Povežite se sa nama

OKO NAS

SUDBINA MELJINSKE BOLNICE: Nova žrtva građevinskog lobija?

Objavljeno prije

na

Jedna od mnoštva neuspjelih privatizacija u Herceg Novom, nekadašnja Vojna bolnica Meljine, ostaje u vlasništvu Atlas grupe podgoričkog biznismena, Duška Kneževića. Savjet za privatizaciju nije našao za shodno da realizuje raskid privatizacionog ugovora, što je krajem aprila inicirala Skupština opštine Herceg Novi, glasovima svih odbornika.

Osim neispunjenja obaveza oko investiranja, razlog zbog kog je hercegnovski parlament pokrenuo inicijativu za raskid ugovora je i to što su nekretnine stavljene pod hipoteku zbog oko 12 miliona eura za kredite koje su koristile Kneževićeve firme. Odbornici su se žalili i na nizak nivo zdravstvene zaštite i traže da se ova bolnica vrati u državni zdravstveni sistem.

Savjet je, međutim, odložio odluku o eventualnom raskidu ugovora, sa objašnjenjm da su zadužili resorna ministarstva da u što kraćem roku pripreme detaljnu informaciju o stepenu realizacije privatizacionog Ugovora i dostave je Vladi na razmatranje i usvajanje. Bolnica Meljine ipak nastavlja neslavnu tradiciju svih hercegnovskih privatizacija.

,,Podatak da Savjet za privatizaciju odlaže odluku o raskidanju privatizacionog ugovora sa Atlas grupom vezano za Vojnu bolnicu Meljine, nije ništa drugo nego već viđen scenarij Vektra Boke”, kaže za Monitor Danijela Đurović iz SNP Herceg Novi.

„Istovremeno, činjenica da je Atlas grupa nezakonito opteretila imovinu bivše Vojne bolnice hipotekarnim kreditima upućuju da je neko iz vrha vlasti prećutno dao saglasnost za to”, kaže Đurović.

Ona podsjeća da je prošlog mjeseca stigla pravosnažna presuda kojom je menadžment bolnice Meljine u Herceg Novom bio obavezan da za 116 radnika isplati dug za zimnicu u visini od 116.000 eura i da je to uzrokovalo blokadu računa zdravstvene ustanove.

Predsjednica Sindikata Slavica Drobnjak je tada novinarima kazala da se radnicima duguju zimnice za 2011, 2012, 2013. i januar 2014. Ona je naglasila da menadžment i Atlas grupa ne poštuju pravosnažnu presudu hercegnovskog Osnovnog suda od 12. decembra prošle godine i pored obećanja i pismene odluke predsjednika Atlas grupe Duška Kneževića, da će sva dugovanja radnicima isplatiti do 31. decembra 2014.

,,Blokiranje računa bolnice zbog obaveza prema zaposlenima od 156 hiljada eura uvod je u dogovoreni stečaj i potpuno uništavanje mogućnosti pružanja bilo kakve zdravstvene usluge u Herceg Novom, što zajedno sa katastrofalnom privatizacijom Instituta Igalo, nije ništa drugo nego udovoljavanje raznim građevinskim lobijima”, kaže Danijela Đurović. „Niti je nivo zdravstvenih usluga u bolnici Meljine zadržan na nivou prije privatizacije, niti je išta od planiranih investicija realizovano, ali je zato odlaganje rješavanja ove situacije od strane Vlade konstanta na štetu svih građana. Atraktivne lokacije i Instituta Igalo i Bolnice Meljine nude beskrajne mogućnosti u izgradnji stanova i turističkih kapaciteta u korist pojedinaca, ali na žalost ne i u korist građana Herceg Novog i Crne Gore”, kaže Đurović.

Zbog takvog stanja u Bolnici Meljine, odbornici SO Herceg Novi Mirko Mustur i Obrad Gojković uputili su otvoreno pismo ministru zdravlja Budimiru Šegrtu, kojim zahtijevaju da obavijesti javnost o tome šta se događa u bivšoj Vojnoj bolnici u Meljinama. Oni su podsjetili da je Vlada, prije privatizacije Vojne bolnice, garantovala građanima Herceg Novog da će i nakon ulaska novog vlasnika u tu zdravstvenu ustanovu, bolnica pružati kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. To, kako su naveli, ne da nije ispunjeno, već posljednja događanja ukazuju na to da Novljani mogu i da ostanu bez te bolnice.

,,Nažalost, mi u Herceg Novom nemamo mogućnost da preko lokalnih institucija i organa zaštitimo svoje interese, jer su planski urušeni posljednjih osam mjeseci, a kao posljedicu imamo stečaj u Vektri Boka i Jadranskom brodogradilištu, prodaju Instituta, a got8ovo je sigurno da se slično sprema i za Meljine”, navedeno je u otvorenom pismu ministru Šegrtu. Oni su tražili od ministra da garantuje perspektivu te bolnice, zbog njenog značaja za građane i da zaposlenima u Vojnoj bolnici obezbijedi zaštitu i tretman u skladu sa zakonima.

Atlas grupa Duška Kneževića je 2008. godine ovaj kompleks na 50.000 kvadrata zemljišta sa 19 objekata kupila za 25 miliona eura, ali je iznos plaćen u obveznicama koje su vlasnika koštale oko deset do 12 miliona eura. Obaveza je bila da za sedam godina investira 119 miliona eura, ali je investirano svega tri miliona. Bolnica Meljine je sada u vlasništvu firme Meljine kompleks. Vlasnik 99 odsto te firme je Atlas Cap iz Kneževićeve grupe. Atlas banka ima 0,5, Invest banka Montenegro 0,49 a 0,01 odsto ima bolnica Sveti Nikola Kraljevo. Nekretnine dobija Knežević jer su pod hipotekom Atlas banke. Čak i ako dođe do raskida ugovora, nekretnine bolnice će ostati u vlasništvu Atlas grupe. Prema podacima iz katastra sve nekretnine opterećene su hipotekama zbog uzetih i nevraćenih kredita ili neplaćenih dugova, a većinom kod Atlas banke. Ukupne kreditne obaveze i dugovi se procjenjuju na 12 miliona. Država je upisala hipoteku zbog poreskog duga od 167 hiljada eura, a Opština Herceg Novi zbog duga od 157 hiljada. Invest banka, takođe iz Kneževićeve grupe, aktivirala je hipoteku zbog nevraćenih 200 hiljada. Ostali dugovi se odnose na kredite prema Kneževićevoj Atlas banci. Tačan iznos teško je utvrditi zbog velikog broja ugovora i aneksa, a krediti su od 19.000 do 710 hiljada eura.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo