Povežite se sa nama

OKO NAS

SUDBINA MELJINSKE BOLNICE: Nova žrtva građevinskog lobija?

Objavljeno prije

na

Jedna od mnoštva neuspjelih privatizacija u Herceg Novom, nekadašnja Vojna bolnica Meljine, ostaje u vlasništvu Atlas grupe podgoričkog biznismena, Duška Kneževića. Savjet za privatizaciju nije našao za shodno da realizuje raskid privatizacionog ugovora, što je krajem aprila inicirala Skupština opštine Herceg Novi, glasovima svih odbornika.

Osim neispunjenja obaveza oko investiranja, razlog zbog kog je hercegnovski parlament pokrenuo inicijativu za raskid ugovora je i to što su nekretnine stavljene pod hipoteku zbog oko 12 miliona eura za kredite koje su koristile Kneževićeve firme. Odbornici su se žalili i na nizak nivo zdravstvene zaštite i traže da se ova bolnica vrati u državni zdravstveni sistem.

Savjet je, međutim, odložio odluku o eventualnom raskidu ugovora, sa objašnjenjm da su zadužili resorna ministarstva da u što kraćem roku pripreme detaljnu informaciju o stepenu realizacije privatizacionog Ugovora i dostave je Vladi na razmatranje i usvajanje. Bolnica Meljine ipak nastavlja neslavnu tradiciju svih hercegnovskih privatizacija.

,,Podatak da Savjet za privatizaciju odlaže odluku o raskidanju privatizacionog ugovora sa Atlas grupom vezano za Vojnu bolnicu Meljine, nije ništa drugo nego već viđen scenarij Vektra Boke”, kaže za Monitor Danijela Đurović iz SNP Herceg Novi.

„Istovremeno, činjenica da je Atlas grupa nezakonito opteretila imovinu bivše Vojne bolnice hipotekarnim kreditima upućuju da je neko iz vrha vlasti prećutno dao saglasnost za to”, kaže Đurović.

Ona podsjeća da je prošlog mjeseca stigla pravosnažna presuda kojom je menadžment bolnice Meljine u Herceg Novom bio obavezan da za 116 radnika isplati dug za zimnicu u visini od 116.000 eura i da je to uzrokovalo blokadu računa zdravstvene ustanove.

Predsjednica Sindikata Slavica Drobnjak je tada novinarima kazala da se radnicima duguju zimnice za 2011, 2012, 2013. i januar 2014. Ona je naglasila da menadžment i Atlas grupa ne poštuju pravosnažnu presudu hercegnovskog Osnovnog suda od 12. decembra prošle godine i pored obećanja i pismene odluke predsjednika Atlas grupe Duška Kneževića, da će sva dugovanja radnicima isplatiti do 31. decembra 2014.

,,Blokiranje računa bolnice zbog obaveza prema zaposlenima od 156 hiljada eura uvod je u dogovoreni stečaj i potpuno uništavanje mogućnosti pružanja bilo kakve zdravstvene usluge u Herceg Novom, što zajedno sa katastrofalnom privatizacijom Instituta Igalo, nije ništa drugo nego udovoljavanje raznim građevinskim lobijima”, kaže Danijela Đurović. „Niti je nivo zdravstvenih usluga u bolnici Meljine zadržan na nivou prije privatizacije, niti je išta od planiranih investicija realizovano, ali je zato odlaganje rješavanja ove situacije od strane Vlade konstanta na štetu svih građana. Atraktivne lokacije i Instituta Igalo i Bolnice Meljine nude beskrajne mogućnosti u izgradnji stanova i turističkih kapaciteta u korist pojedinaca, ali na žalost ne i u korist građana Herceg Novog i Crne Gore”, kaže Đurović.

Zbog takvog stanja u Bolnici Meljine, odbornici SO Herceg Novi Mirko Mustur i Obrad Gojković uputili su otvoreno pismo ministru zdravlja Budimiru Šegrtu, kojim zahtijevaju da obavijesti javnost o tome šta se događa u bivšoj Vojnoj bolnici u Meljinama. Oni su podsjetili da je Vlada, prije privatizacije Vojne bolnice, garantovala građanima Herceg Novog da će i nakon ulaska novog vlasnika u tu zdravstvenu ustanovu, bolnica pružati kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. To, kako su naveli, ne da nije ispunjeno, već posljednja događanja ukazuju na to da Novljani mogu i da ostanu bez te bolnice.

,,Nažalost, mi u Herceg Novom nemamo mogućnost da preko lokalnih institucija i organa zaštitimo svoje interese, jer su planski urušeni posljednjih osam mjeseci, a kao posljedicu imamo stečaj u Vektri Boka i Jadranskom brodogradilištu, prodaju Instituta, a got8ovo je sigurno da se slično sprema i za Meljine”, navedeno je u otvorenom pismu ministru Šegrtu. Oni su tražili od ministra da garantuje perspektivu te bolnice, zbog njenog značaja za građane i da zaposlenima u Vojnoj bolnici obezbijedi zaštitu i tretman u skladu sa zakonima.

Atlas grupa Duška Kneževića je 2008. godine ovaj kompleks na 50.000 kvadrata zemljišta sa 19 objekata kupila za 25 miliona eura, ali je iznos plaćen u obveznicama koje su vlasnika koštale oko deset do 12 miliona eura. Obaveza je bila da za sedam godina investira 119 miliona eura, ali je investirano svega tri miliona. Bolnica Meljine je sada u vlasništvu firme Meljine kompleks. Vlasnik 99 odsto te firme je Atlas Cap iz Kneževićeve grupe. Atlas banka ima 0,5, Invest banka Montenegro 0,49 a 0,01 odsto ima bolnica Sveti Nikola Kraljevo. Nekretnine dobija Knežević jer su pod hipotekom Atlas banke. Čak i ako dođe do raskida ugovora, nekretnine bolnice će ostati u vlasništvu Atlas grupe. Prema podacima iz katastra sve nekretnine opterećene su hipotekama zbog uzetih i nevraćenih kredita ili neplaćenih dugova, a većinom kod Atlas banke. Ukupne kreditne obaveze i dugovi se procjenjuju na 12 miliona. Država je upisala hipoteku zbog poreskog duga od 167 hiljada eura, a Opština Herceg Novi zbog duga od 157 hiljada. Invest banka, takođe iz Kneževićeve grupe, aktivirala je hipoteku zbog nevraćenih 200 hiljada. Ostali dugovi se odnose na kredite prema Kneževićevoj Atlas banci. Tačan iznos teško je utvrditi zbog velikog broja ugovora i aneksa, a krediti su od 19.000 do 710 hiljada eura.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo