Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CRNA GORA RATIFIKOVALA PARISKI SPORAZUM: Ekološka država na teškom ispitu

Objavljeno prije

na

Crnogorski parlament ratifikovao je u srijedu Pariski sporazum, kojim se Crna Gora obavezala da će smanjiti emisiju gasova kao dio zajedničke borbe protiv negativnog uticaja klimatskih promjena sa ostalim zemljama potpisnicama. Pariski sporazum potpisao je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović aprila prošle godine na svečanosti koju su organizovale Ujedinjene nacije u Njujorku. To je globalni klimatski sporazum koji obvezuje bogate i siromašne zemlje na zaustavljanje rasta emisija štetnih gasova za 30 odsto koji se smatraju uzročnikom zagrijavanja Zemlje. Tu obavezu preuzelo je 197 zemalja potpisnica konvencije. Zanimljivo je da veliki zagađivači životne sredine, kao što su Kina i SAD, nisu potpisnici Pariskog sporazuma. Donald Tramp je ljetos odlučio da Amerika napusti klimatski sporazum.

,,Potvrđivanjem Pariskog sporazuma Crna Gora učvršćuje svoj put ka učlanjenju u Evropsku uniju i potvrđuje obavezu zajedničke borbe protiv negativnog uticaja klimatskih promjena sa ostalim zemljama potpisnicama”, kazao je, na sjednici parlamenta, ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović.

Ovaj cilj definisan je Nacionalnom strategijom o klimatskim promjenama do 2030. godine.

„Verifikacijom Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama Crna Gora je pruzela veliku obavezu i to bi trebalo, po mom mišljenju,da predstavlja iskorak i prekretnicu u budućem razvoju i primjeni ekoloških standarda kojih u prvoj ekološkoj državi u svijetu do sada nije bilo. Nesumnjivo da je ovo velika odluka i ujedno i veliki izazov, jer se ratifikacijom Pariskog sporazuma Crna Gora obavezala da doprinese ostvarivanju vrlo ambicioznog plana da se globalno otopljavanje ograniči na nivo dva stepena Celzijusa i manje, u odnosu na predindustrijski period”, kaže u razgovoru za Monitor Milorad Mitrović, izvršni direktor Ekološkog društva Breznica, iz Pljevalja.

Prema njegovim riječima, sve dosadašnje aktivnosti zagađivača i njihovo neodgovorno ponašanje moraće da se drastično i radikalno mijenja.

„Moraće se konačno okrenuti dugoročnom održivom razvoju na kome mi insistiramo već decenijama. Njihove emisije štetnih gasova i gasova koji proizvode efekat staklene bašte moraće biti usklađene sa takozvanom nultom emisijom gasova, a u slučaju kršenja biće ugašeni ili će plaćati velike penale. Definitivno je preuzeta obaveza da se počne sa pripremama, uvođenjem i primjenom novih ekoloških standarda,a to znači usklađivanje nacionalnih klimatskih i energetskih politika sa ciljevima Pariskog sporazuma i legislativom Evropske unije,ako se želi postići ostvarivanje ciljeva i ako se želi postići stvarni napredak u procesu pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji. U suprotnom Crna Gora bi mogla da se suoči sa vrlo represivim mjerama i posljedicama”, upozorava Mitrović.

Poslanik DPS-a Predrag Sekulić kazao je na sjednici parlamenta da je u Crnoj Gori emisija štetnih gasova sada blizu 35 odsto ispod stanja u 1990. godini.

Demokratski front, čiji poslanici bojkotuju Skupštinu Crne Gore, saopštio je da se ne protivi usvajanju Pariskog sporazuma, ali je upozorio da su za njegovu realizaciju potrebne radikalne promjene.

,,Za ostvarivanje ovih uzvišenih ciljeva potrebne su radikalne promjene dosadašnje pogrešne neoliberalne i tajkunske ekonomske prakse i dugoročno održiv razvoj u saglasju sa novim ekološkim standardima”, rekao je poslanik DF-a Branko Radulović.

Crna Gora ratifikacijom Pariskog klimatskog sporazuma mora da se priprema i za njegovu primjenu, što podrazumjeva usklađivanje nacionalne klimatske i energetske politike sa njegovim ciljevima i legislativom Evropske unije. Ona kao kandidat za članstvo u EU ne smije ignorisati činjenicu da je u Evropi već uveliko započeo proces energetske tranzicije, saopštili su iz Koalicije 27, koja okuplja nevladine organizacije koje se bave ekološkim pitanjima.

Potvrđivanje Pariskog sporazuma otvara prostor za preispitivanje planova za ekonomski razvoj Crne Gore, posebno kontroverznih projekata koji podrazumijevaju dalju devastaciju prostora i ugrožavanje životne sredine i zdravlja ljudi, ocijenjeno je iz Ekološkog pokreta Ozon. U Ozonu smatraju da bi Pariski sporazum „trebao dati vjetar u jedra svima koji prepoznaju potencijal ekološke države”.

Podsjetimo: Crna Gora je proglašena prvom ekološkom državom na svijetu 20. septembra 1991. godine. Deklaracija o tome usvojena je na Žabljaku. Koliko je ona danas zaista ekološka?

Crna Gora danas, prema zvaničnim podacima, ima pet crnih ekoloških tačaka. To su Željezara u Nikšiću, jalovište Gradac kod Pljevalja, deponija otpada pljevaljske Termoelektrane, deponija od 145 hiljada tona grita u Bijeloj i deponija crvenog mulja kod Kombinata aluminijuma u Podgorici.

Zbog toga nije čudno što je prema Indeksu ekoloških performansi (EPI), koji su razvili univerziteti Jejl i Kolumbija u saradnji sa Svjetskim ekonomskim forumom, a koji mjeri ekološku i ekosistemsku vitalnost svake države, ekološka Crna Gora prošle godine zauzela 47. mjesto.

„Deklaracija o ekološkoj državi ni u kom smislu nije zaživjela i kao da ne želimo da budemo ekološka država. Od nje smo napravili najobičniji otirač za noge”, rezigniran je Milorad Mitrović.

Kad je, na primjer, riječ o kvalitetu vazduha i životne sredine, Pljevlja su apsolutni rekorder u probijanju granica aerozagađenja i postala su najzagađeniji grad u Evropi.

„Kad se sve to ima u vidu, nije mi jasno kako onda Crna Gora misli da otvori Poglavlje 27 za pristup Evropskoj uniji bez rješavanja problema u Pljevljima, počev od zagađene vode, zemljišta, vazduha i svega ostalog. A Poglavlje 27 je vrlo opširno, vrlo skupo i vrlo zahtjevno”, kaže Mitrović.

Za ostvarivanje ciljeva iz Pariskog sporazuma, objašnjava Mitrović, Crna Gora do 2030. godine trebalo bi da smanji emisiju gasova sa efektom staklene bašte za 30 odsto – od 5.239 kilotona na nivo od 3.667 kilotona i niže.

Zbog svega toga, nakon ratifikovanja Pariskog sporazuma Crnu Goru očekuje vrlo težak ispit čije će „polaganje” pratiti blizu dvjesta zemalja.

Pod upitnikom TE Pljevlja II

Ratifikovanje Pariskog sporazuma otvorilo je i pitanje da li će njegova primjena zaustaviti projekat gradnje drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima.

Predrag Sekulić kategoričan je da drugi blok trebamo moramo da gradimo. ,,Čini mi se da tu odluku Vlade Crne Gore niko ne može dovesti u pitanje, ni sa ekološkog, niti sa energetskog stanovišta”, rekao je Sekulić tokom rasprave u parlamentu.

Drugi ne misle tako.

Iz PzP-a su saopštili da treba hitno zaustaviti svaku dalju aktivnost na izgradnji TE Pljevlja II, jer su u pitanju zastarjele tehnologije, koje nisu u saglasju sa kriterijumima Pariskog sporazuma.

,,Ne obezbjeđuju ‘nultu emisiju gasova’. Baziraju se na velikim i rastućim troškovima za penale zbog emisije ugljen-dioksida, koji bi ukoliko se odobri rad takve termoelektrane, 2040. godine iznosili čak 60 odsto od ukupne cijene električne energije”, navode iz PzP.

Usvajanjem ovog zakona, koji LP apsolutno podržava, vjerovatno nećemo moći graditi drugi blok Termoelektrane Pljevlja i taj grad se konačno mora ekološki zaštititi, kazao je Andrija Popović, predsjednik Liberalne partije.

,,Drugi blok Termoelektrane Pljevlja trebalo bi u najkraćem mogućem roku zamijeniti onima koji podrazumijevaju korišćenje zelenijih izvora energije i to na način kako definišu najsavremenija tehnološka rješenja uz najmanje moguće posljedice po kvalitet životne sredine i ekosisteme”, saopšteno je iz NVO Ozon.

„Termoelektrana Pljevlja i drugi emiteri štetnih gasova neće moći, kao do sada, da rade van svih zakonskih normi i granica i moraće poštovati propise”, uvjeren je i Milorad Mitrović.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo