Povežite se sa nama

OKO NAS

SUDBINA MELJINSKE BOLNICE: Nova žrtva građevinskog lobija?

Objavljeno prije

na

Jedna od mnoštva neuspjelih privatizacija u Herceg Novom, nekadašnja Vojna bolnica Meljine, ostaje u vlasništvu Atlas grupe podgoričkog biznismena, Duška Kneževića. Savjet za privatizaciju nije našao za shodno da realizuje raskid privatizacionog ugovora, što je krajem aprila inicirala Skupština opštine Herceg Novi, glasovima svih odbornika.

Osim neispunjenja obaveza oko investiranja, razlog zbog kog je hercegnovski parlament pokrenuo inicijativu za raskid ugovora je i to što su nekretnine stavljene pod hipoteku zbog oko 12 miliona eura za kredite koje su koristile Kneževićeve firme. Odbornici su se žalili i na nizak nivo zdravstvene zaštite i traže da se ova bolnica vrati u državni zdravstveni sistem.

Savjet je, međutim, odložio odluku o eventualnom raskidu ugovora, sa objašnjenjm da su zadužili resorna ministarstva da u što kraćem roku pripreme detaljnu informaciju o stepenu realizacije privatizacionog Ugovora i dostave je Vladi na razmatranje i usvajanje. Bolnica Meljine ipak nastavlja neslavnu tradiciju svih hercegnovskih privatizacija.

,,Podatak da Savjet za privatizaciju odlaže odluku o raskidanju privatizacionog ugovora sa Atlas grupom vezano za Vojnu bolnicu Meljine, nije ništa drugo nego već viđen scenarij Vektra Boke”, kaže za Monitor Danijela Đurović iz SNP Herceg Novi.

„Istovremeno, činjenica da je Atlas grupa nezakonito opteretila imovinu bivše Vojne bolnice hipotekarnim kreditima upućuju da je neko iz vrha vlasti prećutno dao saglasnost za to”, kaže Đurović.

Ona podsjeća da je prošlog mjeseca stigla pravosnažna presuda kojom je menadžment bolnice Meljine u Herceg Novom bio obavezan da za 116 radnika isplati dug za zimnicu u visini od 116.000 eura i da je to uzrokovalo blokadu računa zdravstvene ustanove.

Predsjednica Sindikata Slavica Drobnjak je tada novinarima kazala da se radnicima duguju zimnice za 2011, 2012, 2013. i januar 2014. Ona je naglasila da menadžment i Atlas grupa ne poštuju pravosnažnu presudu hercegnovskog Osnovnog suda od 12. decembra prošle godine i pored obećanja i pismene odluke predsjednika Atlas grupe Duška Kneževića, da će sva dugovanja radnicima isplatiti do 31. decembra 2014.

,,Blokiranje računa bolnice zbog obaveza prema zaposlenima od 156 hiljada eura uvod je u dogovoreni stečaj i potpuno uništavanje mogućnosti pružanja bilo kakve zdravstvene usluge u Herceg Novom, što zajedno sa katastrofalnom privatizacijom Instituta Igalo, nije ništa drugo nego udovoljavanje raznim građevinskim lobijima”, kaže Danijela Đurović. „Niti je nivo zdravstvenih usluga u bolnici Meljine zadržan na nivou prije privatizacije, niti je išta od planiranih investicija realizovano, ali je zato odlaganje rješavanja ove situacije od strane Vlade konstanta na štetu svih građana. Atraktivne lokacije i Instituta Igalo i Bolnice Meljine nude beskrajne mogućnosti u izgradnji stanova i turističkih kapaciteta u korist pojedinaca, ali na žalost ne i u korist građana Herceg Novog i Crne Gore”, kaže Đurović.

Zbog takvog stanja u Bolnici Meljine, odbornici SO Herceg Novi Mirko Mustur i Obrad Gojković uputili su otvoreno pismo ministru zdravlja Budimiru Šegrtu, kojim zahtijevaju da obavijesti javnost o tome šta se događa u bivšoj Vojnoj bolnici u Meljinama. Oni su podsjetili da je Vlada, prije privatizacije Vojne bolnice, garantovala građanima Herceg Novog da će i nakon ulaska novog vlasnika u tu zdravstvenu ustanovu, bolnica pružati kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. To, kako su naveli, ne da nije ispunjeno, već posljednja događanja ukazuju na to da Novljani mogu i da ostanu bez te bolnice.

,,Nažalost, mi u Herceg Novom nemamo mogućnost da preko lokalnih institucija i organa zaštitimo svoje interese, jer su planski urušeni posljednjih osam mjeseci, a kao posljedicu imamo stečaj u Vektri Boka i Jadranskom brodogradilištu, prodaju Instituta, a got8ovo je sigurno da se slično sprema i za Meljine”, navedeno je u otvorenom pismu ministru Šegrtu. Oni su tražili od ministra da garantuje perspektivu te bolnice, zbog njenog značaja za građane i da zaposlenima u Vojnoj bolnici obezbijedi zaštitu i tretman u skladu sa zakonima.

Atlas grupa Duška Kneževića je 2008. godine ovaj kompleks na 50.000 kvadrata zemljišta sa 19 objekata kupila za 25 miliona eura, ali je iznos plaćen u obveznicama koje su vlasnika koštale oko deset do 12 miliona eura. Obaveza je bila da za sedam godina investira 119 miliona eura, ali je investirano svega tri miliona. Bolnica Meljine je sada u vlasništvu firme Meljine kompleks. Vlasnik 99 odsto te firme je Atlas Cap iz Kneževićeve grupe. Atlas banka ima 0,5, Invest banka Montenegro 0,49 a 0,01 odsto ima bolnica Sveti Nikola Kraljevo. Nekretnine dobija Knežević jer su pod hipotekom Atlas banke. Čak i ako dođe do raskida ugovora, nekretnine bolnice će ostati u vlasništvu Atlas grupe. Prema podacima iz katastra sve nekretnine opterećene su hipotekama zbog uzetih i nevraćenih kredita ili neplaćenih dugova, a većinom kod Atlas banke. Ukupne kreditne obaveze i dugovi se procjenjuju na 12 miliona. Država je upisala hipoteku zbog poreskog duga od 167 hiljada eura, a Opština Herceg Novi zbog duga od 157 hiljada. Invest banka, takođe iz Kneževićeve grupe, aktivirala je hipoteku zbog nevraćenih 200 hiljada. Ostali dugovi se odnose na kredite prema Kneževićevoj Atlas banci. Tačan iznos teško je utvrditi zbog velikog broja ugovora i aneksa, a krediti su od 19.000 do 710 hiljada eura.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo