Povežite se sa nama

OKO NAS

SUDBINA MELJINSKE BOLNICE: Nova žrtva građevinskog lobija?

Objavljeno prije

na

Jedna od mnoštva neuspjelih privatizacija u Herceg Novom, nekadašnja Vojna bolnica Meljine, ostaje u vlasništvu Atlas grupe podgoričkog biznismena, Duška Kneževića. Savjet za privatizaciju nije našao za shodno da realizuje raskid privatizacionog ugovora, što je krajem aprila inicirala Skupština opštine Herceg Novi, glasovima svih odbornika.

Osim neispunjenja obaveza oko investiranja, razlog zbog kog je hercegnovski parlament pokrenuo inicijativu za raskid ugovora je i to što su nekretnine stavljene pod hipoteku zbog oko 12 miliona eura za kredite koje su koristile Kneževićeve firme. Odbornici su se žalili i na nizak nivo zdravstvene zaštite i traže da se ova bolnica vrati u državni zdravstveni sistem.

Savjet je, međutim, odložio odluku o eventualnom raskidu ugovora, sa objašnjenjm da su zadužili resorna ministarstva da u što kraćem roku pripreme detaljnu informaciju o stepenu realizacije privatizacionog Ugovora i dostave je Vladi na razmatranje i usvajanje. Bolnica Meljine ipak nastavlja neslavnu tradiciju svih hercegnovskih privatizacija.

,,Podatak da Savjet za privatizaciju odlaže odluku o raskidanju privatizacionog ugovora sa Atlas grupom vezano za Vojnu bolnicu Meljine, nije ništa drugo nego već viđen scenarij Vektra Boke”, kaže za Monitor Danijela Đurović iz SNP Herceg Novi.

„Istovremeno, činjenica da je Atlas grupa nezakonito opteretila imovinu bivše Vojne bolnice hipotekarnim kreditima upućuju da je neko iz vrha vlasti prećutno dao saglasnost za to”, kaže Đurović.

Ona podsjeća da je prošlog mjeseca stigla pravosnažna presuda kojom je menadžment bolnice Meljine u Herceg Novom bio obavezan da za 116 radnika isplati dug za zimnicu u visini od 116.000 eura i da je to uzrokovalo blokadu računa zdravstvene ustanove.

Predsjednica Sindikata Slavica Drobnjak je tada novinarima kazala da se radnicima duguju zimnice za 2011, 2012, 2013. i januar 2014. Ona je naglasila da menadžment i Atlas grupa ne poštuju pravosnažnu presudu hercegnovskog Osnovnog suda od 12. decembra prošle godine i pored obećanja i pismene odluke predsjednika Atlas grupe Duška Kneževića, da će sva dugovanja radnicima isplatiti do 31. decembra 2014.

,,Blokiranje računa bolnice zbog obaveza prema zaposlenima od 156 hiljada eura uvod je u dogovoreni stečaj i potpuno uništavanje mogućnosti pružanja bilo kakve zdravstvene usluge u Herceg Novom, što zajedno sa katastrofalnom privatizacijom Instituta Igalo, nije ništa drugo nego udovoljavanje raznim građevinskim lobijima”, kaže Danijela Đurović. „Niti je nivo zdravstvenih usluga u bolnici Meljine zadržan na nivou prije privatizacije, niti je išta od planiranih investicija realizovano, ali je zato odlaganje rješavanja ove situacije od strane Vlade konstanta na štetu svih građana. Atraktivne lokacije i Instituta Igalo i Bolnice Meljine nude beskrajne mogućnosti u izgradnji stanova i turističkih kapaciteta u korist pojedinaca, ali na žalost ne i u korist građana Herceg Novog i Crne Gore”, kaže Đurović.

Zbog takvog stanja u Bolnici Meljine, odbornici SO Herceg Novi Mirko Mustur i Obrad Gojković uputili su otvoreno pismo ministru zdravlja Budimiru Šegrtu, kojim zahtijevaju da obavijesti javnost o tome šta se događa u bivšoj Vojnoj bolnici u Meljinama. Oni su podsjetili da je Vlada, prije privatizacije Vojne bolnice, garantovala građanima Herceg Novog da će i nakon ulaska novog vlasnika u tu zdravstvenu ustanovu, bolnica pružati kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. To, kako su naveli, ne da nije ispunjeno, već posljednja događanja ukazuju na to da Novljani mogu i da ostanu bez te bolnice.

,,Nažalost, mi u Herceg Novom nemamo mogućnost da preko lokalnih institucija i organa zaštitimo svoje interese, jer su planski urušeni posljednjih osam mjeseci, a kao posljedicu imamo stečaj u Vektri Boka i Jadranskom brodogradilištu, prodaju Instituta, a got8ovo je sigurno da se slično sprema i za Meljine”, navedeno je u otvorenom pismu ministru Šegrtu. Oni su tražili od ministra da garantuje perspektivu te bolnice, zbog njenog značaja za građane i da zaposlenima u Vojnoj bolnici obezbijedi zaštitu i tretman u skladu sa zakonima.

Atlas grupa Duška Kneževića je 2008. godine ovaj kompleks na 50.000 kvadrata zemljišta sa 19 objekata kupila za 25 miliona eura, ali je iznos plaćen u obveznicama koje su vlasnika koštale oko deset do 12 miliona eura. Obaveza je bila da za sedam godina investira 119 miliona eura, ali je investirano svega tri miliona. Bolnica Meljine je sada u vlasništvu firme Meljine kompleks. Vlasnik 99 odsto te firme je Atlas Cap iz Kneževićeve grupe. Atlas banka ima 0,5, Invest banka Montenegro 0,49 a 0,01 odsto ima bolnica Sveti Nikola Kraljevo. Nekretnine dobija Knežević jer su pod hipotekom Atlas banke. Čak i ako dođe do raskida ugovora, nekretnine bolnice će ostati u vlasništvu Atlas grupe. Prema podacima iz katastra sve nekretnine opterećene su hipotekama zbog uzetih i nevraćenih kredita ili neplaćenih dugova, a većinom kod Atlas banke. Ukupne kreditne obaveze i dugovi se procjenjuju na 12 miliona. Država je upisala hipoteku zbog poreskog duga od 167 hiljada eura, a Opština Herceg Novi zbog duga od 157 hiljada. Invest banka, takođe iz Kneževićeve grupe, aktivirala je hipoteku zbog nevraćenih 200 hiljada. Ostali dugovi se odnose na kredite prema Kneževićevoj Atlas banci. Tačan iznos teško je utvrditi zbog velikog broja ugovora i aneksa, a krediti su od 19.000 do 710 hiljada eura.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRŽAVNE INISTITUCIJE BEZBJEDNOST NOVINARA: Lijepa obećanja i nerazjašnjeni napadi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni slučajevi ukazuju na ozbiljne sistemske probleme u zaštiti novinara u Crnoj Gori, kao i na nedostatak efikasne pravde za počinioce ovih zločina. Neefikasnost istraga i nekažnjivost su postali ključni problemi koji ugrožavaju slobodu medija u zemlji

 

 

U Crnoj Gori se od 2004. godine dogodilo na desetine napada na novinare i novinarke. Od prijetnji, preko verbalnih i fizičkih napada, a svi oni uslijedili su nakon neriješenog ubistva osnivača i glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Samo mali broj je riješen, što jasno ukazuje na izražen problem neadekvatne zaštite i nekažnjivosti zločina nad novinarima. Iako je postojala inicijativa o formiranju posebnih jedinica koje bi pomogle u rasvjetljavanju ovih nepočinstava, ona još nije zaživjela.

Istina, u okviru Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije imenovana su tri inspektora koji se bave slučajevima napada na novinare,  ali za sada nema javno dostupnih podataka da je njihov rad na bilo koji način doprinio pomacima kod  neriješenih slučajeva.Međunarodna praksa pokazuje da specijalizovane jedinice, imajući u vidu specifičnu prirodu slučajeva napada na novinare, mogu efikasnije sprovoditi istrage i procesuirati počinioce.

Medijski ekspert Mark Gruber kaže da bi uvođenje takve prakse bilo odlično pod uslovom, kako je naveo, da se uzme u obzir i opšti kontekst: obučenost policijske jedinice, saradnja s medijima i s tužilaštvom, možda s mehanizmom “brzog odgovora”.

Nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori izdvajaju se kao posebno komplikovani – zbog brutalnosti, dugotrajnosti istraga i izostanka pravde.

Istraga o surovom ubistvu Jovanovića traje preko 20 godina i problematična je, jer odgovornosti izmiču ne samo naručioci, direktni izvršioci već i oni koji su je neuspješno vodili. Za saučesništvo u ubistvu osuđen je jedino Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu na 19 godina zatvora, koji se okončava sredinom naredne godine.

Ranjavanje novinarke Olivere Lakić ispred njenog stana 2018. godine, izazvalo je veliku zabrinutost za njenu bezbjednost, ali i bezbjednost svih istraživačkih novinara i novinarki u Crnoj Gori. Ni u tom slučaju pravda nije postignuta, iako je Više državno tužilaštvo (VDT) dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv nekoliko osoba. Lakić je i ranije bila napadnuta i prijećeno joj je.

Novinar iz Berana Tufik Softić bio je takođe meta dva napada – 2007. i 2013. godine. Prvi put je palicom pretučen ispred kuće, dok je drugi put bomba postavljena ispred njegovog automobila. Istrage su dugo trajale, ali slučajevi su ostali nerazjašnjeni i zatvoreni zbog nedostatka dokaza.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA KOLAŠINA: Prepisivanje spiska želja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izgradnja autobuske stanice, tržnog centra sa pijacom i podzemnom parking garažom, rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka… To su samo  neki od projekata koji su iz dva prethodna prepisani u novi Strateški plan razvoja

 

 

Kolašinci već 15 godina nemaju  autobusku stanicu, a toliko dugo slušaju i obećanja lokalnih vlasti da će je dobiti.

Završetak davno započetih radova obećavali su učesnici svih kampanja za lokalne izbore tokom minule decenije i po. Predlog  Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na čije se usvajanje još čeka,  dao je formalno mogućnost da se to stanje promijeni. Još nema konkretnih najava na koji način bi se i za koliko vremena taj projekat mogao okončati.

Lokacija na koju svraćaju pojedini međugradski autobusi u stvari je samo stajalište. Prostor koji se u tu svrhu koristi neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebene infrastrukture i mobilijara, pa ga izbjegavaju mnogi prevoznici. Zbog toga, putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.

Privatno preduzeće Županovac, prije mnogo godina, započelo je gradnju objekta Autobuske, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je za sprat viši.

Nakon što je izgorjela stara zgrada, Županovac je 2008. godine na istoj lokaciji započeo gradnju objekta, “koji je podrazumijevao sve karakteristike moderne autobuske stanice sa brojnim sadržajima”. Od svega toga, do sada je ozidana samo višespratna zgrada površine 2.000 metara kvadratnih. Putnicima je na raspolaganju nekoliko drvenih klupa postavljenih napolju, tik uz objekat u izgradnji.

U međuvremenu, inspekcija rada stavila je plombu na vrata trafičice u kojoj su se mogle dobiti informacije o redu vožnje. Telefon za informacije premješten je u obližnju kafanu, pa putnike o vremenu dolasaka i polaska autobusa obavještavaju zaposleni u tom ugostiteljskom objektu. No, ni to nije obaveza preduzeća “Županovac”, s obzirom na to da zvanično Autobuska stanica ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAPLIJENE MARIHUANE NE PRESTAJU: Šverceri rade prekovremeno 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je samo u nekoliko akcija na ilegalnim prelazima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno preko stotinu kilograma marihuane, i nekoliko stotina na obalama Skadarskog jezera, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu

 

 

Kada je prije nekoliko dana Uprava policije saopštila da je Granična policija iz Ulcinja pronašla je oko 66 kilograma skanka, a dvije osobe pobjegle ka Albaniji, aktuelizovano je pitanje ilegalnih puteva kojima se marihuana i skank prebacuju u Crnu Goru.

Ovih 66 kilograma pronađeno je u rejonu ulcinjskog sela Sukobin.

Ne tako davno u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, na obali kanala riječe Morače, u blizini željezničke stanice Zeta, pronađeno je 57 kilograma marihuane. Pretragom medijskih arhiva, može se pronaći još veliki broj policijskih saopštenja o zaplijenama marihuane koja se iz Albanije unosi ilegalno u Crnu Goru.

Iz policije je saopšteno da su postupali po operativnim saznanjima da se u prostoru sela Sukobin, iz Albanije u Crnu Goru krijumčari opojna droga skank.

“Pretragom terena od strane policijskih službenika i upotrebom službenog drona, policijski službenici su 27. septembra, u ranim jutarnjim časovima pronašli tri torbe sa 119 pakovanja, težine oko 66 kilograma, u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na opojnu drogu skank. Policijski službenici su na licu mjesta uočili dva nepoznata lica koja su se dala u bjekstvo u pravcu Republike Albanije”, navedeno je u saopštenju UP.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo