Povežite se sa nama

OKO NAS

ZABRANA PRAJDA U NIKŠIĆU: Samo deklarativno

Objavljeno prije

na

Parada ponosa u Nikšiću zabranjena je po treći put ove godine. iz Uprave policije saopštili su ove nedjelje organizatorima LGBT Forumu Progres i Hiperionu da su donijeli Odluku o privremenoj zabrani.

Nakon zabrane prajda u Nikšiću, izvršni direktor NVO LGBT Forum Progres Stevan Milivojević je ponudio ostavku jer, kako kaže, osjeća moralnu odgovornost zbog toga što treći put policija zabranjuje održavanje prajda u Nikšiću sa istim obrazloženjem.

Iz saopštenja Uprave policije stiče se utisak da je prajd u Nikšiću skoro nemoguće organizovati: ,,morala bi da bude ograničena sloboda kretanja mještanima, vlasnicima radnji, posjetiocima Kluba penzionera, roditeljima i djeci…, a između ostalog bi morala da bude blokirana i glavna petlja – kružni tok u Nikšiću, što bi izazavalo saobraćajni kolaps i to u danu kada se očekuje priliv većeg broja ljudi, kako iz Nikšića tako i iz drugih gradova, s obzirom na to da je tog dana praznik grada, Dan oslobođenja”.

Prajd je bio zakazan za 18. septembar. A pripreme za njega traju od jula, tako da su vlasti imale vremena da upozore organizatore i na datum i na ostale rizike. Međutim, osim policije druge institucije se i nijesu puno angažovale oko najavljene parade. Izuzetak su nikšićki komunisti, koji su se zbog prajda, da ga onemoguće, posljednjih nedjelja, svakodnevno okupljali u prostorijama opštinskog komiteta partije.

Za razliku od prethodnih sličnih događaja koje je obilježio govor mržnje, nikšićki je umnogome propraćen polemikom oko vizuelnog identiteta parade. Pored izbora Dana oslobođenja Nikšića za datum održavanja prajda, problematizovana je petokraka koja je bila obilježje najavljenog prajda, kao i slogan – Stop fašizmu, sloboda narodu.

Nikšićki komunisti su početkom mjeseca organizovali protesnu šetnju centrom grada pod sloganom Tuđe nećemo, svoje ne damo. Istakli su da neće dozvoliti da se održi parada sa istaknutom petokrakom, jer se time zloupotrebljavaju antifašistički simboli i dostojanstvo onih koji su se borili protiv najveće nemani XX vijeka – fašizma.

Protestu je prisustvovao i Stevan Milivojević. On je izjavio da je bio spreman da se dogovore sa komunistima i da odustanu od ,,spornih” simbola, ali je sve palo u vodu kada je čuo homofobne poruke koje su se čule na protestu.

A sličnih poruka, već tradicionalno, bile su pune društvene mreže. Kao uvertira prajdu, nijesu se birale riječi mržnje kojima se poziva sprečavanje šetnje. ,,Eliminisao bih ih u Sibir”, bila je jedna od najblažih koja se čula u medijima.

Neodržavanje parade u Nikšiću podsjeća na prvu najavljenu u Crnoj Gori, koja je trebala da se održi u maju 2011. Ona je otkazana jer, kako su tada objasnili organizatori, izuzev deklarativne nije bilo podrške nadležnih organa niti vlade.

Organizatori bezuspješno od februara pokušavaju da uspostave saradnju sa nikšićkom lokalnom upravom. A ućutale su se i institucije na državnom nivou. ,,Žao nam je što su zakazale univerzitetske vlasti i akademski autoriteti. Žao nam je što Vladina LGBT politika potpuno stagnira, a procesi dijaloga i pripreme ključnih aktivnosti LGBT zajednice teku bez imenovanja i učešća nacionalnog koordinatora za LGBT politiku”, istakli su u Hiperionu i LGBT Forumu Progres.

Prva parada organizovana je u Budvi 24. jula 2013. godine. Oganizovao ju je LGBT Forum Progres. Nekoliko mjeseci kasnije, 20. oktobra, održana je i druga parada, koja je bila najavljena još prije održavanja prajda u Budvi. Održana je u Podgorici, u organizaciji Queer Montenegro.

Zdravko Cimbaljević, jedan od organizatora prvog prajda, je u međuvremenu zbog stalnih prijetnji i pasivnosti države, napustio Crnu Goru.

Obje parade protekle su uz veliko policijsko obezbjeđenje i incidente tokom kojih je povrijeđeno nekoliko desetina policajaca i uhapšeno nekoliko desetina protivnika prajda. Oko 120 učesnika parade u Budvi dočekani su kamenjem, flašama, pepeljarama, stolicama, bakljama… Njih je napadalo oko 500 ljudi.

Prošlogodišnja parada u Podgorici, u novembru, prošla je bez incidenata. Skup je obezbjeđivalo čak 1.800 policajaca, a 10 osoba je privedeno zbog toga što su posjedovali ,,opasne predmete”.

Parade su održane zahvaljujući promjeni odnosa vlasti prema ovom pitanju. Ponovna nezainteresovanost podsjeća na 2011. kada je tadašnji ministar za ljudska prava Ferhat Dinoša izjavio da ,,ne bi bio srećan ako u Crnoj Gori ima homoseksualaca”.

Od zvaničnika, posljednjih mjeseci, o paradi se jedino oglasio ministar vanjskih poslova Igor Lukšić, koji je kazao da uspješan i bezbjedan prajd u Nikšiću može biti još jedna pozitivna potvrda ukupnog napretka zemlje.

U isto vrijeme kada je prajd zvanično zabranjen, u Beogradu su predstavnici Vlade učestvovali na međunarodnoj konferenciji Demokratija za sve. ,,Riječ je o još jednom u nizu otvorenih nastupanja, prepoznatljivosti i snažne zastupljenosti Vlade kao saveznika i pouzdanog partnera, u zalaganju za unapređenje kvaliteta života i ljudskih prava LGBT osoba”, saopšteno je iz Vlade.

Tako DPS poštuje ljudska prava – kad donose političke poene.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema

 

Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.

Luka RistanovićJovan JankovićAndreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.

Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.

Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.

Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća

 

Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.

U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.

Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.

„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.

U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste

 

Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.

Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.

Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali  sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.

Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se  i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.

Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.

Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo