštite za period 2018-2022. godine”. Javni poziv upućen je za konsultacije građanima, stručnim i naučnim institucijama, državnim organima, strukovnim udruženjima, političkim strankama, nevladinim organizacijama, medijima i drugim zainteresovanim organima i udruženjima. Zainteresovane javnosti nije bilo.

,,Nakon isteka roka za konsultovanje izvršili smo uvid i konstatovali da nije bilo zainteresovanih subjekata, odnosno da u predviđenom roku Ministarstvu rada i socijalnog staranja nijesu dostavljeni komentari, inicijative, predlozi i sugestije, u pisanom ili elektronskom obliku”, izvijestili su nadležni.

Teško je povjerovati da javnost zaista nije zanimalo šta Vlada planira u vezi sa socijalnom i dječijom zaštitom, mnogo je vjerovatnije da nešto nije u redu sa komunikacijom između Vlade i stanovnika Crne Gore. Naravno ne treba isključiti mogućnost da se neki dokumenti, iako bi morali biti važni, pišu – čisto da bi bili napisani, ne da bi ih neko komentarisao ili štagod sugerisao.

Sve u svemu, reklo bi se da je, u trenutku donošenja, najzanimljiviji domet Strategije u stvari pregled stanja u oblasti socijalne i dječje zaštite.

Oblast socijalne i dječje zaštite, kako je objašnjeno u dokumentu, uređena je zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti koji je donijet u junu 2013. i više puta mijenjan 2015. 2016. i 2017. godine. Riječ je o onim đavoljim izmjenama koje su usvajane većinom koju su u parlamentu činili opozicija i odmetnuta Socijaldemokratska partija.

Pozitivni efekti zakona u značajnoj mjeri su narušeni dopunama iz 2015. kojima je uvedeno novo pravo na naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece koji je počeo da se primjenjuje u januaru 2016. Takođe, na predlog grupe poslanika, usvojena je i dopuna zakona kojom je propisano da pravo na dodatak na djecu može ostvariti dijete koje pohađa osnovnu ili srednju školu, pod uslovom da mu roditelji ne primaju socijalna i materijalna davanja po bilo kom osnovu, a nalaze se na evidenciji Zavoda za zapošljavanje kao nezaposlene osobe.

Završilo se, kao što znamo, tako što je 1. jula ove godine na snagu stupila još jedna izmjena zakona – ona kojom je ,,izvršena odluka Ustavnog suda o ukidanju nakanada po osnovu rođenja troje i više djece”.

Nakon tog trenutka Vlada je obavila i u strategiji se pohvalila šminkanjima koja je sprovela kako bi zamazala ukidanje naknada za majke. Na primjer: propisani su blaži uslovi za ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje „koji se odnose na vlasništvo stočnog fonda za pojedince i porodice koje žive u ruralnom području, čime će se porodice motivisati da ostanu da žive na selu”.

Tako je definisano ,,uslovno grlo”. Čine ga: krava odnosno bik, konj, dvije junice, deset ovaca, deset koza, pet svinja. E, sad pravo na materijalno obezbjeđenje može ostvariti porodica koja nema u vlasništvu više od dva „uslovna grla”. Sve u svemu, na život na selu treba da vas podstakne to što imate desetoro krmadi i materijalno obezbjeđenje. Ili dvije krave i MOP.

Uvećanjem dječijeg dodatka za djecu korisnike MOP-a za 20 odsto Vlada je ,,pokrila” ukidanje dječjeg dodatka za djecu čija su oba roditelja nezaposlena i ne primaju nikakvu pomoć od države. Uvećani dječji dodatak iznosi 23,68 eura. Mudra je to i nadasve velikodušna politika.

Suptilna je naša Vlada – nema jednakosti za novorođenčad. Ukoliko je roditelj, usvojitelj ili staralac korisnik prava na materijalno obezbjeđenje naknada za novorođeno dijete porasla je na 130,88 eura. Ostaloj novorođenčadi pripada, kao i ranije 109.07 eura.

Ne raste nam, nego leti dži-di-pi, čudo smo u regionu, ali nam materijalno obezbjeđenje porodice ne mrda – 66,68 eura za pojedinca do 126,77 eura sa porodicu za pet i više članova. U petočlanoj porodici, po glavi– 84 centa dnevno.

U julu ove godine pravo na materijalno obezbjeđenje koristile su 7.374 porodice sa 22.112 članova. Ličnu invalidninu prima 2.356 osoba, dodatak za njegu i pomoć 13.386. Dodatak za djecu prima 10.876 „korisnika”.

Uvođenjem informacionog sistema socijalnog staranja – čuvenog socijalnog kartona – smanjen je broj korisnika prava na materijalno obezbjeđenje i prava na dodatak za djecu. U poređenju sa julom 2013. kada je bilo 14.066 porodica, sa 41.566 članova – korisnika materijalnog obezbjeđenja, u januaru ove godine ovo pravo koristilo je 8.060 porodica sa 24.261 članom. Iako je broj korisnika gotovo prepolovljen, niko iz vlade nikad nije objasnio kad je i kako je odlučeno šta će se dešavati sa novcem koji je „ušteđen” nakon što su sa spiskova korisnika socijalne pomoći izbrisani oni koji na nju nijesu imali pravo. Mogla su socijalna davanja biti povećana, a svaka para je mogla, recimo i da kapne ne bi li se platila ta Limenka.

U periodu od januara 2015. do 2017. porastao je broj korisnika dodatka za njegu i pomoć sa 10.069 na 15.634 korisnika. Sjetićete se, 2016. bili su izbori, a penzioneri koji najčešće dobijaju ovu vrstu pomoći nemaju ovdje razloga da budu prezadovoljni. Valjalo je kapnuti – ispred centara za socijalni rad čekalo se u ogromnim redovima. Mogao bi se taj proces zvati njegovanje glasova.

Dobro, sad je tu strategija i cilj joj je da unaprijedi kvalitet života korisnika socijalne i dječje zaštite. Mjere kojim se to planira postići su, pored ostalog, preispitivanje odredbi zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, unaprjeđenje funkcionisanja centara za socijalni rad, unaprjeđivanje materijalnih davanja, sistema kvaliteta…

Tu je i ,,Mapiranje potreba korisnika radi unaprjeđenja strateškog lokalnog planiranja uspostavljanja inovativnih usluga”. U tom smislu treba „izraditi analizu o potrebama građana za uslugama u socijalnoj i dječjoj zaštiti u svim opštinama”. II kvartal 2018. godine

Da. Za potrebe izrade nove strategije urađena je Analiza primjene strategije socijalne i dječje zaštite 2013- 2017. godine iz stručnu i tehničku pomoć UNICEF-a.

,,Stategija sama po sebi ne može da donese promjenu i razvoj, ona tome može samo da doprinese. Stvarne promjene i razvoj ne nalaze se u strateškim mjerama niti u propisima koje Strategija targetira kao predmet izmjena. Promjene se nalaze u nematerijalnoj i društvenoj sferi kulture – načinu na koji zajednica funkcioniše, procesu prihvatanja, prijema vrijednosti i selekcije odnosno odbijanja modela ponašanja”, piše, pored ostalog, u analizi čiji je autor Vladan Jovanović, regionalni samostalni konsultant u oblasti socijalne zaštite, porodičnog prava, prava djeteta, medijacije, ljudskih i manjinskih prava.

U analizi prethodne strategije piše i da se, bez krupnih promjena koje postanu održive i dugotrajne, reforma socijalne i dječje zaštite pretvara ,,tek u riječ iza koje se kriju sitniji zahvati, najčešće u izmjeni propisa”. Ne bi se reklo da je taj uvid pretjerano korišten u pripremi nove strategije.

,,Linija horizonta očekivanja od daljih promjena u sistemu socijalne i dječje zaštite treba da bude pomjerena. Umjesto da se horizont završava s izmjenom propisa, ma kako kvalitetni oni bili, linija se mora izmjestiti ka: pokazivanju stalne spremnosti da se proklamovani princip i propisana mjera realizuju; nepristajanju na polovična rješenja, osim ako ona nijesu iznuđena neodložnim potrebama prakse i vrlo kratkotrajna; stalnoj spremnosti na debatu i preispitivanja, u koje su uključeni svi relevantni društveni akteri, što uključuje i organizacije civilnog društva; spremnosti da se rezultati debate i drugačija stanovišta ne odbaciju olako, radi zadržavanja početnih stavova eksponenata (državne) moći…”, još su neki od djelova Analize. Gotovo da bi se mogao raspisati oglas: ko nađe šta je iz Analize prethodne strategije primijenjeno u novoj, nagrađuje se putovanjem u zemlju sa stvarnom socijalnom politikom, po izboru.

Ovo je Crna Gora, zemlja socijalne pravde. Po Ustavu. Osamdeset četiri centa dnevno svakoj glavi koja nema od čega drugog da živi mjera je te pravde.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo