Povežite se sa nama

OKO NAS

NEOVLAŠĆENO PRISLUŠKIVANJE: KRIMINAL ILI POLITIKA: Jaguaru ni traga

Objavljeno prije

na

Sistemu za prisluškivanje pod nazivom Jaguar koji je do prije desetak godina bio u posjedu tadašnjeg Petog vojnoobavještajnog centra bivše Vojske Srbije i Crne Gore do danas nema traga. Iz Vrhovnog državnog tužilaštva ovih dana je saopšteno kako nemaju predmet navodnog nestanka ovog sistema.

Vijestima je na pitanje da li VDT istražuje gdje je poslije raspada državne zajednice nestao taj sistem koji je bio smješten u Podgorici, odgovoreno da se Specijalno državno tužilaštvo time ne bavi.

Član Odbora za bezbjednost i odbranu Nebojša Medojević ponovio je tim povodom da su na tom skupštinskom tijelu još odavno informisani da se taj sistem ne nalazi u vlasništvu Vojske Crne Gore, ali da nije ni u Srbiji, gdje bi jedino mogao da bude.

,,To je koferče koje bilo ko može da ponese sa sobom, a koje ima izuzetne operativne i tehničke karakteristike, jer može da se nosi u autu i da se iz njega prisluškuju i telefonski i direktni razgovori. Sumnjam da bi neko iz Srbije dolazio da nosi i otima taj sistem, već je to uradio neko iz strukture vlasti. Otuđio ga je i protivustavno ga zloupotrebljava, prisluškujući opoziciju, novinare, nevladine organizacije, sve oponente režima, ali i poslovne konkurente, strane biznismene. To je vrlo opasna altaka i vrlo moćno oružje”, tvrdi Medojević.

On je kazao kako na Odboru nije uspio da dobije odgovore na pitanje da li znaju gdje je taj sistem, i ocijenio neozbiljnim to što tužilaštvo, ni nakon sjednica Odbora, ali ni javnih izjava o nestanku jaguara nije pokrenulo izviđaj.

Monitorov dobro obaviješteni izvor kaže da je jaguar u Crnu Goru stigao iz Hrvatske početkom ratnih dešavanja devedesetih godina. S povlačenjem tadašnje jugoslovenske vojske, donesen je Podgoricu i smješten u komandu korpusa, u kasarni u Maslinama. Vojska ga je od tada koristila za praćanje svega što im je bilo interesantno na ovim prostorima.

„Sistem za prisluškivanje jaguar na ovom mjestu bio je sve do referenduma o crnogorskoj nezavisnosti. Neposredno poslije toga nestao je pod misterioznim okolnostima. Vojska Crne Gore negira da ga je našla kada je naslijedila kasarnu”, kaže Monitorov izvor.

Prema njegovim riječima, sasvim je sigurno da jaguar nije napustio teritoriju Crne Gore i da nema nikakvih tragova o tome. On smatra da ga je mogao uzeti samo neko ko je znao da se ovaj sistem tamo nalazi i ko je znao da ga koristi. „To su mogle biti kriminalne grupe, ali isto tako i političke grupacije”, kaže Monitorov izvor.

On objašnjava da je prislušni sistem jaguar britanskog porijekla i da može da prati pet hiljada telefonskih razgovora u minuti sa daljine i do sto kilometara. Sa njim se može slušati sva žična i bežična telefonska komunikacija. Taj sistem može da locira lice koje je predmet praćenja u krugu od pet metara.

„Postoji nekoliko novih generacija prislušnih uređaja, kao što je spektar koji na neki način predstavlja naučnu fantastiku. Ali prednost jaguara je u tome što je veličine putne torbe i što može da se izmješta vrlo lako, pa je zgodan za teren. Radi na baterije. S njim je lakše pratiti onoga koga hoćete da pratite, nego da mu postavljate takozvane bubice”, priča naš policijski izvor.

Sistem koji posjeduje crnogorska Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) mnogo je savršeniji od jagura. To je američko-izraleska kobra kojom može da se prisluškuje dvadeset sedam hiljada telefonskih razgovora u minuti. Koliki je domet ovog sistema – tajna je. Poznato je da može da locira lice koje se prati praktično u milimetar, i u tom pogledu je savršen.

Dok srbijanska Bezbjednosno informativna agencija (BIA) koristi izraelsku opremu za praćenje i prisluškivanje, Vojska Srbije koristi napredni operativno taktički komandni i prislušni softver njemačke proizvodnje švarc.

„Ovaj sistem je smješten u Bujanovcu ili Preševu. Njegov domet je do četiristo kilometara. Što znači da se u tom krugu mogu slušati i kontrolisati svi telefonski razgovori u regionu, uključujući Kosovo i Crnu Goru. Upravao zbog toga srpska vojno-obavještajna služba ima veoma mnogo podataka o djelovanju kriminalnih grupa koje učestvuju u prekograničnom švercu sa Kosova prema Srbiji i prema Crnoj Gori, i obratno”, kaže Monitorov izvor.

No, osim jagura, kobre ili uređaja koje posjeduju vojne i civilne obavještajne agencije u regionu, strane obavještajne agencije, kao što su britanska MI6, njemačka BND i američka CIA, stanje na Balkanu prate preko satelita. Monitor je već pisao o tome da se satelitskim putem mogu pratiti i švercerski kamioni i napraviti snimak čak i registarskih oznaka na vozilu. Ove agencije putem satelita mogu da prate i telefonske razgovore kriminalaca.

Monitorov izvor tvrdi da su tehnike prisluškivanja i tajne komunikacije odavno odomaćene i u kriminalnim krugovima na našim prostorima, a obični građani nijesu svjesni na koje sve načine mogu biti „na meti” takvih uređaja. On kaže da prislušnu tehniku imaju i pojedine kriminalne organizacije u Crnoj Gori, prije svega u cilju praćenja konkurentskih grupacija, ali i policije.

Prema njegovim riječima, postoji i mnogo jednostavnija i jeftinija oprema za prisluškivanje, do koje svaki kriminalac može lako doći. On objašnjava da se mobilni telefoni mogu prisluškivati kako u vrijeme razgovora, tako i kada nijesu aktivni i da postoji uređaj koji se zove digitalni snimač glasa i telefonskih aparata. Ovaj snimač govora je jednostavan i ima funkciju uključenja na aktivaciju glasa i tajmer podešavanja željenog vremenskog snimanja glasa. Može snimiti šapat i do deset metara, sa čistom reprodukcijom snimka.

„Digitalni snimač glasa može biti u olovci ili upaljaču, tamo gdje

najmanje razmišljate da bi vas neko mogao prisluškivati. Baterija mu traje čak trideset dana. To znači da vas neko može slušati i snimati šta pričate trideset dana od kada dođete u posjed olovke ili upaljača. Ili da se tim običnim upalječem ili olovkom, neprimjetno s kafanskog stola može slušati i snimati razgovor u čitavoj kafani. Osim policije, svaki kriminalac može biti u posjedu takvog uređaja”, objašnjava naš izvor.

Kada se razgovor odvija na otvorenom, nepristupačnom mjestu, onda se za prisluškivanje koriste specijalni prijemnici u vidu usmjerenih mikrofona ili mikrofoni sa skupljačem zvučnih talasa. I u jednom i u drugom slučaju osoba usmjerava uređaj prema mjestu razgovora. Domet je pedeset do šezdeset metara što bi, prema riječima Monitorovog dobro obaviještenog izvora, moglo da znači da se s ulice može prisluškivati bilo koji stan ili kuća.

Monitor je ranije opisao još čitav niz prislušnih uređaja, iz čega se može zaključiti da građanska privatnost može biti ugrožena na svakom mjestu i na svakom koraku. Zbog toga je potpuno na mjestu upozorenje kako mogućnost da sitem jaguar koristi neko ko to ne bi smio ugrožava ustavni poredak i elementarna građanska prava i slobode, i da bi mu se zbog toga moralo ući u trag.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo