Na posljednjoj sjednici Vlade usvojen je predlog Srategije socijalne i dječije zaštite za period od 2018. do 2022. godine. Sve na vrijeme, sa vizijom, ciljevima i zadacima, jedino je, između velikih riječi teško uočiti – strategiju.

„Vlada Crne Gore u procesu preuzimanja neophodnih aktivnosti na poboljšanju socijalno-ekonomskog položaja građana, dosljedno se opredjeljuje za jasno strateško planiranje s ciljem da se unaprijedi položaj građana u oblasti socijalne i dječje zaštite”, piše na početku dokumenta i taj nivo uopštenosti do kraja nije napušten.

O udaljenosti Strategije i stvarnosti govori izvještaj o „konsultovanju zainteresovane javnosti u postupku pripreme Nacrta strategije razvoja sistema socijalne i dječje zaštite za period 2018-2022. godine”. Javni poziv upućen je za konsultacije građanima, stručnim i naučnim institucijama, državnim organima, strukovnim udruženjima, političkim strankama, nevladinim organizacijama, medijima i drugim zainteresovanim organima i udruženjima. Zainteresovane javnosti nije bilo.

,,Nakon isteka roka za konsultovanje izvršili smo uvid i konstatovali da nije bilo zainteresovanih subjekata, odnosno da u predviđenom roku Ministarstvu rada i socijalnog staranja nijesu dostavljeni komentari, inicijative, predlozi i sugestije, u pisanom ili elektronskom obliku”, izvijestili su nadležni.

Teško je povjerovati da javnost zaista nije zanimalo šta Vlada planira u vezi sa socijalnom i dječijom zaštitom, mnogo je vjerovatnije da nešto nije u redu sa komunikacijom između Vlade i stanovnika Crne Gore. Naravno ne treba isključiti mogućnost da se neki dokumenti, iako bi morali biti važni, pišu – čisto da bi bili napisani, ne da bi ih neko komentarisao ili štagod sugerisao.

Sve u svemu, reklo bi se da je, u trenutku donošenja, najzanimljiviji domet Strategije u stvari pregled stanja u oblasti socijalne i dječje zaštite.

Oblast socijalne i dječje zaštite, kako je objašnjeno u dokumentu, uređena je zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti koji je donijet u junu 2013. i više puta mijenjan 2015. 2016. i 2017. godine. Riječ je o onim đavoljim izmjenama koje su usvajane većinom koju su u parlamentu činili opozicija i odmetnuta Socijaldemokratska partija.

Pozitivni efekti zakona u značajnoj mjeri su narušeni dopunama iz 2015. kojima je uvedeno novo pravo na naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece koji je počeo da se primjenjuje u januaru 2016. Takođe, na predlog grupe poslanika, usvojena je i dopuna zakona kojom je propisano da pravo na dodatak na djecu može ostvariti dijete koje pohađa osnovnu ili srednju školu, pod uslovom da mu roditelji ne primaju socijalna i materijalna davanja po bilo kom osnovu, a nalaze se na evidenciji Zavoda za zapošljavanje kao nezaposlene osobe.

Završilo se, kao što znamo, tako što je 1. jula ove godine na snagu stupila još jedna izmjena zakona – ona kojom je ,,izvršena odluka Ustavnog suda o ukidanju nakanada po osnovu rođenja troje i više djece”.

Nakon tog trenutka Vlada je obavila i u strategiji se pohvalila šminkanjima koja je sprovela kako bi zamazala ukidanje naknada za majke. Na primjer: propisani su blaži uslovi za ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje „koji se odnose na vlasništvo stočnog fonda za pojedince i porodice koje žive u ruralnom području, čime će se porodice motivisati da ostanu da žive na selu”.

Tako je definisano ,,uslovno grlo”. Čine ga: krava odnosno bik, konj, dvije junice, deset ovaca, deset koza, pet svinja. E, sad pravo na materijalno obezbjeđenje može ostvariti porodica koja nema u vlasništvu više od dva „uslovna grla”. Sve u svemu, na život na selu treba da vas podstakne to što imate desetoro krmadi i materijalno obezbjeđenje. Ili dvije krave i MOP.

Uvećanjem dječijeg dodatka za djecu korisnike MOP-a za 20 odsto Vlada je ,,pokrila” ukidanje dječjeg dodatka za djecu čija su oba roditelja nezaposlena i ne primaju nikakvu pomoć od države. Uvećani dječji dodatak iznosi 23,68 eura. Mudra je to i nadasve velikodušna politika.

Suptilna je naša Vlada – nema jednakosti za novorođenčad. Ukoliko je roditelj, usvojitelj ili staralac korisnik prava na materijalno obezbjeđenje naknada za novorođeno dijete porasla je na 130,88 eura. Ostaloj novorođenčadi pripada, kao i ranije 109.07 eura.

Ne raste nam, nego leti dži-di-pi, čudo smo u regionu, ali nam materijalno obezbjeđenje porodice ne mrda – 66,68 eura za pojedinca do 126,77 eura sa porodicu za pet i više članova. U petočlanoj porodici, po glavi– 84 centa dnevno.

U julu ove godine pravo na materijalno obezbjeđenje koristile su 7.374 porodice sa 22.112 članova. Ličnu invalidninu prima 2.356 osoba, dodatak za njegu i pomoć 13.386. Dodatak za djecu prima 10.876 „korisnika”.

Uvođenjem informacionog sistema socijalnog staranja – čuvenog socijalnog kartona – smanjen je broj korisnika prava na materijalno obezbjeđenje i prava na dodatak za djecu. U poređenju sa julom 2013. kada je bilo 14.066 porodica, sa 41.566 članova – korisnika materijalnog obezbjeđenja, u januaru ove godine ovo pravo koristilo je 8.060 porodica sa 24.261 članom. Iako je broj korisnika gotovo prepolovljen, niko iz vlade nikad nije objasnio kad je i kako je odlučeno šta će se dešavati sa novcem koji je „ušteđen” nakon što su sa spiskova korisnika socijalne pomoći izbrisani oni koji na nju nijesu imali pravo. Mogla su socijalna davanja biti povećana, a svaka para je mogla, recimo i da kapne ne bi li se platila ta Limenka.

U periodu od januara 2015. do 2017. porastao je broj korisnika dodatka za njegu i pomoć sa 10.069 na 15.634 korisnika. Sjetićete se, 2016. bili su izbori, a penzioneri koji najčešće dobijaju ovu vrstu pomoći nemaju ovdje razloga da budu prezadovoljni. Valjalo je kapnuti – ispred centara za socijalni rad čekalo se u ogromnim redovima. Mogao bi se taj proces zvati njegovanje glasova.

Dobro, sad je tu strategija i cilj joj je da unaprijedi kvalitet života korisnika socijalne i dječje zaštite. Mjere kojim se to planira postići su, pored ostalog, preispitivanje odredbi zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, unaprjeđenje funkcionisanja centara za socijalni rad, unaprjeđivanje materijalnih davanja, sistema kvaliteta…

Tu je i ,,Mapiranje potreba korisnika radi unaprjeđenja strateškog lokalnog planiranja uspostavljanja inovativnih usluga”. U tom smislu treba „izraditi analizu o potrebama građana za uslugama u socijalnoj i dječjoj zaštiti u svim opštinama”. II kvartal 2018. godine

Da. Za potrebe izrade nove strategije urađena je Analiza primjene strategije socijalne i dječje zaštite 2013- 2017. godine iz stručnu i tehničku pomoć UNICEF-a.

,,Stategija sama po sebi ne može da donese promjenu i razvoj, ona tome može samo da doprinese. Stvarne promjene i razvoj ne nalaze se u strateškim mjerama niti u propisima koje Strategija targetira kao predmet izmjena. Promjene se nalaze u nematerijalnoj i društvenoj sferi kulture – načinu na koji zajednica funkcioniše, procesu prihvatanja, prijema vrijednosti i selekcije odnosno odbijanja modela ponašanja”, piše, pored ostalog, u analizi čiji je autor Vladan Jovanović, regionalni samostalni konsultant u oblasti socijalne zaštite, porodičnog prava, prava djeteta, medijacije, ljudskih i manjinskih prava.

U analizi prethodne strategije piše i da se, bez krupnih promjena koje postanu održive i dugotrajne, reforma socijalne i dječje zaštite pretvara ,,tek u riječ iza koje se kriju sitniji zahvati, najčešće u izmjeni propisa”. Ne bi se reklo da je taj uvid pretjerano korišten u pripremi nove strategije.

,,Linija horizonta očekivanja od daljih promjena u sistemu socijalne i dječje zaštite treba da bude pomjerena. Umjesto da se horizont završava s izmjenom propisa, ma kako kvalitetni oni bili, linija se mora izmjestiti ka: pokazivanju stalne spremnosti da se proklamovani princip i propisana mjera realizuju; nepristajanju na polovična rješenja, osim ako ona nijesu iznuđena neodložnim potrebama prakse i vrlo kratkotrajna; stalnoj spremnosti na debatu i preispitivanja, u koje su uključeni svi relevantni društveni akteri, što uključuje i organizacije civilnog društva; spremnosti da se rezultati debate i drugačija stanovišta ne odbaciju olako, radi zadržavanja početnih stavova eksponenata (državne) moći…”, još su neki od djelova Analize. Gotovo da bi se mogao raspisati oglas: ko nađe šta je iz Analize prethodne strategije primijenjeno u novoj, nagrađuje se putovanjem u zemlju sa stvarnom socijalnom politikom, po izboru.

Ovo je Crna Gora, zemlja socijalne pravde. Po Ustavu. Osamdeset četiri centa dnevno svakoj glavi koja nema od čega drugog da živi mjera je te pravde.

Miloš BAKIĆ

Komentari