Povežite se sa nama

OKO NAS

STRUČNJACI O FAKTORIMA KOJI MLADE TJERAJU U ALKOHOLIZAM: Problem koji se ne prepoznaje lako

Objavljeno prije

na

Alkoholizam se često javlja u kombinaciji sa drugim psihičkim poremećajima, među kojima dominiraju anksiozni poremećaj, socijalne i druge fobije, poremećaji raspoloženja, poremećaji ličnosti, ukazuju stručnjaci. ,,Mladi ne shvataju kako se postaje zavisnik, često imaju primjere u porodici roditelja ili bliskih članova koji piju“, naglašava načelnica Odjeljenja za bolesti zavisnosti u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru, dr Sandra Vlahović

 

,,Prvo alkoholno piće popio sam sa 13 godina, sa drugovima iz razreda. Rastao sam okružen alkoholom. Otac je uvijek dosta pio i nikad nije govorio ništa loše o tome. Majka je gunđala, ali mu je uvijek pomagala kad mu je bilo loše zbog pića“, priča M., dvadesetčetvorogodišnjak koji želi da ostane anoniman.

On posljednjih mjeseci pokušava da se izbori sa alkoholizmom uz pomoć psihoterapije koju mu plaća porodica. Na psihoterapiju je krenuo na insistiranje majke jer nije više mogao da izdrži nijedan dan bez alkohola. Drhtao bi i postajao agresivan.

,,U alkohol sam skliznuo jer od djetinjstva osjećam anksioznost, nisko samopouzdanje, opšte nezadovoljstvo životom. Alkohol mi pruža lažni osjećaj samopouzdanja, čak raspoloženja i energije“, priča on.

Na fizičke i mentalne posljedice konzumacije naš sagovornik, kao ni mnogi mladi, nije pomišljao, niti mu je na to posebno skretana pažnja kroz odrastanje. S druge strane, roditelji nijesu mogli da kontrolišu njegovo ponašanje, izbore i odluke u bitnim životnim fazama.

,,Svakodnevna trka za zaradom, borba za puko preživljavanje porodice  čini nemogućim praćenje djece koliko bi bilo neophodno. Djeca se ne podižu sama, i mnogi od nas kasno shvate koliko je to teško biti roditelj, a posebno u ovo ludo doba“, kaže majka mlade osobe koja ima problem sa konzumacijom alkohola.

Načelnica Odjeljenja za bolesti zavisnosti u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru, dr Sandra Vlahović

I načelnica Odjeljenja za bolesti zavisnosti u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru, dr Sandra Vlahović, kaže da prođe dosta vremena dok osoba stekne uvid da ima problem sa alkoholizmom.

,,Ovaj depresant je društveno prihvatljiv, a najčešće kada porodica odbija da i dalje toleriše probleme koji nastaju kao posljedica alkoholizma, te vrši pritisak da se osoba javi na liječenje“, kaže ona.

Potvrđuje da se alkoholizam često javlja u kombinaciji sa drugim psihičkim poremećajima, među kojima dominiraju anksiozni poremećaj, socijalne i druge fobije, poremećaji raspoloženja, poremećaji ličnosti.

,,Mladi ne shvataju kako se postaje zavisnik, često imaju primjere u porodici roditelja ili bliskih članova koji piju“, naglašava dr Vlahović.

U liječenju osobe koja ima problem sa alkoholom, dodaje ona, najvažnije je sticanje uvida da postoji problem, jer su pacijenti, naročito mladi, vrlo skloni da minimiziraju njegovu upotrebu i vide problem u svemu drugom.

,,Zato je od izuzetne važnosti otvoreno razgovarati, te buditi svijest na temu štetnog uticaja alkohola na zdravlje mladog čovjeka. U većini slučajeva osobe se javljaju na liječenje kada su već ozbiljnije narušenog zdravstvenog stanja zbog posljedica alkoholizma“, objašnjava dr Vlahović.

Alkoholičari se, kaže ona, često bore sa stidom kako će okolina reagovati kada čuje da su pod tretmanom u našoj bolnici, gde se liječe i drugi ozbiljni, psihijatrijski problemi. Konstatuje da je uticaj pandemije svakako doprinio porastu konzumenata alkohola, jer djeluje opuštajuće, smanjuje napetost, strah, pa osobe koje su sklone upotrebi ili kod kojih postoji predispozicija, koristile su alkohol u većoj mjeri.

Prema podacima o percepciji dostupnosti alkoholnih pića kod učenika dobijenim u okviru Evropskog istraživanja o upotrebi psihoaktivnih supstanci i nehemijskih sredstava zavisnosti među mladima (ESPAD), koje je u Crnoj Gori sproveo Institut za javno zdravlje 2019. godine, bilo koje alkoholno piće lako dostupnim smatra osam od deset učenika (79%).

Prema istom istraživanju, od 74% učenika koji su nekad u životu pili alkohol, 38% njih je to prvi put učinilo sa 13 godina ili ranije, što svjedoči o lakoj dostupnosti alkohola djeci.

Zakon o javnom redu i miru zabranjuje prodaju i korišćenje alkoholnih pića osobama mlađim od 18 godina starosti. Kazna od 500 do pet hiljada eura propisana je za pravno lice koje prodaje ili omogućava korišćenje alkoholnog pića maloljetnicima. Uprava policije je tokom 2021. godine utvrdila devet prekršaja koji se tiču zabrane prodaje ili omogućavanja korišćena alkoholnih pića maloljetnicima, dok je u 2020. bilo dva prekršaja.

Uz to, Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu zabranjuje se usluživanje alkoholnih pića, drugih pića i/ili napitaka koji sadrže alkohol u ugostiteljskim objektima osobama mlađim od 18 godina, uz obavezu isticanja oznake o zabrani njihovog usluživanja istoj starosnoj kategoriji i to na vidnom mjestu. U tom slučaju kazna je od 2.000 do 20.000 eura za pravno lice, ako u ugostiteljskom objektu uslužuje alkoholna pića maloljetnicima, kao i od hiljadu do deset hiljada ako u ugostiteljskom objektu u kojem se uslužuju alkoholna pića nije na vidnom mjestu istaknuta oznaka o zabrani njihovog usluživanja maloljetnicima.

Iz Uprave za inspekcije poslove je pojašnjeno da turistička inspekcija od 2018. godine kontroliše usluživanje alkoholnih pića maloljetnim osobama u hotelima, dok u ostalim objektima je to nadležnost lokalne inspekcije.

,,Tokom 2022. godine turistička inspekcija nije imala utvrđenih nepravilnosti koji se odnose na usluživanje alkoholnih pića maloljetnim licima”, navodi se u odgovoru PR službe ove institucije.

Ugostitelji u Podgorici nerado govore o tome da li, mimo zakona, toče alkohol maloljetnicima.

„Slabo ko od zaposlenih će pitati za ličnu kartu prilikom narudžbine. Realno gledano nije smak svijeta ako momak popije pivo, dva. Naravno sve uvijek u životu treba biti u nekim granicama. A da će to sa pokazivanjem lične kod svake narudžbine riješiti neki problem opijanja u društvu itd., iskreno ne vjerujem u to, samo će ti ljudi otići na piće na neko drugo mjesto ili kupiti to piće na neki drugi način“, odgovor je jednog vlasnika lokala na ovo pitanje koji je insistirao da ostane anoniman.

Prema zapažanju univerzitetskog profesora i psihoterapeuta Mehmeda Đečevića alkohol se obilato konzumira među mladima koji se nalaze pod naletom psiholoških i fizioloških promjena koje su indukovane vrtoglavim fluktuacijama u djelovanju hormona.

,,Oni su razapeti između razvojnih zadataka s jedne strane (bunt, revizija i dalja izgradnja sopstvenog identiteta, seksualne potrebe) i zahtjeva sredine (da budu dobri učenici u školi, dobra djeca svojih roditelja itd.) Kao rezultat ovog sukoba između intrapsihičkih promjena i socijalne norme, alkohol služi kao sredstvo eskapizma koje mladima, makar privremeno, omogućava da se izmjeste u mirniju oazu, lišenu ovako mučnih sukoba”, objašnjava Đečević.

Kao drugi faktor Đečević izdvaja eksperimentisanja sa sopstvenom seksualnošću, a na trećem mjestu  je izdvojio supkulture kojima je svojstveno prisustvo i konzumiranje alkohola.

Sofija Kirsanov iz Mreže za omladinski aktivizam dodaje da maloljetnici zbog stigme oko mentalnog zdravlja koja postoji u našem društvu, nerijetko vide alkohol kao mehanizam za olakšavanje svih tegoba koje period odrastanja i sazrijevanja nosi sa sobom. ,,A to je paradoksalno, jer alkohol često dovodi do novih problema sa mentalnim zdravljem“, dodaje ona.

Na pitanje kako smanjiti dostupnost alkohola mladima u Crnoj Gori, naši sagovornici odgovaraju:

,,Ukoliko govorimo o smanjenju pristupačnosti/dostupnosti same, onda se to može uraditi penalnim praksama, odnosno kaznama za one koji mladima distribuiraju alkohol. Ako nastojimo smanjiti potrebu mladih da konzumiraju alkohol uopšte, onda mislim da bi trebalo popustiti u društvenim očekivanjima kada su mladi u pitanju, čime bi se smanjio nepodnošljivi pritisak spoljašnjih, objektivnih zahtjeva koji navode mlade osobe ka alkoholu“, kaže Đečević. On ističe nužnost djelovanja psihologa i socijalnih radnika u organizovanju primarno-preventivnih radionica, još od malih nogu, a školskim učionicama.

Sa tim je saglasna i pedagogica Vanja Rakočević. ,,Naša realnost je sistem kojem nedostaje da se ovim problemom bavimo uporno, u kontinuitetu, efikasnim mjerama, uz veliki broj uključenih aktera. Ono što možemo izdvojiti kao jednu od ključnih uloga škole jeste to da djecu treba učiti od malena da sloboda dolazi s odgovornošću, jer je to najvažnija životna lekcija“.

I dr Vlahović smatra da je neophodna prevencija  u periodu kada se prvi put dolazi u kontakt sa alkoholom, odnosno u ranoj adolescenciji. Istina je da djeca ne rade ono što roditelji kažu, već ih oponašaju.

,,Podaci pokazuju da je prvi kontakt sa alkoholom najčešće u ranoj mladosti, već u osnovnoj školi. Popularno je i široko rasprostranjeno konzumiranje alkohola prilikom večernjih izlazaka, proslava, druženja i sl. Među starijom populacijom, postoji uvjerenje da je dobro popiti jednu čašicu ujutru, kao i neizostavna praksa  posluženje alkohola prilikom posjeta i druženja koje po protokolu ne biste trebali odbiti da ne uvrijedite domaćina“, navodi ona.

Takva uvjerenja, objašnjava ona, i modele ponašanja često usvajaju mladi, što je veoma pogrešno i upravo zato je neophodno više govoriti o dostupnosti alkohola, motivima za opijanje i o samom njegovom hemijskom efektu.

Sanja ČAVOR / Dajana ZEČEVIĆ / Anđela PRODANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

NAKON HAPŠENJA ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA: Ukrivanje imovine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijaloviću se, ukoliko to bude potreba pravosudnog procesa,  ne može  zamrznuti imovina u „Hidroenergiji Montenegro“, jer više nije vlasnik u toj kompaniji za proizvodnju električne energije

 

Tek poslije nedavnog hapšenja zbog sumnje da je bio na čelu kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, možda je jasnije zbog čega se Aleksandar Mijajlović formalno odrekao, odnosno ne tako davno prodao vlasništvo u kompaniji „Hidroenergija Montenegro“ čije sjedište je u Beranama.

U ogromnom broju promjena u Centralnom registru privrednih subjekata, kao vlasnik ove kompanije u jednom trenutku se sa 60 odsto pojavio „Bemaks“, čiji je zastupnik bio Veselin Kovačević, a potom personalno Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović, kao nezvanični vlasnici „Bemaksa“.

Preduzeće „Hidoenergija Montenegro“ osnovano je upravo u Beranama u jesen 2007. godine. Tada je biznismen Oleg Obradović došao u svoj rodni grad i preko kompanije „Hamera Capital“ napravio dogovor sa tri opštine na sjeveroistoku Crne Gore o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im za uzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi.

Odluka o upisu udjela Opštine Berane u doo „Hidroenergija Montenegro“ donijeta je u lokalnom parlamentu krajem oktobra te godine. U njoj je precizno definisano da će ova Opština kao svoj osnivački ulog unijeti „nenovčana sredstva u iznosu od 5.023 eura shodno procjeni ovlašćenog procjenjivača“ i na osnovu ovog uloga postati vlasnik 3,33 procenta kapitala novoosnovane firme.

Tom odlukom je definisano i da sjedište firme bude u Beranama, sa osnovnom djelatnošću „izgradnja objekata za proizvodnju i distribuciju električne energije“.

„Privrednim društvom upravljeće Odbor direktora od sedam članova, u čijem sastavu će biti i predsjednik opštine Berane. Raspodjela dobiti vršiće se po procentualnom učešću u vlasništvu. Opštine će svoj dio od deset procenata od opredijeljene dobiti za fiskalnu godinu za koju se odluka donosi, dijeliti među sobom u zavisnosti od količine proizvedene i prodate električne energije sa teritorije pojedinačne opštine“ – navodi se u ovoj odluci koju je potpisao tadašnji predsjednik SO Berane Samir Agović (DPS).

U njoj je decidno stajalo da se za sprovođenje odluke i potpisivanje potrebne dokumentacije ovlašćuje predsjednik opštine Berane koji je trebalo da bude i jedan od članova Odbora direktora. U to vrijeme tu funkciju je vršio funkcioner DPS Vuka Golubović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASILJE U ŠKOLAMA: Nezaštićeni i učenici i nastavnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon incidenta u OŠ ,,Savo Pejanović” u Podgorici ponovo je aktualizovano nasilje nad nastavnicima. Podaci govore da je svaki četvrti nastavnik pretrpio neki vid nasilja. Kada škole nijesu sigurne za nastavnike, šta tek učenici da očekuju

 

 

U podgoričkoj Osnovnoj školi ,,Savo Pejanović” u ponedjeljak je došlo do incidenta kada je učenik tokom časa provocirao i fizički nasrnuo na nastavnika na zamjeni. Kako tvrde roditelji đaka odjeljenja devetog razreda te škole, taj učenik je ušao na čas deset minuta pred kraj, provocirao nastavnika, da bi i fizički nasrnuo na njega kada je htio da ga izvede iz učionice.Snimak incidenta ubrzo je postao javno dostupan, a portal RTCG je prenio da se na njemu ne vidi rasprava i dio kada je učenik nastavnika oborio na pod.

Upitanja da prokomentariše ovaj slučaj, direktorica škole Milja Božović je novinarki RTCG kazala da joj prekida popodnevni odmor. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su saopštili da će učenik koji je nasrnuo na nastavnika biti premješten u drugu školu. Ta mjera mu je još ranije izrečena, ali se čekalo na njeno izvršenje.

U njihovom saopštenju vidi se koliko ta mjera ima efekta: ,,Napominjemo da je učenik pohađao nastavu u JU OŠ „Savo Pejanović“ od 1. do 7. razreda. Krajem 7. razreda je, po dogovoru sa prethodnim direktorom i roditeljima, prešao u JU OŠ „Maksim Gorki“, zatim u JU OŠ „Vojin Popović “ na Drezgi. Iz te škole je početkom 9. razreda prešao ponovo u JU OŠ „Savo Pejanović”.

Iz Ministarstva su istakli i da su se obratili roditeljima učenika koji su odgovorili da ,,nisu saglasni sa vaspitnom mjerom”. Dodali su i da je zakazan sastanak sa predstavnicima Ministarstva rada i socijalnog staranja i Centra za socijalni rad kako bi se što prije obavio razgovor sa učenikom, a na sastanak će biti pozvan i ombudsman.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva je saopšteno da će učenik devetog razreda koji je napao nastavnika na času u OŠ ,,Savo Pejanović” odgovarati prekršajno.

Nakon ovog incidenta, predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović je javno upitao: ,,Dokle će moći pojedinci (roditelji, učenici ili uprave škola) da vrše nasilje nad nama, a da niko ne odgovara?”

Iz Sindikata su podsjetili na ranije javno objavljene slučajeve nasilja nad nastavnicima: na hajku, od strane roditelja, preko društvenih mreža nakon što je učenik škole ,,Vuk Karadžić” iz Berana u junu prošle godine ponavljao razred sa šest jedinica. Vrijeđanje i prijetnje su prijavljene policiji, ali reakcije nije bilo.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KADROVSKA POLITIKA U PLANTAŽAMA: Otkazom protiv znanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dugogodišnji glavni tehnolog u Plantažama Zoran Miladinović dobio je otkaz. Tereti se da nije bio u kancelariji, iako mu je u opisu posla terenski rad i briga o zaštiti bilja. On tvrdi da je samo jedan u nizu visokokvalifikovanog kadra koji se degradira. S druge strane, postoji sumnja na brojne lažne diplome u ovoj kompaniji

 

Dugogodišnji glavni tehnolog Plantaža 13. jul Zoran Miladinović krajem januara dobio je otkaz.

Miladinović posjeduje doktorat iz oblasti zaštite bilja, objavio je 20 naučnih radova na ovu temu, a od 1991. zaposlen je u Plantažama.

Zbog svoje stručnosti i iskustva u oktobru 2021. imenovan je za vršioca dužnosti izvršnog direktora Plantaža. Na lični zahtjev povukao se sa ove funkcije u novembru 2022. Na njegovo mjesto imenovan je Igor Čađenović, dodatašnji direktor Sektora prodaje i marketinga, kadar Demokratskog fronta.

Početkom novembra prošle godine rektor Univerziteta Crne Gore  Vladimir Božović i direktor kompanije 13. jul – Plantaže Igor Čađenović potpisali su Memorandum o saradnji koji predstavlja temelj za buduće zajedničke aktivnosti u oblasti poljoprivrednih i tehničko-tehnoloških nauka. Kako je Miladinović još prije deset godina Univerzitet Crne Gore izabrao za naučnog saradnika za oblast zaštite bilja, očekivao se njegov doprinos ovoj saradnji. Međutim, njemu je, u decembru, uručen aneks o radu kojim se sa mjesta šefa službe zaštite bilja u vinogradarsko-voćarskoj proizvodnji raspoređuje na mjesto stručnog saradnika za preciznu poljoprivredu.

Degradacija nije bila dovoljna, pa mu Čađenović, sredinom januara, dostavlja ,,Upozorenje o postojanju opravdanih razloga za otkaz ugovora o radu”.  Miladinović je upozoren da, navodno, 10 dana nije dolazio na posao. Prema Zakonu o radu otkaz slijedi ukoliko neopravdano izostajanje sa posla traje tri ili više radnih dana uzastopno,  odnosno pet radnih dana sa prekidima u toku od 12 mjeseci.

Konstatovano je i da je Miladinović pomenutih dana dolazio na posao ali ne u toku propisanog radnog vremena. ,,U pomenutom Izjašnjenju stoji da je zaposleni u spornom periodu, svakog dana, u 6:30 časova evidentirao svoj upis. Međutim, samo evidentiranje prisustva, van utvrđenog radnog vremena (07:00 – 15:00h), bez dolaska na radno mjesto, ne može se smatrati dolaskom na posao. Takođe, u spornom periodu, nema evidentiranog zapisa odlaska sa posla, iako je zaposleni upoznat sa obavezom evidentiranja dolazaka i odlazaka upotrebom elektronske kartice”, odgovorili su iz Plantaža na pitanje Monitora o ovom slučaju.

Miladinoviću je dat rok od pet dana da se izjasni o prijetnji otkazom.  U svom odgovoru on navodi da mu se spočitava da nije dolazio na posao prije 20. decembra do kada nije premješten sa posla i još uvijek je bio šef službe za zaštitu bilja.

U odgovoru Miladinović objašnjava da njegov posao ne podrazumjeva rad u kancelariji već izlazak na teren gdje se biljke uzgajaju, a da je kao šef Službe za zaštitu bilja bio zadužen da obilazi zasade voća površine 2.300 hektara, sa oko 10 miliona čokota vinove loze. Dodaje da je to radno mjesto od posebne važnosti, koje ne poznaje radno vrijeme, i da nikada nije bio upozoren na dolazak i odlazak sa imanja mimo radnog vremena od 7 do 15.

Naglašava da je spornih dana evidentirao svoj dolazak na posao na isti način i u isto vrijeme kao i svih dana ranije, kao i posljednjih 20 godina od kada se vodi elektronska evidencija prisustva zaposlenih. ,,Moj boravak na imanju je od posebne važnosti u vrijeme kada su štetočine najaktivnije, tokom večeri i ranih jutarnjih sati, i svoje prisustvo na imanju u to vrijeme nikada nisam elektronski prijavljivao u upravnoj zgradi. Isto se odnosi i na rad tokom vikenda, vjerskih i državnih praznika, znajući da štetočine ne poznaju ni vikende, ni praznike. Na ovaj način sam ostvario veliki broj prekovremenih sati na terenu, a koji nikada nisu bili elektronski evidentirani, niti je postojalo moje očekivanje i zahtjev da budu plaćeni”.

Krajem januara Miladinoviću je uručeno rješenje kojim mu radni odnos prestaje 20. decembra 2023.

U odgovorima dostavljenim Monitoru iz Plantaža kažu da Miladinović u svom odgovoru nije ,,prezentovao bilo kakve uvjerljive dokaze o postojanju  stvarnih izvinjavajućih  razloga odsustva, koji bi spriječili prestanak radnog odnosa otkazom ugovora o radu”.

,,U spornom periodu nema evidentiranih obaveznih tehnoloških naloga koji bi ukazivali da je zaposleni obavljao  rad na terenu, kako on navodi u svom Izjašnjenu, niti je evidentirana posredna, neposredna, telefonska ili e-mail komunikacija sa njegovim pretpostavljenim, niti je evidentiran njegov boravak u kancelariji”, tvrde u Plantažama.

Iz Plantaža tvrde da imaju adekvatnu zamjenu za stručnjaka sa decenijskim iskustvom, kakav je Miladinović, te da je na njegovom mjestu osoba ,,koja u potpunosti može da odgovori izazovima koje sa sobom nosi odgovornost i složenost tog radnog mjesta“.

Miladinović u izjavi za Monitor tvrdi da je njegov slučaj drastičan, jer je dobio otkaz, ali da je u posljednjih godinu dana desetak visokokvalifikovanih stručnjaka u ovoj kompaniji degradirano na niže radne pozicije.

Na ove tvrdnje iz Plantaža odgovaju: ,,Prilikom izmjena ugovorenih uslova rada, uključujući raspoređivanje zaposlenih na drugi odgovarajući posao zbog potreba procesa ili organizacije rada, Poslodavac se, prevashodno, i uvijek, rukovodi postojanjem objektivne potreba procesa rada za popunjavanjem ponuđenog radnog mjesta, uzimajući u obzir stepen stručne spreme, odnosno nivo obrazovanja i zanimanja svakog zaposlenog, kao i sve druge posebne uslove koji se zahtijevaju za konkretno radno mjesto”.

Upravo nedostatak kvalitetnog kadra kao problem u Plantažama ističu iz Alternative. Ova organizacija je prije dva mjeseca podnijela krivičnu prijavu zbog kupovine vina iz Makedonije i njegove prodaje pod etiketom Plantaža. ,,Poenta je da Plantaže ne mogu da izađu u susret tražnji koju imaju iz razloga što su imali rekordno mali prinos grožđa. Znamo da su čokoti uništeni, bave se njima ljudi sa lažnim diplomama bez ikakvih kvalifikacija za obavljanje tog posla”, kazali su za Monitor iz Alternative.

,,Imamo osnov sumnje da gospodin Čađenović ima kupljenu diplomu. Par puta samo slali zahtjev, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, da nam daju tu diplomu na uvid ali to se nije desilo. Zatim smo poslali zahtjev za diplome nekih direktora i tehničara, ključnih ljudi Plantaža, nijesu nam odgovorili iako su ti zahtjevi poslati prije mjesec dana”, kaže za Monitor koordinator Alternative Vesko Pejak. Dodaje da su ,,nestrućnost, neznanje i lažne diplome dovele do problema. Tražili smo od države da sprovede istragu, ali zbog političkog mira i balansa to još uvijek nije došlo na red a mi se pitamo kada će doći”.

Dok se čeka tužilaštvo, slučajem otkaza bivšem v.d. izvršnom direktoru pozabaviće se sud. Miladinović je početkom ovog mjeseca, podnio tužbu protiv Plantaža Osnovnom sudu u Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo