Povežite se sa nama

DRUŠTVO

TRANZICIJA UNIVERZITETA CRNE GORE: Ko je ko u v.d. stanju

Objavljeno prije

na

Zahvaljujući Vladi Duška Markovića po prvi put od osnivanja državnog univerziteta 1974. godine, desilo se da rektor bude smijenjen. Nakon prošlonedjeljne smjene Radmile Vojovodić, za vršioca funkcije rektora imenovan je Danilo Nikolić.

Na sajtu UCG Nikolić se još vodi i kao dekan Pomorskog fakulteta iako je Statut UCG jasan i predviđa da ,,rektor ne može istovremeno vršiti dužnost dekana”. Da isprave ovu ,,grešku” nadležni na UCG nijesu žurili poput ekspresnog uklanjanja sa sajta izjava bivše rektorke i podrške profesora.

Nikolić je rođen 1969, srednju školu je završio u SAD-u, a diplomirao je na Mašinskom fakultetu UCG 1995, navodi se u njegovoj zvaničnoj biografiji. Magistrirao je u Beogradu, a doktorsku disertaciju Mogućnosti smanjenja emisije Nox i čađi iz dizel motora modifikacijom pojedinih parametara dizel goriva i motora’ odbranio je 2002. na podgoričkom Mašinskom fakultetu, pod mentorstvom prof. dr Norimasa Lida sa KEIO Univerziteta u Tokiju.

Više profesora sa UCG kazao je za Monitor da je ta odbrana bila neuobičajena jer niko nikada nije vidio Nikolićevog mentora iz Japana na UCG.

U zvanje docenta na Univerzitetu Crne Gore Nikolić je izabran 2003. godine. U zvanje vanredni profesor za oblast motori i vozila izabran je 2009. godine, za redovnog profesora ove godine. Na Pomorskom fakultetu Kotor drži nastavu iz oblasti motora, goriva i maziva, i zaštite životne sredine.

Nikolić je do 2013. bio predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore, član je Savjeta za visoko obrazovanje i Senata UCG, predsjednik Komiteta za naftu i naftne proizvode Instituta za standardizaciju Crne Gore, član je američkog (SAE)i japanskog (JSAE) društva automobilskih inžinjera.

Prije par godina Nikolić je obećao da će fakultet u Kotoru postati regionalni centar za obuku pomoraca. Insistirao je na tome da je pored teorijske nastave izuzetno važno unaprijeđivanje prakse.

Prije dvije godine Nikolić je u svojstvu dekana primio najveće priznanje grada – Novembarska nagrada Kotora koja je dodijeljena Fakultetu za pomorstvo za izuzetan doprinos u razvoju savremenog obrazovanja i usavršavanja kadrova u pomorstvu.

Nikolić je sin Božidara Nikolića, koji je u periodu 1990-1995. bio rektor UCG.

Kako su svi rektori do sada bili dužni da podnesu program razvoja Univerziteta, poslali smo pitanje novom rektoru što će biti u fokusu njegovog rada u periodu dok obavlja tu funciju i da li će se kada bude raspisan konkurs kandidovati za mjesto rektora. Odgovore nijesmo dobili.

Prvi zvanični sastanak novi rektor imao je sa studentima. Studenti su inače odigrali značajnu ulogu u smjeni bivše rektorke, skroz stajući na stranu predsjednika Upravnog odbora UCG Duška Bjelice i Vlade.

Studentski parlament UCG tražio je od novog rektora da što prije riješi pitanje studija na Visokoj medicinskoj školi u Beranama, jer je, kako tvrde, model svakodnevnog putovanja na predavanja iz Berana u Podgoricu neodrživ. Rektor je obavijestio studente da je o tom problemu razgovarao sa ministrom prosvjete Damirom Šehovićem i predsjednikom UO Bjelicom. Predstavnici Studentskog parlamenta su naglasili da žele dobru saradnju sa novom upravom, te da SP treba da bude tretiran kao partner za dijalog, a ,,nikako kao instrument vlasti, za šta su optuživani od strane dojučerašnje uprave”, navode predstavnici studenata.

Međutim, sami studenti su na dobrom putu da miniraju glavni razlog Vlade za smjenu rektorke Vojvodić. Naime, 30 studenata od 70 koliko ih je upisano na VMŠ u Beranama, o trošku Vlade smješteno je u studentskom domu u Podgorici. Oni tri dana imaju predavanja u Podgorici, a dva dana, uz plaćeni prevoz, predavanja u Beranama. Kako piše Pobjeda, oni sada poručuju da ako bude nešto trebalo da se mijenja oni su za opciju da studiraju samo u Podgorici. Kao razlog navode, ono što su bili argumenti stare uprave, da su uslovi za praksu neuporedivo bolji u Kliničkom centru nego u beranskoj bolnici. Sa tim stavom se slažu i njihove kolege studenti VMŠ iz Podgorice, Danilovgrada, Bara, Cetinja i ostalih južnih opština.

Bjelica i Vlada su do sada pokazali da znaju kako sa studentima. Ono što je za njih važnije je da se UCG očisti od kadrova bivše rektorke.

Na sjednici Senata UCG, koja je zakazana za 16. oktobar, jedna od tačaka dnevnog reda biće verifikacija mandata novom članu ovog tijela, koordinatoru Istorijskog instituta Radoslavu Raspopoviću. Upravni odbor UCG nedavno je na elektronskoj sjednici izabrao Raspopovića za koordinatora Istorijskog instituta do izbora novog direktora, a sa te funkcije smijenjen je Živko Andrijašević. Raspopović je bio kandidat predsjednika UO Bjelice koji nije prihvatio ni da se razmatra kandidat tadašnje rektorke Vojvodić.

Krajem prošle sedmice u znak podrške bivšoj rektorki ostavke su podnijeli predsjednik Naučnog odbora UCG Vladimir Pešić, direktor Centra za doktorske studije Zdravko Krivokapić i direktor Centra za studije i kontrolu kvaliteta Aleksandar Vujović. Oni su saopštili da ne žele da rade sa novom upravom.

Početkom ove nedjelje za direktora Centra za studije i kontrolu kvaliteta imenovana je Sanja Peković, docent Fakulteta za turizam i hotelijerstvo.

Iako je Vladimir Pešić podnio ostavku na mjesto predsjednika Naučnog odbora, on se nije povukao i iz Upravnog odbora. ,,Nemam nikakve dvojbe da će pokrenuti inicijativu da me smijene. Ne želim u tom smislu da im toliko pomažem, predstavnicima Vlade i ostalim članovima Upravnog odbora. Želja mi je da im otežam taj posao, jer ne moram baš da im olakšam to, nek se potrude malo”, izjavio je Pešić.

I bivša rektorka Vojvodić je najavila da će tužbom novoj upravi, kad tad, otežati posao. Ona je kategorična da je njena smjena nezakonita jer je Upravni odbor bio dužan da sačeka mišljenje Senata. Bjelica tvrdi da to nije tačno te da je procedura ispoštovana.

Iako će presuditi sud, Statut UCG je poprilično jasan: ,,O inicijativi Upravnog odbora za razrješenje rektora izjašnjava se Senat. U slučaju nezakazivanja sjednice Senata u razumnom roku, Upravni odbor će i bez izjašnjavanja Senata razmotriti inicijativu i donijeti odluku”. Vladi i Bjelici se toliko žurilo da nijesu mogli da ispoštuju stavku razumnog roka i sačekaju sjednicu Senata koja je bila zakazana za prošli petak.

Nova sjednica Senata zakazana je za sljedeći ponedjeljak. Njom će predsjedavati vršilac funkcije rektora Nikolić, a očekuje se da bude riječi i o smjeni bivše rektorke.

Iz Rektorata nijesu odgovorili na naša pitanja koliko može da traje ,,vanredno” stanje na UCG, i kada se može očekivati da bude raspisan konkurs za izbor novog rektora.

Statut UCG predviđa šest mjeseci. Sasvim dovoljno da predsjednik UO Bjelica na rukovodeća mjesta dovede svoje kadrove, a možda i kandiduje pogodnog rektora. On sam se već izjasnio da njega ne interesuje to mjesto.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DRAŠKO VUKOVIĆ, BIVŠI ČLAN KARTELA DARKA ŠARIĆA, PONOVO UHAPŠEN: Bjegunac koji se godinama slobodno šetao Crnom Gorom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zagrebačka policija uhapsila je Draška Vukovića po Interpolovoj potjernici iz Argentnine, raspisanoj 2009. godine. Vuković je bio svjedok saradnik u postupku koji se vodio protiv grupe Darka Šarića i ostalih optuženih za šverc 5,7 tona kokaina. Vuković je 2016. godine platio 1.700 eura kazne jer je priznao da je lažnom izjavom istragu napada na novinara Tufika Softića iz 2007. skrenuo u pogrešnom pravcu, da bi ona bila završena zbog nedostatka dokaza

 

Gotovo trinaest godina nakon međunarodne akcije Balkanski ratnik, u kojoj su uhapšeni članovi narko klana Darka Šarića, ponovo se pominje ime Draška Vukovića. On je nedavno uhapšen u Zagrebu, jer se nalazi na Interpolovoj potjernici od 2009. godine. Za njim je potjernicu raspisala Argentina zbog pokušaja dilovanja gotovo pola tone kokaina u toj južnoameričkoj zemlji.

Vuković se šetao centrom Zagreba, kada su mu pripadnici hrvatske policije stavili lisice na ruke. Smješten je u ekstradicioni pritvor i čeka suđenje po tom zahtjevu za izručenje.

U Crnoj Gori je poznat otkad je pobjegao iz zatvora u Danskoj. On je sredinom februara 2007. godine uhapšen u Kopenhagenu sa 38 kilograma kokaina, vrijednog nekoliko miliona eura, zajedno s još dvojicom državljana Srbije, a svi su kod sebe imali hrvatske pasoše. Krajem marta 2007. godine uspio je pobjeći danskoj policiji tokom prebacivanja u zatvor. Vuković je pobjegao u sačekuši automobila u kojem je bio, a akciju su navodno organizovali njegovi saradnici iz narko kartela koji su napravili zasjedu policijskog vozila.

Draško Vuković je bio svjedok saradnik u drugostepenom postupku koji se vodio protiv grupe Darka Šarića i ostalih optuženih za šverc 5,7 tona kokaina iz Južne Amerike u Evropu. Uhapšeni su u velikoj akciji kodnog imena Balkanski ratnik. Svjedočio je o tome kako su švercovali velike količine kokaina, da je sarađivao s Draganom Dudićem Fricom i Anatazijem Martinićem, ali ne i Šarićem, iako je ranije dao iskaz u kojem je tvrdio da je Šarić bio neprikosnoveni vođa.

Vuković je 2016. godine platio 1.700 eura kazne jer je priznao da je lažnom izjavom istragu napada na novinara Tufika Softića iz 2007. skrenuo u pogrešnom pravcu, da bi ona zatim bila završena zbog nedostatka dokaza. Istraga pokušaja ubistva Softića je obustavljena jer policija i tužilaštvo za osam godina nijesu obezbijedili dokaze.

Policija je, na osnovu iskaza Vukovića, podnijela krivičnu prijavu protiv Dragana Labudovića, Ivana Asanovića i Vladana Labudovića 2014, sedam godina nakon napada na Softića. To je učinjeno samo na osnovu usmenog iskaza Vukovića, bez ijednog materijalnog dokaza, što su potvrdili spisi predmeta.

Vuković je prethodno, kako se navodi u spisima, samoinicijativno policiji dao informaciju da mu je Dragan Labudović, prilikom posjete Argentini, ispričao da je za isnoz od po 500 eura angažovao Berance Vladimira Labudovića i Ivana Asanovića da fizički napadnu Softića. To je, navodno, urađeno jer je novinar pisao o kriminalu u Beranama, dovodeći u vezu sa tim Dragana Labudovića. Te navode Vuković je ponovio i pred ODT Berane, nakon čega je otvorena istraga protiv njih pred Višim tužiocem u Bijelom Polju i naložene mjere tajnog nadzora. Te mjere, međutim, nijesu obezbijedile dokaze za krivičnu prijavu.

Vuković je naknadno pred višim tužiocem rekao da nikada nije dao te izjave, te da je njegov potpis falsifikovan. On je to objasnio navodima da je zapisnik potpisan latinicom, a da on piše samo ćirilicom.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ NAPADA NA PREDRAGA SPASOJEVIĆA: Opšta opasnost ili pokušaj ubistva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo uhapšene za napad na Predraga Spasojevića, bivšeg načelnika Istražnog zatvora Spuž, terete za „izazivanje opšte opasnosti“  i „nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“. Spasojević smatra da nadležno tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, i da se u konkretnom slučaju može raditi jedino o teškom ubistvu u pokušaju

 

Nekadašnji načelnik Istražnog zatvora Spuž Predrag Spasojević, na čiju je kuću prije dva mjeseca bačena bomba, poručio je da će svjedočiti u korist Željka Lakušića (34) i Filipa Popovića (21), uhapšenih u tom slučaju. On smatra da tužilaštvo nije na pravi način okvalifikivalo djela za koja tereti Lakušića i Popovića.

Iz tog tužilaštva Monitoru su odgovorili da je protiv Lakušića i Popovića podnijet optužni predlog zbog krivičnog djela  – „izazivanje opšte opasnosti“  i „nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“.

,,Ako će odgovarati za izazivanje opšte opasnosti, odbijam da svjedočim protiv njih, svjedočiću u njihovu korist jer smatram da nijesu počinili to krivično djelo, i treba ih odmah osloboditi“, ogorčeno poručuje Spasojević.

Ističe da nadležno tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, i da se u konkretnom slučaju može raditi jedino o teškom ubistvu u pokušaju.

,,Šta bi bilo da je prva bomba eksplodirala ili druga? Da li bi to bilo ubistvo ili izazivanje opšte opasnosti kvalifikovano težom posljedicom. Zna se šta je bomba i da je njena namjena uništenje neprijateljske žive sile. Ako se djelo koje je počinjeno na moju štetu i pored toga kvalifikuje kao izazivanje opšte opasnosti, onda ne znam u kojoj zemlji živimo. Smatram da tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, jer ja ovu dvojicu koja se terete i protiv kojih je podignut optužni prijedlog u životu nijesam vidio. Motiv se nalazi u Istražnom zatvoru i isključivo je vezan za moj rad. Djelo je naručeno direktno iz Istražnog zatvora, ističe Spasojević.

On dodaje da su kazne za djelo koje se Lakušiću i Popoviću stavlja na teret male, te da samim tim sistem nije pokazao ozbiljnost da se suprostavi kriminalu i ozbiljno kazni  počinioce koji vrše  krivična djela na štetu policijskih službenika.

Bivši načelnik Istražnog zatvora, pojašnjava da je na jednoj od sjednica Vlade označen kao štićena ličnost nakon čega mu je dodijeljena policijska pratnja odnosno obezbjeđenje.

„Do kada će to trajati zavisi od procjene bezbjednosti koju će uraditi Agencija za nacionalnu bezbjednost“, kazao je Spasojević.

Spasojević je saopštio da je kao načelnik imao prijetnji od određenog broja pritvorenika, samo zbog toga što je radio svoj posao.

Osnovno državno tužilaštvo podiglo je optužni prijedlog protiv pritvorenika Marija Miloševića zbog napada na Spasojevića.  S druge strane i Milošević je podnio prijavu protiv Spasojevića, optužujuži ga za lažno prijavljivanje. I ovaj predmet se nalazi kod podgoričkog Osnovnog tužilaštva.

Prvog dana decembra na kapiju od porodične kuće Spasojevića aktivirana je bomba. Tom prilikom pričinjena je manja materijalna šteta. Motiv, makar zvanično, ni do danas nije utvrđen.

Uporedo sa sudskim postupcima čeka se i odluka Disciplinke komisije koja je pokrenula postupak protiv Spasojevića i to zbog toga jer je tokom gostovanja u televizijskoj emisiji neovlašćeno iznio određene podatke koji se tiču bezbjednosti u zatvoru, uz činjenicu da za određene medijske nastupe nije tražio, niti dobio saglasnost starješine organa.

„Povodom medijskih istupa službenika Predraga Spasojevića, donijeta je Odluka o pokretanju disciplinskog postupka protiv imenovanog zbog težih povreda službene dužnosti. Zakonom o državnim službenicima i namještenicima propisano je da disciplinksi postupak za težu povredu službene dužnosti protiv državnog službenika vodi i Disciplinska komisija. U skladu sa navedenim, odluka o pokretanju disciplinskog postupka protiv službenika Predraga Spasojevića, dostavljena je Disciplinksoj komisiji na dalje postupanje, saopštio je Monitoru pomoćnik direktora UIKS-a Nebojša Janković.

Na sve ovo Spasojević ponavlja da nije kriv i da će to dokazati.

Spasojević je gostujući u istoj televizijskoj emisiji kazao i da vrlo brzo očekuje predsjednika Crne Gore i DPS-a Mila Đukanovića „kod njega i da će mu spremiti ćeliju po svim standardima“.

Povodom te izjave, reagovali su iz DPS-a i Kabineta predsednika države, ističući da je Spasojević na krajnje neprimjeren način nasrnuo na najvišu državnu instituciju, na predsjednika Crne Gore, te da se mora pokrenuti odgovarajući postupak pred državnim organima.

Menadžmet Uprave za izvršenje krivičnih sankcija odmah se ogradio od svih njegovih izjava, posebno onih koje sadrže bilo koji politički segment, a koje nijesu spojive sa poslovima i radnim zadacima državnog službenika i namještenika UIKS-a, kako su saopštili

Spasojević je smijenjen samo dva dana kasnije.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ UBISTVA RADOMIRA ĐURIČKOVIĆA: Klanovi ratuju transkriptima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na posljednjem ročištu u podgoričkom Višem sudu, kada je tužilaštvo predalo transkripte Skaj komunikacije, pala je sumnja na čitav slučaj, ali i advokaticu odbrane Nataliju Karadžić Perković i ključnog svjedoka Milorada Radulovića. Transkripti svjedoče kako pripadnici kavačkog klana pronalaze lažne svjedoke da bi se optuženi Mario Milošević proglasio nevinim

 

Ubistvo Cetinjanina Radomira Đuričkovića je među prvim likidacijama počinjenim u višegodišnjem sukobu dva zaraćena kotorska kriminalna klana. I pored činjenice da je za ovaj zločin, za razliku od više desetina sličnih slučajeva, došlo do podizanja optužnice, na posljednjem održanom ročištu u podgoričkom Višem sudu, pala je sumnja na čitav slučaj, ali i na same aktere događaja, počev od advokata odbrane do ključnog svjedoka Milorada Radulovića, na osnovu čijeg iskaza je tužlac u konačnom i zasnovao svoj optužni akt.

Sumnja je otvorena kada je tužilac Željko Tomković, s ciljem da dokaže umiješanost Podgoričanina Marija Miloševića u ovaj zločin, predao transkripte Skaj komunikacije, koji svjedoče kako pripadnici kavačkog klana pronalaze lažne svjedoke da bi se ovaj optuženi proglasio nevinim.

S druge strane i odbrana Miloševića je došla do transkripta komunikacije, ali suprotstavljenog škaljarskog klana, u kojima se govori o pokušaju da se namjeste dokazi koji će teretiti Miloševića za ubistvo. Tako je i počeo „rat“ komunikacija u ovom procesu.

Advokatica Miloševića Natalija Karadžić Perković 11. novembra prošle godine od suda zatražila je da se istraži ko je osoba koja pod šifrom ,,B20712“ putem Skaj aplikacije saopštava sagovorniku da će sve napraviti da njen klijent bude osuđen na 40 godina robije.

U toj komunikaciji između Miloša Đuričkovića i Milija Bajramovića preko Skaj komunikacije 6. marta 2020. godine se eksplicitno navodi: ,,Samo čekam suđenje da počne i kopam ga 40 godina samo ne spominji nikome“, ,,ma idu oni po 20 godina a mario 40“, ,,napraviću ja da je mario puca sve sam spremio ja“, „zabetoniraću ga“, ,,ma svi su zabetonirani“, ,,kraj je njima“, ,,neće ga kosti iznositi vidjećes“…

Postupajući tužilac Željko Tomković je nakon toga kontaktirao nadležne policijske organe od kojih je zatražio dostavljanje materijala koji se odnosi na optuženog Miloševića. Ali je dobio neočekivano. Sredinom decembra umjesto komunikacije Đuričkovića i Bajramovića dostavljene su mu komunikacije Marija Miloševića sa Slobodanom Kašćelanom iz perioda od početka decembra 2020. godine do sredine februara 2021. godine. U tim kominukacijama, a koje su javno objavljene, njih dvojica dogovaraju obezbjeđivanje lažnih svjedoka i lažnog alibija za Miloševića za dan kada je ubijen Đuričković. Tako Milošević saopštava Kašćelanu plan da pred sudom tvrdi da je u vrijeme ubistva Đuričkovića bio na Kosovu.

Ono što ovaj slučaj čini specifičnim je to da je, prema istoj komunikaciji, Milošević u čitavu priču oko sređivanja alibija uključio i svoju advokaticu Nataliju Karadžić Perković.

Iz prepiske proizilazi da je advokatica Karadžić Perković početkom februara 2021. godine išla u Prištinu gdje se susrela sa Miloševićevim kosovskim advokatom Arsimom Bilalijem, pripadnikom kavačkog klana Srđanom Juriševićem i lažnim svjedocima.

Poslovi za račun klijenta, sudeći prema komunikaciji, tu se ne završavaju. Advokatica preko Skaj aplikacije javlja da su lažni svjedoci i kolega advokata Bilalija prošli testiranje i da su spremni pred sudom da tvrde da su spornog dana bili sa Miloševićem. Na sugestiju advokatice Karadžić Perković, Milošević i Kašćelan obezbjeđuju i dokaze koji bi sudu potvdili da je večerao u jednom hotelu na Kosovu.

– Važno da se sve odradi perfektno, jer Viši sud može da traži službenim putem da se sve to provjeri – kaže u jednoj od poruka advokatica Karadžić Perković, koju su prenijeli mediji.

Reakcije na objavljene komunikacije, očekivano, bile su ekspresne, pa je tako Osnovno tužilaštvo saopštilo da će utvrđivati da li je u radnjama advokatice i drugih lica koja se pominju u Skaj komunikaciji vezano za dogovor oko obezbjeđivanja lažnog alibija Mariju Miloševiću, ostvareno obilježje nekog od krivičnih djela koja su u nadležnosti tog tužilaštva.

Skaj komunikacija dostavljena je i Advokatskoj komori Crne Gore na ocjenu da li je advokatica Karadžić Perković prilikom obavljanja predmetnih komunikacija postupala u skladu sa Zakonom o advokaturi, drugim zakonskim propisima, Kodeksom profesionalne etike advokata i Statutom Advokatske komore, odnosno da li ima osnova za pokretanje disciplinskog postupka protiv nje zbog teže povrede dužnosti advokata.

Advokatica Karadžić Perković na prošlom ročištu kažnjena je sa 1.000 eura jer se bez obrazloženja nije pojavila. Njen klijent Milošević nije prihvatio da ga po zamjeni brani advokat Srđan Lješković pa je sudija Veljko Radovanović odložio suđenje i sljedeće ročište zakazao za 23. januar.

Optužnica je u ovom predmetu nekoliko puta vraćana na dopunu istrage, a dokazi tužilaštva prihvaćeni su tek nakon nepune četiri godine od počinjenog zločina. Prvom optužnicom u kojoj je Milošević ,,samo“ bio zadužen za kupovinu automobila korišćenog u napadu, a hice ispalio Igor Mašanović, izmijenjena je nakon što je Milorad Radulović poslije tri i po godine od događaja, 12. marta 2020. godine, otišao u tužilaštvo i promijenio prvobitni iskaz koji je, sa nekim izmjenama, ponovio i pred sudom krajem oktobra prošle godine.

Radulović je pred sudom označio Miloševića za direktnog izvršioca ubistva Đuričkovića dok je Mašanović, kako je kazao, vozio automobil iz kojeg je pucano. Ustvrdio je da u autu nije vidio optuženog Vukana Vujačića, ali se na kraju suđenja ipak pridružio krivičnom gonjenju i protiv njega.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo