Povežite se sa nama

DRUŠTVO

TRANZICIJA UNIVERZITETA CRNE GORE: Ko je ko u v.d. stanju

Objavljeno prije

na

Zahvaljujući Vladi Duška Markovića po prvi put od osnivanja državnog univerziteta 1974. godine, desilo se da rektor bude smijenjen. Nakon prošlonedjeljne smjene Radmile Vojovodić, za vršioca funkcije rektora imenovan je Danilo Nikolić.

Na sajtu UCG Nikolić se još vodi i kao dekan Pomorskog fakulteta iako je Statut UCG jasan i predviđa da ,,rektor ne može istovremeno vršiti dužnost dekana”. Da isprave ovu ,,grešku” nadležni na UCG nijesu žurili poput ekspresnog uklanjanja sa sajta izjava bivše rektorke i podrške profesora.

Nikolić je rođen 1969, srednju školu je završio u SAD-u, a diplomirao je na Mašinskom fakultetu UCG 1995, navodi se u njegovoj zvaničnoj biografiji. Magistrirao je u Beogradu, a doktorsku disertaciju Mogućnosti smanjenja emisije Nox i čađi iz dizel motora modifikacijom pojedinih parametara dizel goriva i motora’ odbranio je 2002. na podgoričkom Mašinskom fakultetu, pod mentorstvom prof. dr Norimasa Lida sa KEIO Univerziteta u Tokiju.

Više profesora sa UCG kazao je za Monitor da je ta odbrana bila neuobičajena jer niko nikada nije vidio Nikolićevog mentora iz Japana na UCG.

U zvanje docenta na Univerzitetu Crne Gore Nikolić je izabran 2003. godine. U zvanje vanredni profesor za oblast motori i vozila izabran je 2009. godine, za redovnog profesora ove godine. Na Pomorskom fakultetu Kotor drži nastavu iz oblasti motora, goriva i maziva, i zaštite životne sredine.

Nikolić je do 2013. bio predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore, član je Savjeta za visoko obrazovanje i Senata UCG, predsjednik Komiteta za naftu i naftne proizvode Instituta za standardizaciju Crne Gore, član je američkog (SAE)i japanskog (JSAE) društva automobilskih inžinjera.

Prije par godina Nikolić je obećao da će fakultet u Kotoru postati regionalni centar za obuku pomoraca. Insistirao je na tome da je pored teorijske nastave izuzetno važno unaprijeđivanje prakse.

Prije dvije godine Nikolić je u svojstvu dekana primio najveće priznanje grada – Novembarska nagrada Kotora koja je dodijeljena Fakultetu za pomorstvo za izuzetan doprinos u razvoju savremenog obrazovanja i usavršavanja kadrova u pomorstvu.

Nikolić je sin Božidara Nikolića, koji je u periodu 1990-1995. bio rektor UCG.

Kako su svi rektori do sada bili dužni da podnesu program razvoja Univerziteta, poslali smo pitanje novom rektoru što će biti u fokusu njegovog rada u periodu dok obavlja tu funciju i da li će se kada bude raspisan konkurs kandidovati za mjesto rektora. Odgovore nijesmo dobili.

Prvi zvanični sastanak novi rektor imao je sa studentima. Studenti su inače odigrali značajnu ulogu u smjeni bivše rektorke, skroz stajući na stranu predsjednika Upravnog odbora UCG Duška Bjelice i Vlade.

Studentski parlament UCG tražio je od novog rektora da što prije riješi pitanje studija na Visokoj medicinskoj školi u Beranama, jer je, kako tvrde, model svakodnevnog putovanja na predavanja iz Berana u Podgoricu neodrživ. Rektor je obavijestio studente da je o tom problemu razgovarao sa ministrom prosvjete Damirom Šehovićem i predsjednikom UO Bjelicom. Predstavnici Studentskog parlamenta su naglasili da žele dobru saradnju sa novom upravom, te da SP treba da bude tretiran kao partner za dijalog, a ,,nikako kao instrument vlasti, za šta su optuživani od strane dojučerašnje uprave”, navode predstavnici studenata.

Međutim, sami studenti su na dobrom putu da miniraju glavni razlog Vlade za smjenu rektorke Vojvodić. Naime, 30 studenata od 70 koliko ih je upisano na VMŠ u Beranama, o trošku Vlade smješteno je u studentskom domu u Podgorici. Oni tri dana imaju predavanja u Podgorici, a dva dana, uz plaćeni prevoz, predavanja u Beranama. Kako piše Pobjeda, oni sada poručuju da ako bude nešto trebalo da se mijenja oni su za opciju da studiraju samo u Podgorici. Kao razlog navode, ono što su bili argumenti stare uprave, da su uslovi za praksu neuporedivo bolji u Kliničkom centru nego u beranskoj bolnici. Sa tim stavom se slažu i njihove kolege studenti VMŠ iz Podgorice, Danilovgrada, Bara, Cetinja i ostalih južnih opština.

Bjelica i Vlada su do sada pokazali da znaju kako sa studentima. Ono što je za njih važnije je da se UCG očisti od kadrova bivše rektorke.

Na sjednici Senata UCG, koja je zakazana za 16. oktobar, jedna od tačaka dnevnog reda biće verifikacija mandata novom članu ovog tijela, koordinatoru Istorijskog instituta Radoslavu Raspopoviću. Upravni odbor UCG nedavno je na elektronskoj sjednici izabrao Raspopovića za koordinatora Istorijskog instituta do izbora novog direktora, a sa te funkcije smijenjen je Živko Andrijašević. Raspopović je bio kandidat predsjednika UO Bjelice koji nije prihvatio ni da se razmatra kandidat tadašnje rektorke Vojvodić.

Krajem prošle sedmice u znak podrške bivšoj rektorki ostavke su podnijeli predsjednik Naučnog odbora UCG Vladimir Pešić, direktor Centra za doktorske studije Zdravko Krivokapić i direktor Centra za studije i kontrolu kvaliteta Aleksandar Vujović. Oni su saopštili da ne žele da rade sa novom upravom.

Početkom ove nedjelje za direktora Centra za studije i kontrolu kvaliteta imenovana je Sanja Peković, docent Fakulteta za turizam i hotelijerstvo.

Iako je Vladimir Pešić podnio ostavku na mjesto predsjednika Naučnog odbora, on se nije povukao i iz Upravnog odbora. ,,Nemam nikakve dvojbe da će pokrenuti inicijativu da me smijene. Ne želim u tom smislu da im toliko pomažem, predstavnicima Vlade i ostalim članovima Upravnog odbora. Želja mi je da im otežam taj posao, jer ne moram baš da im olakšam to, nek se potrude malo”, izjavio je Pešić.

I bivša rektorka Vojvodić je najavila da će tužbom novoj upravi, kad tad, otežati posao. Ona je kategorična da je njena smjena nezakonita jer je Upravni odbor bio dužan da sačeka mišljenje Senata. Bjelica tvrdi da to nije tačno te da je procedura ispoštovana.

Iako će presuditi sud, Statut UCG je poprilično jasan: ,,O inicijativi Upravnog odbora za razrješenje rektora izjašnjava se Senat. U slučaju nezakazivanja sjednice Senata u razumnom roku, Upravni odbor će i bez izjašnjavanja Senata razmotriti inicijativu i donijeti odluku”. Vladi i Bjelici se toliko žurilo da nijesu mogli da ispoštuju stavku razumnog roka i sačekaju sjednicu Senata koja je bila zakazana za prošli petak.

Nova sjednica Senata zakazana je za sljedeći ponedjeljak. Njom će predsjedavati vršilac funkcije rektora Nikolić, a očekuje se da bude riječi i o smjeni bivše rektorke.

Iz Rektorata nijesu odgovorili na naša pitanja koliko može da traje ,,vanredno” stanje na UCG, i kada se može očekivati da bude raspisan konkurs za izbor novog rektora.

Statut UCG predviđa šest mjeseci. Sasvim dovoljno da predsjednik UO Bjelica na rukovodeća mjesta dovede svoje kadrove, a možda i kandiduje pogodnog rektora. On sam se već izjasnio da njega ne interesuje to mjesto.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo