Povežite se sa nama

OKO NAS

STRUČNJACI O FAKTORIMA KOJI MLADE TJERAJU U ALKOHOLIZAM: Problem koji se ne prepoznaje lako

Objavljeno prije

na

Alkoholizam se često javlja u kombinaciji sa drugim psihičkim poremećajima, među kojima dominiraju anksiozni poremećaj, socijalne i druge fobije, poremećaji raspoloženja, poremećaji ličnosti, ukazuju stručnjaci. ,,Mladi ne shvataju kako se postaje zavisnik, često imaju primjere u porodici roditelja ili bliskih članova koji piju“, naglašava načelnica Odjeljenja za bolesti zavisnosti u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru, dr Sandra Vlahović

 

,,Prvo alkoholno piće popio sam sa 13 godina, sa drugovima iz razreda. Rastao sam okružen alkoholom. Otac je uvijek dosta pio i nikad nije govorio ništa loše o tome. Majka je gunđala, ali mu je uvijek pomagala kad mu je bilo loše zbog pića“, priča M., dvadesetčetvorogodišnjak koji želi da ostane anoniman.

On posljednjih mjeseci pokušava da se izbori sa alkoholizmom uz pomoć psihoterapije koju mu plaća porodica. Na psihoterapiju je krenuo na insistiranje majke jer nije više mogao da izdrži nijedan dan bez alkohola. Drhtao bi i postajao agresivan.

,,U alkohol sam skliznuo jer od djetinjstva osjećam anksioznost, nisko samopouzdanje, opšte nezadovoljstvo životom. Alkohol mi pruža lažni osjećaj samopouzdanja, čak raspoloženja i energije“, priča on.

Na fizičke i mentalne posljedice konzumacije naš sagovornik, kao ni mnogi mladi, nije pomišljao, niti mu je na to posebno skretana pažnja kroz odrastanje. S druge strane, roditelji nijesu mogli da kontrolišu njegovo ponašanje, izbore i odluke u bitnim životnim fazama.

,,Svakodnevna trka za zaradom, borba za puko preživljavanje porodice  čini nemogućim praćenje djece koliko bi bilo neophodno. Djeca se ne podižu sama, i mnogi od nas kasno shvate koliko je to teško biti roditelj, a posebno u ovo ludo doba“, kaže majka mlade osobe koja ima problem sa konzumacijom alkohola.

Načelnica Odjeljenja za bolesti zavisnosti u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru, dr Sandra Vlahović

I načelnica Odjeljenja za bolesti zavisnosti u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru, dr Sandra Vlahović, kaže da prođe dosta vremena dok osoba stekne uvid da ima problem sa alkoholizmom.

,,Ovaj depresant je društveno prihvatljiv, a najčešće kada porodica odbija da i dalje toleriše probleme koji nastaju kao posljedica alkoholizma, te vrši pritisak da se osoba javi na liječenje“, kaže ona.

Potvrđuje da se alkoholizam često javlja u kombinaciji sa drugim psihičkim poremećajima, među kojima dominiraju anksiozni poremećaj, socijalne i druge fobije, poremećaji raspoloženja, poremećaji ličnosti.

,,Mladi ne shvataju kako se postaje zavisnik, često imaju primjere u porodici roditelja ili bliskih članova koji piju“, naglašava dr Vlahović.

U liječenju osobe koja ima problem sa alkoholom, dodaje ona, najvažnije je sticanje uvida da postoji problem, jer su pacijenti, naročito mladi, vrlo skloni da minimiziraju njegovu upotrebu i vide problem u svemu drugom.

,,Zato je od izuzetne važnosti otvoreno razgovarati, te buditi svijest na temu štetnog uticaja alkohola na zdravlje mladog čovjeka. U većini slučajeva osobe se javljaju na liječenje kada su već ozbiljnije narušenog zdravstvenog stanja zbog posljedica alkoholizma“, objašnjava dr Vlahović.

Alkoholičari se, kaže ona, često bore sa stidom kako će okolina reagovati kada čuje da su pod tretmanom u našoj bolnici, gde se liječe i drugi ozbiljni, psihijatrijski problemi. Konstatuje da je uticaj pandemije svakako doprinio porastu konzumenata alkohola, jer djeluje opuštajuće, smanjuje napetost, strah, pa osobe koje su sklone upotrebi ili kod kojih postoji predispozicija, koristile su alkohol u većoj mjeri.

Prema podacima o percepciji dostupnosti alkoholnih pića kod učenika dobijenim u okviru Evropskog istraživanja o upotrebi psihoaktivnih supstanci i nehemijskih sredstava zavisnosti među mladima (ESPAD), koje je u Crnoj Gori sproveo Institut za javno zdravlje 2019. godine, bilo koje alkoholno piće lako dostupnim smatra osam od deset učenika (79%).

Prema istom istraživanju, od 74% učenika koji su nekad u životu pili alkohol, 38% njih je to prvi put učinilo sa 13 godina ili ranije, što svjedoči o lakoj dostupnosti alkohola djeci.

Zakon o javnom redu i miru zabranjuje prodaju i korišćenje alkoholnih pića osobama mlađim od 18 godina starosti. Kazna od 500 do pet hiljada eura propisana je za pravno lice koje prodaje ili omogućava korišćenje alkoholnog pića maloljetnicima. Uprava policije je tokom 2021. godine utvrdila devet prekršaja koji se tiču zabrane prodaje ili omogućavanja korišćena alkoholnih pića maloljetnicima, dok je u 2020. bilo dva prekršaja.

Uz to, Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu zabranjuje se usluživanje alkoholnih pića, drugih pića i/ili napitaka koji sadrže alkohol u ugostiteljskim objektima osobama mlađim od 18 godina, uz obavezu isticanja oznake o zabrani njihovog usluživanja istoj starosnoj kategoriji i to na vidnom mjestu. U tom slučaju kazna je od 2.000 do 20.000 eura za pravno lice, ako u ugostiteljskom objektu uslužuje alkoholna pića maloljetnicima, kao i od hiljadu do deset hiljada ako u ugostiteljskom objektu u kojem se uslužuju alkoholna pića nije na vidnom mjestu istaknuta oznaka o zabrani njihovog usluživanja maloljetnicima.

Iz Uprave za inspekcije poslove je pojašnjeno da turistička inspekcija od 2018. godine kontroliše usluživanje alkoholnih pića maloljetnim osobama u hotelima, dok u ostalim objektima je to nadležnost lokalne inspekcije.

,,Tokom 2022. godine turistička inspekcija nije imala utvrđenih nepravilnosti koji se odnose na usluživanje alkoholnih pića maloljetnim licima”, navodi se u odgovoru PR službe ove institucije.

Ugostitelji u Podgorici nerado govore o tome da li, mimo zakona, toče alkohol maloljetnicima.

„Slabo ko od zaposlenih će pitati za ličnu kartu prilikom narudžbine. Realno gledano nije smak svijeta ako momak popije pivo, dva. Naravno sve uvijek u životu treba biti u nekim granicama. A da će to sa pokazivanjem lične kod svake narudžbine riješiti neki problem opijanja u društvu itd., iskreno ne vjerujem u to, samo će ti ljudi otići na piće na neko drugo mjesto ili kupiti to piće na neki drugi način“, odgovor je jednog vlasnika lokala na ovo pitanje koji je insistirao da ostane anoniman.

Prema zapažanju univerzitetskog profesora i psihoterapeuta Mehmeda Đečevića alkohol se obilato konzumira među mladima koji se nalaze pod naletom psiholoških i fizioloških promjena koje su indukovane vrtoglavim fluktuacijama u djelovanju hormona.

,,Oni su razapeti između razvojnih zadataka s jedne strane (bunt, revizija i dalja izgradnja sopstvenog identiteta, seksualne potrebe) i zahtjeva sredine (da budu dobri učenici u školi, dobra djeca svojih roditelja itd.) Kao rezultat ovog sukoba između intrapsihičkih promjena i socijalne norme, alkohol služi kao sredstvo eskapizma koje mladima, makar privremeno, omogućava da se izmjeste u mirniju oazu, lišenu ovako mučnih sukoba”, objašnjava Đečević.

Kao drugi faktor Đečević izdvaja eksperimentisanja sa sopstvenom seksualnošću, a na trećem mjestu  je izdvojio supkulture kojima je svojstveno prisustvo i konzumiranje alkohola.

Sofija Kirsanov iz Mreže za omladinski aktivizam dodaje da maloljetnici zbog stigme oko mentalnog zdravlja koja postoji u našem društvu, nerijetko vide alkohol kao mehanizam za olakšavanje svih tegoba koje period odrastanja i sazrijevanja nosi sa sobom. ,,A to je paradoksalno, jer alkohol često dovodi do novih problema sa mentalnim zdravljem“, dodaje ona.

Na pitanje kako smanjiti dostupnost alkohola mladima u Crnoj Gori, naši sagovornici odgovaraju:

,,Ukoliko govorimo o smanjenju pristupačnosti/dostupnosti same, onda se to može uraditi penalnim praksama, odnosno kaznama za one koji mladima distribuiraju alkohol. Ako nastojimo smanjiti potrebu mladih da konzumiraju alkohol uopšte, onda mislim da bi trebalo popustiti u društvenim očekivanjima kada su mladi u pitanju, čime bi se smanjio nepodnošljivi pritisak spoljašnjih, objektivnih zahtjeva koji navode mlade osobe ka alkoholu“, kaže Đečević. On ističe nužnost djelovanja psihologa i socijalnih radnika u organizovanju primarno-preventivnih radionica, još od malih nogu, a školskim učionicama.

Sa tim je saglasna i pedagogica Vanja Rakočević. ,,Naša realnost je sistem kojem nedostaje da se ovim problemom bavimo uporno, u kontinuitetu, efikasnim mjerama, uz veliki broj uključenih aktera. Ono što možemo izdvojiti kao jednu od ključnih uloga škole jeste to da djecu treba učiti od malena da sloboda dolazi s odgovornošću, jer je to najvažnija životna lekcija“.

I dr Vlahović smatra da je neophodna prevencija  u periodu kada se prvi put dolazi u kontakt sa alkoholom, odnosno u ranoj adolescenciji. Istina je da djeca ne rade ono što roditelji kažu, već ih oponašaju.

,,Podaci pokazuju da je prvi kontakt sa alkoholom najčešće u ranoj mladosti, već u osnovnoj školi. Popularno je i široko rasprostranjeno konzumiranje alkohola prilikom večernjih izlazaka, proslava, druženja i sl. Među starijom populacijom, postoji uvjerenje da je dobro popiti jednu čašicu ujutru, kao i neizostavna praksa  posluženje alkohola prilikom posjeta i druženja koje po protokolu ne biste trebali odbiti da ne uvrijedite domaćina“, navodi ona.

Takva uvjerenja, objašnjava ona, i modele ponašanja često usvajaju mladi, što je veoma pogrešno i upravo zato je neophodno više govoriti o dostupnosti alkohola, motivima za opijanje i o samom njegovom hemijskom efektu.

Sanja ČAVOR / Dajana ZEČEVIĆ / Anđela PRODANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA SISTEMA JAVNIH NABAVKI U ZDRAVSTVU: Preko beba do ekstraprofita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uvoznici hranu za odojčad praktično poklanjaju porodilištima. Uz jasnu ekonomsku računicu. Onu hranu koju novoronđeče konzumira u porodilištu, mora koristiti do kraja perioda dohranjivanja. Zato  apotekama kutija „poklonjene“ hrane za bebe košta do 20 eura

 

 

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u junu prošle godine odlučivala u sporu između tri firme koje se bave uvozom hrane za odojčad. Spor je nastao oko ponuđene cijene hiljadu kutija hrane za bebe – Farmegra je dala ponudu od 0,01 euro, Gruppp tessile cijena 0,00001 euro, a Glosarij cijenu po kutiji od 0.00.

Pomenute tri firme uvoze hranu za porodilišta u Crnoj Gori, a kako se tenderi za nabavku hiljadu ili 2.000 paketa hrane za odojčad kreću u rasponu od nula od 0,01 euro, tenderi se završavaju tako što se najbolji ponuđač određuje žrijebanjem.

U apotekama i prodavnicama cijena ove hrane: Humana, Hipp, Aptamil,  za jednu kutiju kreće se od 15 do preko 20 eura, u zavisnosti od gramaže i proizvođača.

,,Dobavljači se pozivaju na svoje proizvođače koji im dozvoljavaju da praktično doniraju tu hranu, ali nigdje ne kažu da ćete tu hranu kad počnete da je upotrebljavate stalno morati da koristitie. Vi sa 2.000 kutija možete da dovedete u zavistan položaj 4-5.000 beba, dosta je jedanput da se tom hranom nahrane. I onda roditelji dolaze u situaciju da to plaćaju 100 i 200 puta skuplje nego što je tobož država obezbijedila kroz tenderske procedure. Zato tvrdim da su i u ovom slučaju ti tenderi potpuno beskorisni i nemaju nikakve svrhe u javnom zdravstvu”, kaže za Monitor Goran Marinović, bivši direktor Montefarma.

Iz kompanije Farmerga objašnjavaju da se procijenjena vrijednost nabavke utvrđuje na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo zdravlja, a da je naručilac Zdravstvena ustanova apoteke Montefarm tenderskom dokumentacijom utvrdio tehničku specifikaciju predmeta nabavke kojom je predvidio da procijenjena vrijednost nabavke za partiju  – dječija hrana i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci iznosi 0,01 eura.

,,Naša kompanija uz saglasnost proizvodjača u predmetnim postupcima javnih nabavki nudi dječiju hranu i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci po raspisanoj cijeni”, kazali su iz Farmerge.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO JE KOŠARKAŠKA IGRA POSTALA POSAO: Crnci i Crnogorci

Objavljeno prije

na

Objavio:

ABA liga pretvorila se u surogat onoga što je trebala biti. Krivci su svi: rukovodstva klubova, menadžeri, finansijeri, Euroliga. Žrtve su mladi košarkaši

 

 

Odmah da pojasnimo: u tekstu koji slijedi biće rasizma taman koliko i u poznatoj pjesmi Janka Đonovića.

Godina 2001. Pametni i preduzimljivi košarkaški poslenici sa prostora bivše SFRJ, napravili su sjajan projekat i osnovali regionalnu košarkašku Jadransku ligu. Utemeljivači su bili predstavnici sarajevske Bosne, podgoričke Budućnosti, zagrebačke Cibone i ljubljanske Olimpije. Formirana je firma Sidro koja je imala procenat u učešću. Obezbijeđen je glavni sponzor lige, po kojem se zvala Good Year liga (američki koncern koji je kupio slovenačku gumarsku industriju Sava), a sponzorski je pul pokrio troškove takmičenja učesnicima iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore (tada dio državne tvorevine Srbije i Crna Gora).

Ubrzo su u ligu ušli timovi iz Srbije, pa Makedonije, priključivali se povremeno mađarski, bugarski klubovi, Makabi iz Tel Aviva. Proklamovani cilj je bio da se podigne kvalitet košarke – kraljice igara u nekad zajedničkoj državi, da se timovima obezbijedi jako takmičenje u kojem bi sazrijevali i dokazivali se mladi igrači. Da se nastavi tradicija.

Sad malo košarkaške istorije. SFRJ je važila za košarkašku velesilu. Imala je sjajnu ligu, sjajne igrače koje su pravili treneri – stvaraoci. Reprezentacija se od 1970. godine, s manje više svakog takmičenja vraćala s medaljama. Dominacija je naročito bila izražena od 1989. kad su klubovi redom bili prvaci Evrope, a jedna vanserijska reprezentacija (stvorena i odgojena u jugoslovenskoj školi košarke) kao od šale pobjeđivala na svim takmičenjima na kojima se pojavljivala.

Četiri jugoslovenska tima osvajala su titule klupskih prvaka Evrope, kako se tada zvao pobjednik Kupa šampiona. Od Bosne, u Grenoblu 1979., pa preko dvije uzastopne Cibonine, 1985. i 1986. i tri splitske Jugoplastike/ Pop ’84 od 1989. do 1991., zaključno sa Partizanovom 1992. dokazali su kvalitet rada trenera u klubovima. Mlađi čitaoci treba da imaju na umu da je to period u kojem je svaki klub mogao da ima maksimalno dva strana igrača. Dakle, čisti kvalitet, kao plod talenta nadograđenog marljivim radom.

Treneri su bili genijalci da prepoznaju talenat, ubijede ga da dođe kod njih, da ga razviju kao igrača, kreativno i košarkaški. Nije bilo potrebe da crtaju akcije na tablama košarkašima koji su u svakoj situaciji imali više rješenja. Zato sad u NBA dominiraju izdanci tog načina shvatanja košarke Luka Dončić i Nikola Jokić.

Milivoje KOVAČEVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

PROCESI PROTIV VISOKIH FUNKCIONERA: Suđenje u (ne)razumnom roku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni procesi protiv visokih funkcionera, po ko zna koji put, u Višem sudu u Podgorici  ovih dana odloženi su za jesen ove godine. I tako prolaze godine

 

 

„Nijesu ispunjeni zakonski uslovi za održavanje glavnog pretresa“, rečenica je koju sudije podgoričkog Višeg suda izgovaraju u mnogobrojnim postupcima posljednjih dana. Bez obzira što je riječ o pritvorskim predmetima, početak ili nastavak suđenja zakazuju potom  za septembar i oktobar. Idu kolektivni odmori.

Da se sudije odmore moraće da čeka  nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. U slučaju koji protiv njenog sina Miloša, i članova njegove kriminalne grupe i dalje nijesu saslušani svi optuženi, sutkinja Nada Rabrenović suđenje je nedavno odgodila za sredinu septembra i početak oktobra. Razlog tome je  nedolazak otpuženog Vasilija Petrovića.

U oktobru će biti dvije godine od podizanja optužnice protiv ove kriminalne grupe, pa se  nameće i pitanje ko je odgovoran što do sada optuženi nijesu iznijeli svoju odbranu i šta je tokom dvije godine preduzeto da se obezbijedi nesmetano vođenje sudskog postupka. Ovaj slučaj nije usamljen i to je ono što bi trebalo za zabrine borce za suđenje u razumnom roku.

Advokat Stefan Jovanović u razgovoru za Monitor kaže da to što se pretresi zakazuju za jesen za posljedicu ima povredu prava na suđenje u razumnom roku. “Istovremeno,  akav način zakazivanja pretresa je posljedica svega onoga na šta ukazuje esnaf kojem ja pripadam, to je da Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici nema prostora i kapaciteta niti uslova da svoj posao radi onako kako je to zakon predvidio”,  kaže Jovanović. Podsjeća da ima samo šest sudija Specijalnog odjeljenja. “Od tih šest sudija formiraju se dva vijeća za ogroman broj predmeta budući da se preko 90 odsto optužnica Specijalnog tužilaštva u suštini zasniva na onome sto je dobijeno putem Sky aplikacije. Imamo optužnice koje se potvrđuju, makar je to do sada bio slučaj, bez prave kontrole kako je to propisano odredbama ZKP-a. To su optužnice sa velikim brojem lica od kojih su neka dostupna nadležnim organima, neka nijesu. Dakle svi ti činioci utiču na to da jednostavno suđenja ne mogu da se završavaju u nekom doglednom vremenskom period”, smatra advokat Jovanović.

On podsjeća da je u slučaju procesa protiv njegovog branjenika Miloša Medenice samo Medenica do sada iznio odbranu. “Drugi  nijesu, i njemu suđenje praktično treba da počne u septembru.”.  Jovanović ocjenjuje da je njegov klijent Medenica odavno izgubio status pritvorenog lica i postao taoc.

Za jesen su sudije Višeg suda odgodile mnogobrojna suđenja među kojima su i premedti u kojima je optužnica podignuta još pre više od šest godina, ali do danas u njima nije doneta ptrvostepena sudska odluka. To je slučaj sa postupkom pokrenutim protiv nekadašnjeg prvog čovjeka Berana Vuke Golubovića. Optužnica je podignuta u februaru 2018.godine, ali do danas nije bilo prvostepene presude.

Jesenje dane da iznese svoju odbranu će čekati i kontroverzni bankar Duško Knežević. Specijalno tužilaštvo protiv njega je podiglo nekoliko optužnica zbog višemioniskih malverzacija i pranje novca. Njegova odbrana je nedavno tvrdila da ne može pripremiti kvalitetenu odbranu zbog Kneževićevog lošeg zdravstvenog stanja. Knežević je tada sudu dao izvještaj zatvorskog ljekara, koji potvrđuje njegov medicinski pregled. U izvještaju je navedeno i da je pod terapijom koja mu utiče na koncentraciju.

I postupak u javnosti poznat kao “Stanovi” sudiće se od septembra. Podsjetimo, radi se o optužnici Specijalnog tužilaštva kojom se članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016 – 2020. terete za zloupotrebu službenog položaja. Optužnica je podignuta protiv funkcionera Demokratske partije socijalista Predraga Boškovića, kojeg SDT, uz još 12 osoba sumnjiči da je počinio navedeno krivično djelo. Osim Boškovića, da su budžet Crne Gore oštetili za dva miliona i 600 hiljada eura, SDT sumnjiči i Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanju Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragicu Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzanu Pribilović, Jelenu Radonjić i Aleksandra Jovićevića.

Za razliku od ovog sudskog postupka koji tek treba da započne, u podgoričkom Višem sudu, više od dvije godine se sudi, nekadašnjem direktoru tajne policije Dejanu Peruničiću koji se tereti za zloupotrebu službenog položaja. Peruničiću i njegovom kolegi Srđanu Pavićeviću za nezakonito snimanje i praćenje se sudi iza zatvorenih vrata, a suđenje će im biti nastavljeno u septembru. Peruničić i Pavićević se sumnjiče za krivična djela prisluškivanje i praćenje funkcionera Demokratskog fronta, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i više drugih osoba.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo