Povežite se sa nama

DRUŠTVO

TRANZICIJA UNIVERZITETA CRNE GORE: Ko je ko u v.d. stanju

Objavljeno prije

na

Zahvaljujući Vladi Duška Markovića po prvi put od osnivanja državnog univerziteta 1974. godine, desilo se da rektor bude smijenjen. Nakon prošlonedjeljne smjene Radmile Vojovodić, za vršioca funkcije rektora imenovan je Danilo Nikolić.

Na sajtu UCG Nikolić se još vodi i kao dekan Pomorskog fakulteta iako je Statut UCG jasan i predviđa da ,,rektor ne može istovremeno vršiti dužnost dekana”. Da isprave ovu ,,grešku” nadležni na UCG nijesu žurili poput ekspresnog uklanjanja sa sajta izjava bivše rektorke i podrške profesora.

Nikolić je rođen 1969, srednju školu je završio u SAD-u, a diplomirao je na Mašinskom fakultetu UCG 1995, navodi se u njegovoj zvaničnoj biografiji. Magistrirao je u Beogradu, a doktorsku disertaciju Mogućnosti smanjenja emisije Nox i čađi iz dizel motora modifikacijom pojedinih parametara dizel goriva i motora’ odbranio je 2002. na podgoričkom Mašinskom fakultetu, pod mentorstvom prof. dr Norimasa Lida sa KEIO Univerziteta u Tokiju.

Više profesora sa UCG kazao je za Monitor da je ta odbrana bila neuobičajena jer niko nikada nije vidio Nikolićevog mentora iz Japana na UCG.

U zvanje docenta na Univerzitetu Crne Gore Nikolić je izabran 2003. godine. U zvanje vanredni profesor za oblast motori i vozila izabran je 2009. godine, za redovnog profesora ove godine. Na Pomorskom fakultetu Kotor drži nastavu iz oblasti motora, goriva i maziva, i zaštite životne sredine.

Nikolić je do 2013. bio predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore, član je Savjeta za visoko obrazovanje i Senata UCG, predsjednik Komiteta za naftu i naftne proizvode Instituta za standardizaciju Crne Gore, član je američkog (SAE)i japanskog (JSAE) društva automobilskih inžinjera.

Prije par godina Nikolić je obećao da će fakultet u Kotoru postati regionalni centar za obuku pomoraca. Insistirao je na tome da je pored teorijske nastave izuzetno važno unaprijeđivanje prakse.

Prije dvije godine Nikolić je u svojstvu dekana primio najveće priznanje grada – Novembarska nagrada Kotora koja je dodijeljena Fakultetu za pomorstvo za izuzetan doprinos u razvoju savremenog obrazovanja i usavršavanja kadrova u pomorstvu.

Nikolić je sin Božidara Nikolića, koji je u periodu 1990-1995. bio rektor UCG.

Kako su svi rektori do sada bili dužni da podnesu program razvoja Univerziteta, poslali smo pitanje novom rektoru što će biti u fokusu njegovog rada u periodu dok obavlja tu funciju i da li će se kada bude raspisan konkurs kandidovati za mjesto rektora. Odgovore nijesmo dobili.

Prvi zvanični sastanak novi rektor imao je sa studentima. Studenti su inače odigrali značajnu ulogu u smjeni bivše rektorke, skroz stajući na stranu predsjednika Upravnog odbora UCG Duška Bjelice i Vlade.

Studentski parlament UCG tražio je od novog rektora da što prije riješi pitanje studija na Visokoj medicinskoj školi u Beranama, jer je, kako tvrde, model svakodnevnog putovanja na predavanja iz Berana u Podgoricu neodrživ. Rektor je obavijestio studente da je o tom problemu razgovarao sa ministrom prosvjete Damirom Šehovićem i predsjednikom UO Bjelicom. Predstavnici Studentskog parlamenta su naglasili da žele dobru saradnju sa novom upravom, te da SP treba da bude tretiran kao partner za dijalog, a ,,nikako kao instrument vlasti, za šta su optuživani od strane dojučerašnje uprave”, navode predstavnici studenata.

Međutim, sami studenti su na dobrom putu da miniraju glavni razlog Vlade za smjenu rektorke Vojvodić. Naime, 30 studenata od 70 koliko ih je upisano na VMŠ u Beranama, o trošku Vlade smješteno je u studentskom domu u Podgorici. Oni tri dana imaju predavanja u Podgorici, a dva dana, uz plaćeni prevoz, predavanja u Beranama. Kako piše Pobjeda, oni sada poručuju da ako bude nešto trebalo da se mijenja oni su za opciju da studiraju samo u Podgorici. Kao razlog navode, ono što su bili argumenti stare uprave, da su uslovi za praksu neuporedivo bolji u Kliničkom centru nego u beranskoj bolnici. Sa tim stavom se slažu i njihove kolege studenti VMŠ iz Podgorice, Danilovgrada, Bara, Cetinja i ostalih južnih opština.

Bjelica i Vlada su do sada pokazali da znaju kako sa studentima. Ono što je za njih važnije je da se UCG očisti od kadrova bivše rektorke.

Na sjednici Senata UCG, koja je zakazana za 16. oktobar, jedna od tačaka dnevnog reda biće verifikacija mandata novom članu ovog tijela, koordinatoru Istorijskog instituta Radoslavu Raspopoviću. Upravni odbor UCG nedavno je na elektronskoj sjednici izabrao Raspopovića za koordinatora Istorijskog instituta do izbora novog direktora, a sa te funkcije smijenjen je Živko Andrijašević. Raspopović je bio kandidat predsjednika UO Bjelice koji nije prihvatio ni da se razmatra kandidat tadašnje rektorke Vojvodić.

Krajem prošle sedmice u znak podrške bivšoj rektorki ostavke su podnijeli predsjednik Naučnog odbora UCG Vladimir Pešić, direktor Centra za doktorske studije Zdravko Krivokapić i direktor Centra za studije i kontrolu kvaliteta Aleksandar Vujović. Oni su saopštili da ne žele da rade sa novom upravom.

Početkom ove nedjelje za direktora Centra za studije i kontrolu kvaliteta imenovana je Sanja Peković, docent Fakulteta za turizam i hotelijerstvo.

Iako je Vladimir Pešić podnio ostavku na mjesto predsjednika Naučnog odbora, on se nije povukao i iz Upravnog odbora. ,,Nemam nikakve dvojbe da će pokrenuti inicijativu da me smijene. Ne želim u tom smislu da im toliko pomažem, predstavnicima Vlade i ostalim članovima Upravnog odbora. Želja mi je da im otežam taj posao, jer ne moram baš da im olakšam to, nek se potrude malo”, izjavio je Pešić.

I bivša rektorka Vojvodić je najavila da će tužbom novoj upravi, kad tad, otežati posao. Ona je kategorična da je njena smjena nezakonita jer je Upravni odbor bio dužan da sačeka mišljenje Senata. Bjelica tvrdi da to nije tačno te da je procedura ispoštovana.

Iako će presuditi sud, Statut UCG je poprilično jasan: ,,O inicijativi Upravnog odbora za razrješenje rektora izjašnjava se Senat. U slučaju nezakazivanja sjednice Senata u razumnom roku, Upravni odbor će i bez izjašnjavanja Senata razmotriti inicijativu i donijeti odluku”. Vladi i Bjelici se toliko žurilo da nijesu mogli da ispoštuju stavku razumnog roka i sačekaju sjednicu Senata koja je bila zakazana za prošli petak.

Nova sjednica Senata zakazana je za sljedeći ponedjeljak. Njom će predsjedavati vršilac funkcije rektora Nikolić, a očekuje se da bude riječi i o smjeni bivše rektorke.

Iz Rektorata nijesu odgovorili na naša pitanja koliko može da traje ,,vanredno” stanje na UCG, i kada se može očekivati da bude raspisan konkurs za izbor novog rektora.

Statut UCG predviđa šest mjeseci. Sasvim dovoljno da predsjednik UO Bjelica na rukovodeća mjesta dovede svoje kadrove, a možda i kandiduje pogodnog rektora. On sam se već izjasnio da njega ne interesuje to mjesto.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo