Povežite se sa nama

OKO NAS

HOTEL NA ULCINJSKOM POLUOSTRVU SUKA: Jadran, Servantes, Tndara, Mandara …

Objavljeno prije

na

poluostrvo-suka

Punih 15 godina traje saga o hotelu na ulcinjskom poluostrvu Suki, na predivnoj stijeni iznad Male plaže. Ta, kako bi rekao bivši ministar turizma Predrag Sekulić, neponovljiva lokacija i dalje uglavnom služi tokom sezone samo kao parking prostor. I čeka investitore, koji nikako da pristignu.

Postalo je to pravilo u tranzicionoj Crnoj Gori: oni koji su predstavljani kao strateški partneri sada sebi traže – strateške partnere!?

I posljednji pokušaj je propao, iako se činilo da je realizacija projekta bila tako blizu. Jer, u rano proljeće ove godine čelnici kompanije Star of Montenegro, koja je zakupac poluostrva Suka, izjavili su da će krajem godine krenuti gradnja luksuznog hotela vrijednog 50 miliona eura. Čak je navedeno da će taj objekat koristiti prirodne resurse za grijanje i hlađenje na principu razmjene temperature sa morskom vodom, dok će struju proizvoditi fotonaponske ćelije.

,,Nakon što je Vlada prihvatila aneks ugovora, precizirani su svi rokovi. Do 25. jula moramo kompletirati svu potrebnu dokumentaciju za dobijanje dozvole. 15. oktobra počinju pripremni radovi, mjesec dana kasnije porodice koje žive u montažnim barakama na Suki preseliće se u zgradu na Pinješu, a onda startuje gradnja”, optimistički je saopštavao izvršni direktor ove kompanije Novak Durutović.

Prema njegovim riječima, hotel bi gradila holandska kompanija Nedfact, a krajnji rok za stavljanje tog objekta u funkciju je 16. decembar 2018. godine.

Krajem jula Star of Montenegro je Ministarstvu održivog razvoja i turizma podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju hotela, ali je samo četrdesetak dana kasnije iz te kompanije zatraženo da se postupak obustavi. Ministarstvo u kojem šefuje Branimir Gvozdenović je prihvatilo zahtjev ne saopštavajući javnosti razloge za takav korak.

Prema saznanjima Monitora, fond Nedfact, koji posjeduje kapital u vrijednosti od gotovo milijardu eura, je bio spreman da uđe u ovu investiciju, ali je odustao zbog pada kupovne moći Rusa. Dio tog fonda je firma Esta capital ruskog biznismena Sergeja Stankeviča, u kojoj su ranije napravili projekciju da većinu turista u budućem hotelu, kojem su već bili nadjenuli ime Servantes, treba da dolazi upravo iz te zemlje. Kako je zaključeno da se tako nešto ipak neće desiti, oni su od čitavog projekta jednostavno odustali.

U Star of Montenegru ponovo u velikim problemima. Više nemaju nikakvog manevarskog prostora za bilo kakve izgovore. Do kraja oktobra sa prostora Suke biće iseljeno 13 porodica koje su tu živjele nakon zemljotresa 1979. godine. One će biti preseljene u zgradu na Pinješu koju su zajednički izgradili Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom i Opština Ulcinj, čime se otklanjaju sve formalne prepreke za početak radova na gradnji hotela.

Zbog toga su iz Građanskog pokreta URA u Ulcinju zatražili raskidanje ugovora sa navedenom firmom ističući da je ovo četvrti put kako Star of Montenegro zahtjeva prekid postupka za izdavanje građevinske dozvole!?

,,Umjesto da hotel primi goste, mi danas imamo osnovni ugovor plus četiri aneksa i četiri odustajanja od građevinske dozvole”, kaže predsjednik Opštinskog odbora ove političke grupacije Omer Bajraktari, koji obavlja i funkciju menadžera Opštine Ulcinj.

Prema njegovim riječima, svi događaji potvrđuju da ovaj investitor nije spreman da ispuni i obaveze iz ugovora, da investiciju započne, a kamoli da je završi. ,,Ugovor o zakupu tog lokaliteta sa DOO Star of Montenegro mora biti raskinut. Takođe, treba biti raspisan novi javni poziv za valorizaciju predivnog prostora na Suki, a u tom postupku treba da učestvuje i opština. Ne smijemo više tolerisati nepoštovanje investicionih ugovora, jer ovakve pogrešne odluke najviše pogađaju građane naše opštine i nijesu u funkciji ekonomskog razvoja Ulcinja”, istakao je Bajraktari.

Ne samo da decenijama zjapi prazna lokacija na Suki, već se godinama odlaže sprovođenje kupoprodajnih ugovora kada su u pitanju i ostali bivši hoteli u Ulcinju. To se prije svega odnosi na nekadašnje simbole ovog grada, hotele Galeb, Lido i Mediteran, dok se istovremeno čeka privatizacija HTP Ulcinjska rivijera. A da su ti objekti obnovljeni, Ulcinj bi imao oko tri hiljade kreveta u objektima sa 4 i 5 zvjezdica, preko hiljadu osoba stalno upošljenih i mnogo dužu turističku sezonu.

Zato su sada na potezu Vlada Crne Gore, koja toleriše ovakvo ponašanje, i opština Ulcinj. Uz raskidanje ugovora, razmatra se i opcija da porez na te nekretnine bude najmanje pet puta uvećan.

No, to će biti nepopularna, ali iznuđena mjera. Jer, jasno je da bez gradnje hotela na najatraktivnijoj lokaciji u Ulcinju, nema pretpostavki za podizanje kvaliteta turističke ponude u užem gradskom jezgru. Istorija takođe svjedoči da je upravo gradnjom hotela Jadran, prije ravno 77 godina, počeo moderni turizam u Ulcinju.

Morsko dobro i hotel na Suki

Uvidom u evidenciju Centralnog registra Privrednog suda, kompaniju Star of Montenegro osnovalo je Javno preduzeće Morsko dobro koje ima pet odsto kapitala, dok ostatak akcijskog kapitala pripada društvu MONTENEGRO 2000 d.o.o. iz Ulcinja, čiji je osnivač Branislav Durutović. Veoma je nejasna uloga Morskog dobra u čitavom ovom poslu, jer je ono ustupilo u zakup lokalitet Jadrana od 25,5 hiljada metara kvadratnih. Morsko dobro je predugovor sa Društvom za turizam, građevinarstvo, trgovinu i usluge Star of Montenegro zaključilo 1999., a ugovor „u cilju privođenja lokacije namjeni koja je predviđena urbanističkim planom” 20. decembra 2008. godine, od kada zakupci plaćaju godišnju zakupninu od 50 centi po metru kvadratnom, odnosno 12.728 eura. U Morskom dobru kažu tek da je saglasnost na ugovor konzorcijuma i tog preduzeća dala crnogorska Vlada. Neki mediji su najnovije odustajanje od gradnje Jadrana doveli u vezu sa ostavkom koju je na funkciju direktora Morskog dobra dao Rajko Barović.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo