Povežite se sa nama

OKO NAS

ŽENE I VLAST: Iz sjenke

Objavljeno prije

na

Proces promjena u političkoj sferi posmatrano kroz prizmu zastupljenosti i angažovanosti žena predugo traje – konstatovala je Vlada u Informaciji o učešću žena u zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti u Crnoj Gori. Podaci iz tog dokumenta pokazuju da je od ozbiljnog uticaja žena na društveni život zemlje Crna Gora veoma daleko.

,,U Crnoj Gori skoro 61,5 odsto žena završava visoko obrazovanje, ali se u praksi ne nalaze na mjestima odlučivanja i donošenja odluka ili se nalaze u malom procentu”, kazao je Suad Numanović, ministar za ljudska i manjinska prava, nakon sjednice Vlade na kojoj je krajem avgusta razmatrano učešće žena u vlasti.

Vlada je nabrojala da su najvažniji pokazatelji neravnopravnog položaja žena: nepovoljniji položaj na tržištu rada, podzastupljenost u procesu donošenja političkih i javnih odluka, učestalost različitih oblika nasilja nad ženama uključujući porodično nasilje i dalja prisutnost rodnih stereotipa.

Žena i dalje ima premalo u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti i na nacionalnom i na lokalnom nivou. Broj žena znatno je bolji u sudskoj, nego u ostalim dvjema granama vlasti.

Rodna nejednakost očita je, pored ostalog po tome što su žene, i tamo gdje su u procentima solidno zastupljene, veoma rijetko pokrivaju hijerarhijski viša mjesta. Ministarka odbrane izuzetak je koji potvrđuje pravilo.

Predsjednik Crne Gore je, naravno, muškarac. U Generalnom sekretarijatu predsjednika radi osam muškaraca i 14 žena. Procenat od 63,64 odsto žena u toj službi, međutim, u smislu ravnopravnosti malo znači. Na visokim funkcijama – savjetnica i pomoćnica generalnog sekretara – svega su tri žene, što u procentima iznosi 13,64. Činjenica da su žene zadužene da predsjednika savjetuju o ljudskim i manjinskim pravima i odnosima sa javnošću, samo je jedna od ilustracija običaja da žene najčešće dobijaju prostor u javnom životu po principu – ,,nježniji” poslovi za ,,nježniji” pol. Ljudska prava, socijalna i humanitarna pitanja, ekologija, donekle nauka i prosvjeta, oblasti su u kojima muškarci lakše vide žene. Tamo gdje su pare i jača moć, mnogo teže.

U crnogorskom parlamentu u ovom trenutku ima 14 poslanica. To je 17 procenata; i dalje Crna Gora ima ubjedljivo najniži procenat poslanica u regionu. U parlamentu Bosne i Hercegovine žena ima 21,4 odsto, u Hrvatskoj 23,8; Makedoniji 30,9; Sloveniji 32,2 i Srbiji 32,4 procenta.

Predsjednik i sva tri potpredsjednika parlamenta su muškarci. ,,Trend marginalizacije žena u hijerahiji organa odlučivanja unutar političkih partija i ukupne strukture parlamenta, pokazuje ne samo odsustvo demokratičnosti u radu političkih partija i konstituisanja zakonodavne vlasti, nego može da utiče na ”zatvorenost’ društva, što je nespojivo sa principima parlamentarizma u modernim, demokratskim društvima”, piše u vladinom dokumentu.

Kao moguće uzroke nedovoljnog učešća žena u politici vlada vidi: još prisutnu tradiciju i konzervativno poimanje uloge i mjesta žene u crnogorskom društvu i nedovoljno izraženu želju, hrabrost i entuzijazam samih žena za sopstvenim većim prisustvom i uticajem u javnoj sferi.

To, kako kažu, rezultira manje – više prikrivenim otporom kod dijela muške populacije prema prisustvu žena u sferi politike, što se iskazuje i određenim nepovjerenjem muškaraca u ženske sposobnosti. Iz vlade tvrde da postoje pokazatelji koji upućuju da ne postoji dovoljno povjerenja, ni kod samih žena u snagu sopstvenih ideja i mogućnosti, te da žene ne pokazuju dovoljno hrabrosti da učine iskorak u javnoj sferi.

,,Nasuprot korektnoj analizi stanja zabrinjava nedovoljna suštinska volja i predlog mjera za prevazilaženje apsolutno neadekvatnog položaja žena”, kaže za Monitor mr Danijela Đurović, funkcionerka Socijalističke narodne partije, bivša predsjednica Skupštine opštine Herceg Novi. U prilog takvom mišljenju ide činjenica da ni vlada ni poslanici vladajuće partije nijesu, tokom rada na izmjenama izbornog zakonodavstva prošle godine, bili zainteresovani da usvoje rješenje prema kojem bi žene imale svako treće mjesto na izbornim listama.

,,Standard Savjeta Evrope je sada 40 odsto žena, ali Crna Gora nije bila spremna da prihvati ni to da u svaka tri mjesta bude jedno namijenjeno manje zastupljenom polu, iako su to zemlje u okruženju usvojile, čak je u

Srbiji kampanju za to vodio muškarac. E, mi takvih Crnogoraca

nemamo. I ovo što se postiglo, imajući u vidu okolnosti i

način razmišljanja naših kolega, pa i pojedinih koleginica veliki je uspjeh”, ocjenjuje u izjavi za Monitor Branka Bošnjak, poslanica Demokratskog fronta.

I po mišljenju Danijele Đurović razlog što ženama nije garantovano ni 30 odsto mjesta na izbornim listama je – nedostatak političke volje.

Naglašavajući da je vlast rješenje o svakom četvrtom mjestu za žene donijela pod pritiskom evropskih zvaničnika Branka Bošnjak kaže da je i takav propis za nas veliki iskorak. ,,Lokalni izbori su sprovedeni po novim pravilima i već je među 59 odbornika 19 žena”, kaže Bošnjak.

Od 23 opštine, svega u tri lokalna parlamenta zastupljenost odbornica prelazi 30 procenata. U 12 opština žene nemaju ni četvrtinu mjesta koliko bi zakon trebao da im garantuje.

U izvršnoj nije drugačije nego u zakonodavnoj vlasti. Predsjednik i generalni sekretar Vlade su muškarci. U crnogorskoj Vladi su četiri potpredsjednika, i svi su muškarci. Vlada Crne Gore ima ukupno četiri ministarke: odbrane, nauke, rada i socijalnog staranja i ministarku bez portfelja. U Generalnom sekretarijatu Vlade ima 33 “postavljene i imenovane osobe”, od toga je 17 žena. Na čelu raznih vladinih uprava, sekretarijata, agencija, direkcija i ostalih službi državne administracije je 21 muškarac i osam žena.

Podatak da od ukupno zaposlenih u svim ministarstvima, žene predstavljaju većinu od 59,68 odsto ne znači i ohrabrujući pokazatelj njihove političke moći u izvršnoj vlasti. Neko u vladi mora da čisti i da kuva kafe.

Od 34 ambasadora koje ima Crna Gora samo njih šest su žene. Nema ih među konzulima i generalnim konzulima, ali je njihov procenat značajan na pozicijama ministra savjetnika, drugog i trećeg sekretara.

U crnogorskim sudovima ima 255 sudija, među njima je 148 žena. Žene su znatno brojnije u sudskoj administraciji – od 897 zaposlenih, 624 su žene. U tužilaštvima radi 60 odsto žena. Opšteprihvaćeno je mišljenje da su žene osvajale pozicije u sudstvu i tužilaštvu zahvaljujući činjenici da su muškarci prelazili na neuporedivo bolje plaćena mjesta u advokaturi.

Zaključujući da ,,nema potpune demokratije bez uravnotežene zastupljenosti muškaraca i žena u procesima odlučivanja u političkom i javnom životu”, vlada je usvojila osam preporuka za povećanje učešća žena u javnom i političkom životu Crne Gore.

Smatraju da treba unaprijediti vođenje rodne statistike o političkoj participaciji na državnom i opštinskom nivou; upoznati političke institucije, političke stranke i javnost sa evropskim i domaćim dokumentima o uravnoteženoj participaciji žena i muškaraca u političkom i javnom odlučivanju; svake pete godine sprovoditi istraživanje o stepenu zainteresovanosti žena za politički aktivizam; raditi na edukaciji za žene iz političkih partija; umanjiti barijere za veću političku participaciju žena. Preporučuju i uspostavljanje saradnje sa medijima sa ciljem promovisanja ideje većeg angažovanja žena u političkim partijama i djelovanje na lokalnom nivou.

Pored toga što zaključuje da ,,treba osigurati poštovanje zakonom propisane kvote podzastupljenog pola na izbornim listama političkih stranaka/koalicija na svim nivoima vlasti”, Vlada ocjenjuje da treba ,,preispitati zakonske okvire koji mogu direktno ili indirektno uticati na učešće žena u političkom životu”. Zašto vlada nije ,,preispitala šta je trebala” tokom posljednjih izmjena izbornih zakona – nije objašnjeno.

Među preporukama je i ,,ohrabrivanje političkih partija da uspostave sistem finansijske podrške ženskim grupama, te da unutarpartijskim kvotama, osnivanjem ženskih foruma i logistističkom podrškom, vrtićima i njegom za djecu – podstiču političarke.

Kako to vlada zamišlja da se političke partije bave vrtićima i njegom djece – nije precizirano.

U vladinoj informaciji prećutana je informacija da je predlog o stimulativnom novcu za žene, ali iz državne, ne partijske, kase, već bio pred političarima ali je glatko odbijen.

,,U Hrvatskoj postoji stimulativna mjera da je novac iz budžeta koji

se uplaćuje partiji po osvojenom mandatu veći ako mandat pripada ženi.

To je nešto što kod nas nije prošlo ni na radnoj grupi, jer se ta

pozitivna diskriminacija nije sviđela večini u radnoj grupi među kojima i nekim ženama”, objašnjava Branka Bošnjak. Ona smatra da su muškarci samo deklarativno ,,za” žene u politici, ,,ali kad realno treba

da ustupe mjesto ženi, to vrlo teško ide i u partijama i u parlamentu”.

Zato su, po njenom mišljenju, imperativne norme neophodne sve ,,dok svi ne naviknu da i žene mogu i trebaju da se ozbiljno bave politikom”.

Budući da će na izborima koji Crnu Goru očekuju najkasnije iduće godine važiti sadašnji propisi, nije realno očekivati značajan porast broja i uticaja žena u politici. Ispravno vlada primjećuje da ,,ravnopravnost po polu ne znači jednostavno uključivanje podjednakog broja žena i muškaraca u sve društvene aktivnosti”, ali – mi ni taj korak nijesmo u stanju da napravimo.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRI, OPŠTINE BERANE I ROŽAJE: Zapošljavaj kad možeš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Državna revizorska institucija utvrdila je da su opštine Berane i Rožaje povećavale broj izvršilaca predviđenih pravilnicima bez jasnih kriterijuma o tome koliko je ljudi potrebno službama. Obje opštine su za redovne poslove angažovale  po ugovorima o djelu. U Beranama se ne slažu ni podaci o broju zaposlenih, a u Rožajama su takvi ugovori zaključivani i poslije upozorenja revizora

 

 

Opština Berane je prošle godine za ugovore o djelu isplatila gotovo četvrt miliona eura, skoro dvostruko više nego godinu ranije. U Rožajama je u istom periodu zaključeno više od trideset ugovora o djelu za redovne poslove, a pojedini su trajali i po godinu. U Beranama su po tim ugovorima obrađivane poreske prijave i dostavljana rješenja, a u Rožajama su na taj način povjeravani i poslovi unutrašnje revizije i Komunalne policije.

Ugovor o djelu zaključuje se za konkretan posao koji neko obavlja za naknadu. Njime se ne zasniva radni odnos. Državna revizorska institucija (DRI) preporučila je opštinama da te ugovore koriste za poslove van redovne djelatnosti službi, a da radna mjesta predviđena pravilnicima popunjavaju po propisanoj proceduri.

Zapošljavanje u obje opštine od 2022. do 2024. obuhvaćeno je tematskom revizijom koju je DRI objavila početkom avgusta ove godine. U Rožajama je DRI posebno provjeravala šta je urađeno po preporukama iz revizije završnog računa za 2022. godinu. Rezultate te kontrole, koja je obuhvatila i prošlogodišnje ugovore, objavila je početkom oktobra.

Za broj zaposlenih u Beranama na kraju 2024. godine u dokumentima se pojavljuju četiri različite brojke. Prema dokumentaciji uz nezavisnu reviziju završnog računa, Opština Berane imala je 271 zaposlenog, gotovo pedeset više nego godinu ranije. DRI za isti datum navodi ukupno 256 zaposlenih. Kad se saberu zaposleni na određeno i neodređeno vrijeme iz istog izvještaja, dobije se 280. U poreskom obrascu IOPPD prijavljene su 274 osobe.

Razlike je bilo i godinu ranije. Na kraju 2023. u poreskom obrascu bilo je prijavljeno više od trideset ljudi više nego što je DRI navela u izvještaju. Revizori napominju da njihov kadrovski pregled ne obuhvata dio lokalnih funkcionera, među kojima su predsjednik Opštine i dva potpredsjednika. Za razliku između podataka opštinskih službi i poreske prijave u fusnoti navode da „nije objašnjena do kraja postupka revizije“.

Broj izvršilaca predviđen pravilnicima u međuvremenu je rastao iz godine u godinu. Za dvije godine povećan je za više od četrdeset i na kraju 2024. dostigao je 360. Broj radnih mjesta u istom periodu porastao je za petnaest. Opština je više puta mijenjala organizaciju uprave. Iz zajedničkog sekretarijata izdvojeni su, između ostalog, sekretarijati za sport i za kulturu. Broj predviđenih izvršilaca povećavan je i dok je dio postojećih mjesta bio nepopunjen.

Opština, piše DRI, „nije vodila računa o obimu, vrsti i složenosti poslova za koje treba dodatno angažovati radnu snagu“.

Revizori su našli netačnosti i u podacima o ugovorima o djelu koje su im dostavile opštinske službe, pa su isplate provjerili u glavnoj knjizi Opštine. Po tim ugovorima, tokom prve godine obuhvaćene revizijom, angažovano je nešto više od 40, naredne više od 60, a 2024. gotovo 50. Zaposleni po ugovoru o djelu su vodili registar obveznika poreza na nepokretnosti, obrađivali poreske prijave, dostavljali rješenja i obavljali komunalni nadzor. U pojedinim ugovorima pisalo je samo da angažovani „pruža usluge“.

Opština je 2024. sa 15 odoba sklopila ugovore o privremenim i povremenim poslovima. Više od polovine nastavilo je da radi po ugovoru o djelu nakon isteka 120 radnih dana. Revizori su našli i slučajeve u kojima su se te dvije vrste ugovora smjenjivale. Među povjerenim poslovima bilo je i onih predviđenih pravilnicima, od čuvanja arhivske građe do zaštite i spašavanja. DRI je preporučila Opštini da uvede kontrole kako bi spriječila ponavljanje te prakse.

Za ugovore o djelu iz budžeta je 2023. i 2024. isplaćivano oko 125.000 eura godišnje. U 2025. taj je izdatak dostigao gotovo četvrt miliona eura. U završnom računu za 2024. iskazano je i više od 2,3 miliona eura neplaćenih poreza i doprinosa na zarade, nagomilanih od jula 2021. do kraja 2024. godine.

U Rožajama je, prema avgustovskoj reviziji DRI, na kraju 2024. bilo 253 zaposlenih. Gotovo devet od deset radilo je na neodređeno. U poreskom obrascu prijavljeno je šestoro zaposlenih više, kao i jedna osoba na neplaćenom odsustvu. Tokom cijele godine po ugovorima o djelu angažovano je nešto više od četrdeset ljudi.

Od 2022. do kraja 2025. broj izvršilaca predviđenih pravilnicima porastao je za pedeset. Na kraju tog perioda Opština je imala 255 zaposlenih, dok su pravilnici predviđali 342 izvršioca na nešto manje od 260 radnih mjesta. Izmjenama pravilnika tokom prošle godine dodato je sedam izvršilaca, između ostalog u Komunalnoj policiji i Direkciji za imovinu. DRI je utvrdila da je kadrovski plan bio usklađen sa pravilnicima. Opština još nije sprovela preporuku da utvrdi kriterijume po kojima određuje koliko je ljudi potrebno službama.

U avgustovskom izvještaju DRI opisuje i slučajeve u kojima je Opština primala ljude na određeno bez javnog oglasa, iako nijesu ispunjavali uslove za ta radna mjesta. Potom ih je angažovala po ugovoru o djelu, a neki su se poslije javnog oglasa zaposlili na neodređeno. Vrijeme provedeno na ugovoru o djelu računalo im se kao radno iskustvo potrebno za radno mjesto.

„U toku 2025. godine Opština je zaključivala ugovore o djelu na poslovima iz redovne djelatnosti organa lokalne uprave“, piše u kontrolnom izvještaju. Revizori su utvrdili da su zaključena 33 takva ugovora. U Službi za unutrašnju reviziju ugovori za planiranje i obavljanje revizija i pisanje izvještaja trajali su od deset mjeseci do godinu. U Komunalnoj policiji trajali su od osam mjeseci do godinu. U obje službe po dva ugovora bila su zaključena na godinu. Po ugovoru o djelu radilo se i u arhivi i administraciji.

Kontrola je pokazala i šta je Opština promijenila. Naknade po ugovorima o djelu sada isplaćuje sa budžetske stavke predviđene za te ugovore. U reviziji za 2022. te isplate bile su evidentirane među neto zaradama. Poslije konkursa primljeno je dvanaest rukovodilaca koji su prošle godine bili vršioci dužnosti. Revizori su ove godine na platnom spisku zatekli još troje u tom statusu, pa su ocijenili da je preporuka o izboru rukovodilaca djelimično sprovedena. U kadrovski informacioni sistem uneseno je više od devet desetina dosijea lokalnih službenika i namještenika.

Od devetnaest preporuka koje je DRI provjerila u Rožajama, Opština je sedam sprovela u cjelini, sedam djelimično, a pet još nije sprovela. Među tih pet je i preporuka o ugovorima o djelu. Opština se nije izjasnila o preliminarnom izvještaju. Do 6. aprila 2027. treba da obavijesti DRI šta je uradila po preostalim preporukama. Za preporuke iz avgustovske revizije rok je 2. februar 2027. i važi za obje opštine.

Do zaključenja ovog broja Monitora iz beranske i rožajske opštine nijesu odgovorili na pitanja o tome da li su postupili po preporukama DRI i kakvo je sada stanje kada je riječ o zapošljavanju i angažovanju po ugovorima o djelu.

Za ugovore o djelu i druge opštine na sjeveru izdvajaju desetine hiljada eura godišnje. Prema završnim računima za 2024, Pljevlja su po tom osnovu isplatila nešto više od 200.000 eura, Bijelo Polje oko 65.000, Mojkovac oko 61.000, a Kolašin oko 33.000 eura.

I u Kolašinu su po ugovoru o djelu obavljani redovni poslovi lokalne uprave. U dokumentaciji uz nezavisnu reviziju završnog računa piše da su angažovani po tim ugovorima „u najvećem broju slučajeva obavljali poslove iz redovne djelatnosti organa lokalne uprave“.

                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NJUJORŠKI CENTRAL PARK USRED BUDVE: Zeleno obmanjivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neumjesno korišćenje imena Central park u budvanskom kontekstu, predstavlja klasičan primjer takozvanog greenwashing-a, zelenog obmanjivanja, naziva poznatog i u arhitekturi. U pitanju je marketinška strategija kojom se neki građevinski objekat predstavlja kao ekološki i „zelen“, iako je suštinski na djelu betoniranje

 

Iz kabineta predsjednika Opštine Budva, Nikole Jovanovića, najavljen je novi ekskluzivni projekat – Central park Budva – investicija vrijedna oko 25 miliona eura. Poslije čitavog niza projekata vrijednih na desetine miliona eura koje je tokom ove godine u investicionom zamahu, kakav se ne pamti, plasirala lokalna uprava, najava izgradnje novih objekata na jedinoj preostaloj zelenoj parceli u gradu, izazvala je brojne negativne komentare među građanima i predstavnicima političkih partija.

Gradnja se planira na slobodnoj lokacji pored zgrade Pošte, preko puta tržnog centra TQ Plaza, poznatoj kao Velja voda, površine 5.087 m2, koja u ovom trenutku predstavlja djelimično uređenu parkovsku površinu. Nešto manje od 3.000 kvadrata zemljišta u vlasništvu je tivatske kompanije CG LUX, kazahtanskog biznismena Igora Bidila, dok je preostalih 2.140 kvadrata u vlasništvu države Crne Gore, sa pravom raspolaganja Opštine.

Na sjednici Skupštine koja je održana 30. oktobra, planirano je da predsjednik Jovanović odbornicima predstavi detalje ovog projekta, kako bi dobio saglasnost da započne pregovore oko njegove realizacije. Investicija od 25,3 miliona eura predviđena je rebalansom budžeta čiji je predlog izazvao veoma oštru raspravu u kojoj umalo nije došlo do fizičkog obračuna među odbornicima. Sjednica SO je prekinuta nakon što su sa nje udaljeni odbornici opozicije, Blažo Rađenović (URA) i Jovana Todorović (DNP), dok su odbornici Demokrata i Pokreta za grad napustili zasijedanje.

U njihovom odsustvu skupštinska većina, koju čine Jovanovićeva grupa Budva naš grad, DPS i ES, usvojila je rebalans budžeta i dala ovlašćenje predsjedniku Jovanoviću da započne pregovore sa CG Lux oko realizacije projekta Central park Budva.

„Ovlašćuje se predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović da u ime i za račun Opštine Budva vodi pregovore i usaglasi predlog Ugovora o zajedničkom investiranju i izgradnji sa Društvom za turizam, trgovinu i usluge, export-import “CG LUX” D.O.O. Tivat, te preuzme druge radnje u cilju realizacije projekta “Central park Budva-park koji povezuje grad“ – koncept novog javnog prostora sa pratećim sadržajima i javnim garažama“, piše u odluci Skupštine

Odbornicima nije predočena  projektna dokumentacija iz koje bi se moglo vidjeti na osnovu čega je utvrđena vrijednost projekta na 25 miliona. Nisu pred sobom imali idejni projekat, ime autora idejnog rješenja, podatke na osnovu kakvog prethodnog postupka je ono nastalo i ko je i na koji način izvršio procjenu vrijednosti investicije. Predstavnicima građana dostavljena je loša kompjuterska animacija projekta u kojoj su navedene pojedinačne cijene za svaki segment investicije (garaže, trg, park) ukupno 25.311.562 miliona eura. Ko je to izračunao, kojom metodologijom i na osnovu kakve dokumentacije, niko nije ni pitao.

Za ovaj projekat podzemnih garaža nije raspisan javni urbanističko-athitektonski konkurs, kao ni za dvije montažne garaže koje u centru grada, na Trgu republike, izvodi novosadska kompanija Gemmax gradnja. Opština nema posebnu službu, savjet ili komisiju za urbanističko i arhitektonsko uređenje grada. Sve odluke donosi jedan čovjek, pa se dogodilo da su na oko 300 metara razdaljine, u gradskom jezgru, planirane tri javne garaže.

Takozvani Central park predviđa izgradnju objekta sa jednom nadzemnom etažom i sedam podzemnih, u kojima se smještaju komercijalni sadržaji i javne garaže. Javnost je ostala uskraćena za detaljne informacije oko ovog projekta koji se predstavlja kao javno-privatno partnerstvo u kojem se javna zelena površina kombinuje sa velikim podzemnim parkinzima i komercijalnim poslovnim prostorima.

Na parecli od 5.000 kvadrata zelena površina ostaje u manjini. Zelenilo zauzima oko 3.000 kvadrata, ostatak od 2.000 hiljade nadzemnog dijela i sedam etaža podzemnog, predstavlja ogroman novi betonski objekat. Nadzemna građevina i prva podzemna etaža raspolažu sa oko 4.740 bruto površine na kojoj su predviđeni restorani, gastro zone, teretane, prodavnice, prostori za djecu….

Pod zemljom se planira izgradnja 6 etaža sa 540 garažnih mjesta. Priča o parku i izgradnji zelene oaze u centru Budve pred podacima o tome šta se planira, gubi na vjerodostojnosti.

Na lokaciji površine približno 5.100 kvadrata, u neposrednoj blizini hotela, poslovnih sadržaja i glavnih gradskih pješačkih pravaca, predviđeno je formiranje savremenog javnog prostora koji objedinjuje približno 3.000 kvadrata parkovskih površina i 2.000 kvadrata uređenog gradskog trga. Riječ je o ambicioznom arhitektonsko-urbanističkom konceptu koji ima potencijal da značajno unaprijedi kvalitet svakodnevnog života građana, ali i da doprinese stvaranju novog, prepoznatljivog identiteta centra Budve.

Koliko je projekat ambiciozan pokazuje i naziv – Central park Budva, po ugledu na poznati Central park u Njujorku. Neumjesno korišćenje imena Central park u budvanskom kontekstu, predstavlja klasičan primjer takozvanog greenwashing-a, zelenog obmanjivanja, naziva poznatog i u arhitekturi. U pitanju je marketinška strategija kojom se neki građevinski objekat predstavlja kao ekološki i „zelen“, iako za to ne postoje dokazi. Njime se stvara privid ekološkog pristupa kroz arhitektonske vizuelizacije i javne prezentacije, kao „urbana oaza“, jer sadrži malo zelene površine, dok se istovremeno betoniraju mnogo veće.

Nakon što su planovi Opštine o gradnji Central parka u Budvi dospjeli u medije, na društvenim mrežama osvanuli su podsmješljivi komentari i usporedbe sa Central parkom u Njujorku, sa kojim ovaj budvanski nema nikakve sličnosti. Radi se o jeftinom propagandnom triku u poslu kojim se privatna imovina komercijalno valorizuje pod plaštom javnog interesa.

Najpoznatiji gradski park na svijetu i jedan od simbola Njujorka izgrađen je u 19. vijeku prema projektu čuvenih pejzažnih arhitekata Frederika Loa Olmsteda (Frederick Law Olmsted) i Kalverta Voksa (Calvert Vaux). Predstavlja remek djelo pejzažne arhitekture, sa valovitim livadama, stazama, jezerima i bujnim šumama. Central park je globalni primjer masivnog zelenog prostora okruženog neboderima i betonom, navodi se u brojnim tekstovima o ovom najposjećenijem gradskom parku na svijetu.

Prostire se na oko 341 hektar, odnosno 3 miliona kvadrata, dok zeleni dio budvanskog parka zauzima 0,3 hektara ili 3.000 m2 površine, a cijeli projekat 0,5 ha.

Central park nema podzemnih javnih garaža, tržnih centara, poslovnih prostora teretana i trgovina. Sagrađen je na prirodnom tlu, zemlji i stijenama, dok se ovaj u Budvi formira na krovu podzemnih garaža kao pejzažna arhitektura na vještačkoj podlozi. On nema za cilj izolaciju od budvanskih solitera i silnog betona kao mjesto mira i odmora za posjetioce,  već rješavanje hroničnog nedostatka parking mjesta u gradu. Mali sadašnji park postaće mjesto buke, saobraćajne gužve i zagađenja okoline. Sve suprotno od koncepta Central parka na koji se autori ove ideje pozivaju.

Iz Demokratske CG pozvali su Specijalno državno tužilaštvo da obrati pažnju na najavljeni projekat. Oni su kazali da je u pitanju posao iza kojeg stoji DPS, odnosno projektna podrška nerealizovanim kombinacijama iz vremena Svetozara Marovića.

„Vlast koja nije u stanju da zakrpi rupe na asfaltu sada želi da nas ubijedi kako će izgraditi šest nivoa podzemnih garaža na jedinoj preostaloj velikoj zelenoj površini iza hotela Budva – lokalitetu poznatom kao Velja voda..“ kazali su u saopštenju za medije.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON SMRTI SLIKARKE VASILISE RADOJEVIĆ: Opomena 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijest da je slikarka Vasilisa Radojević sahranjena o trošku nikšićkog Centra za socijalni rad potresla je javnost i institucije, koje o umjetnicima naročito i ne haju dok su živi

 

 

Smrt umjetnika često zna biti opomena društvu. Tako je vijest da je slikarka Vasilisa Radojević sahranjena o trošku nikšićkog Centra za socijalni rad potresla javnost.

U oproštajnoj poruci kolektiv narodne kuhinje i NVO ,,Izvor života” Nikšić upozorio je na odnos društva prema velikoj umjetnici.

,,29. oktobra 2026. godine sahranjena je naša umjetnica Vasilisa Radojević, čiji su talenat i djela zaslužili mnogo više pažnje i priznanja. Nažalost, i njen odlazak obelježila je tužna stvarnost uz sahranu socijalnih službi i svega pedesetak sugrađana koji su je ispratili na poslednji počinak. Njena djela će ostati da žive, ali je gorak osećaj što se vrijednost velikih ljudi često prepozna tek kada ih više nema. Sličnu sudbinu doživio je i naš Živko Nikolić. Jer svi ih prepoznajemo kada ih više nema, a dok su živi, usamljeni, oni su zaboravljeni“, navodi se u čitulji.

Činjenicu da  je umjetnica zaboravljena od države i institucija  a da su mnogi, manje zaslužni umjetnici, zahvaljujući partijskim i drugim vezama dobili nacionalnu penziju, problematizovana je na društvenim mrežama. Kao primjer navođen je prošlogodišnji skandal dodjele Trinaestojulske nagrade pjesniku Bećiru Vukoviću.

„Društvo koje ne umije da iskaže zahvalnost svojim zaslužnim ljudima, posebno onda kada ih ispraća na posljednji počinak, šalje poruku o sebi, a ne o onome koga ispraća’“, jedan je od komentara na društvenim mrežama.

Nakon slikarkine smrti, preko Pobjede  se oglasio i njen sestrić Nenad Uskoković, ljekar i psihoterapeut. Izjavio je da porodica nema pravo da pobjegne od sopstvenog dijela odgovornosti i izgubljenog kontakta. Istakao je i da umjetnik nije samo član jedne porodice: „Umjetnik čiji je rad decenijama bio dio kulture jedne zemlje pripada i njenom kulturnom pamćenju. I zato pitanje Vasilise Radojević nije samo porodično pitanje. Ona je bila umjetnica Crne Gore. Bila je umjetnica Nikšića. I zbog toga me boli pomisao da je neko takvog opusa mogao da ode tako tiho“, kazao je Uskoković

On je postavio pitanja: „Da li društvo svoje umjetnike primjećuje samo onda kada stoje pred slikama na otvaranju izložbe, kada dobijaju nagrade i kada su dio kulturnog života ili ih se sjeća i onda kada ostare, kada se povuku, kada ih sve rjeđe viđamo? Da li neko pita gdje su? Kako žive? Da li im je potrebna pomoć? I da li grad i država kojima su svojim radom nešto dali imaju obavezu da makar znaju da su još među njima?“.

Radojević je diplomirala slikarstvo na APU u Beogradu. Studijski se usavršavala u Rimu i Firenci. Radila je kao scenografkinja na RTCG-u. Samostalno je izlagala u Podgorici, Beogradu, Svetom Stefanu, Nikšiću, Dubrovniku, Splitu, Rimu, Parizu, Budvi, Bečićima, Tivtu i na Sardiniji. Učestvovala je na brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Bila je članica ULUCG-a od 1978. godine.

U intervjuu Monitoru 2010. godine izjavila je: „Rad, rad i samo rad. Dešavalo mi se da naslikam dvije slike za jedan dan, a nekada sliku stvaram godinu dana. Ali stalno radim i tako pronalazim duševni mir. Zbog tragične smrti brata i supruga Masima, čovjeka koji me je bezuslovno volio i u svemu me podržavao, upadala sam u veliki haos. Rad me je izvukao ili neka veća sila. Bilo je teško. Ko me shvati, zavoli me za cijeli život, a ko ne… Imam veliko srce. Život bez emocija je nemoguć“.

Regionalni mediji su nakon Vasilisine smrti prenosili detalje o životu fatalne Crnogorke koja je bila udata za italijanskog grofa, o njenom susretu sa rediteljem Federikom Felinijem, poštovanju za njeno stvaralaštvo slikarskog barda Uroša Toškovića…

Slikar Nikica Raičević za Pobjedu je kazao da je njegova prijateljica  imala sopstveni svijet koji je godinama prenosila na platna. On je ocijenio da je Vasilisa bila ,,žrtva“ naše kulturne sredine koja joj nije dovoljno davala šansu da izlaže i nije joj davala podršku.

„Ali, Vasilisa je išla svojim putem, ne tražeći pomoć ni od koga. Njena najveća pomoć je bila njena porodica. Istovremeno to je bila i njena najveća rana. Poslije smrti brata ona se potpuno okrenula samoj sebi i počela da stvara djela u koja je ugrađivala duh jedne srećne porodice koja je u jednom trenutku bila žestoko ranjena. Vasilisa je tu svoju ranu do kraja života nosila na svoj, umjetnički način“, istakao je Raičević.

Slikar Branislav Bane Sekulić, Vasilisin kolega sa studija, izjavio je za Pobjedu da ona tokom karijere nije uspjela da dostigne nivo umjetničkog priznanja koji je svojim talentom zasluživala. „Mislim da joj je ljepota mnogo odmogla u slikarskoj karijeri. Bila je izuzetno lijepa žena, često na naslovnim stranama tadašnjih jugoslovenskih časopisa. Naša sredina ne oprašta ni ljepotu ni ružnoću. Crnogorska likovna scena izgubila je talentovanu i ostvarenu umjetnicu koja nije dobila priznanje kakvo zaslužuje. Oni koji odlučuju o likovnoj umjetnosti u Crnoj Gori trebalo je mnogo više da obrate pažnju na njeno stvaralaštvo. Zaslužila je mnogo više nego što je dobila“, ocijenio je Sekulić.

„Više volim da mi kažu da sam luda slikarka nego da me sažaljevaju i da kažu: ‘Greote, šta joj se sve izdešavalo u životu.’ Zato se isplačem u sobi, stavim jastuk preko glave da me niko ne čuje i ujutro izađem nasmijana. Kao vuk sama ližem svoje rane, a onda izađem i ujedam!’“, kazala je u jednom od intervjua slikarka koja je i svojom smrću opomenula crnogorsku javnost.

Devet dana nakon smrti umjetnice Opština Nikšić je zakazala komemorativnu sjednicu  u četvrtak, 5. novembra. „Sjednica će biti prilika da se prisjetimo Vasilise Radojević, njenog umjetničkog rada i svega što je svojim stvaralaštvom ostavila Nikšiću i njegovoj kulturnoj zajednici“, navodi se u saopštenju Opštine Nikšić, a najavljeno je da će na sjednici govoriti i Marko Kovačević, predsjednik Opštine Nikšić. Usljedile su ocjene da se radi o vrhuncu licemjerstva.

Neke institucije i dalje ćute.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo